Hrvatska
Porezna uprava objavila nove podatke o bojkotu trgovina, pogledajte koliko se trošilo
Prema podacima Porezne uprave (PU), broj računa izdanih u trgovini na malo u petak, 7. veljače, za 26 posto je veći nego u prošli petak kada se također provodio bojkot, a ukupni iznos izdanih računa za 40 posto veći, međutim, u odnosu na petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, broj računa manji je za 15, a iznos za 21 posto.
U djelatnosti “Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla”, u petak, 7. veljače, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 3.146.514 računa, a iznos računa 47.586.863,27 eura, objavila je PU u subotu.
U petak 31. siječnja, kada se isto provodio bojkot trgovina, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 2.498.911 računa, a iznos računa iznosio je 34.030.624,29 eura, a u petak 24. siječnja broj računa je bio 2.081.506, a iznos 28.604.251,58 eura.
U petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 3.697.571, a iznos računa 60.565.083,41 eura.
Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak 7. veljače na dan bojkota trgovina u odnosu na petak 31. siječnja, također na dan bojkota veći 26 posto, dok je iznos računa također veći za 40 posto.
U odnosu na petak 24. siječnja broj računa je bio veći 51 posto, a iznos računa za 66 posto.
U odnosu na petak 17. siječnja, dan kada nije bio bojkot trgovina broj računa je bio manji 15 posto, a iznos računa također je manji za 21 posto.
Za sve djelatnosti broj računa veći za 16 posto, a iznos za 18 posto u odnosu na prošli petak
Ukupan broj fiskaliziranih računa (trgovina, ugostiteljstvo i ostale usluge) u petak, 7. veljače, bio je 6.566.248, a iznos 105.535.150,06 eura.
U petak, 31. siječnja, kada se isto provodio bojkot, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 5.670.377 računa, a iznos računa 89.275.886,35 eura, dok je u petak 24. siječnja, također dan bojkota, ukupan broj fiskaliziranih računa bio 5.096.083 računa, a iznos računa 78.373.051,19 eura.
U petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 7.195.480 računa, a iznos računa 121.898.234,32 eura.
Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak 7. veljače na dan bojkota trgovina u odnosu na petak 31. siječnja, također na dan bojkota veći 16 posto, dok je iznos računa također veći za 18 posto.
U odnosu na petak 24. siječnja broj računa je veći 29 posto, a iznos računa također je veći za 35 posto.
U petak 7. veljače na dan bojkota trgovina u odnosu na petak 17. siječnja kada nije bio bojkot trgovina broj računa manji devet posto, a iznos računa također je manji za 13 posto.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




