Na ulasku u trgovinu prislonite svoju karticu koja se tereti za 12 eura pa ako potrošite više od toga, od sveukupnog računa vam se odbije depozit, a ako potrošite manje ili ništa, novac vam se vraća. No ovo posljednje i ne ide baš glatko.

Njemački Aldi prilikom otvaranja eksperimentalne trgovine Shop & Go bez blagajni i blagajnika u Greenwichu u istočnom Londonu, uveo je i još jednu novinu. Naime, sad ne možete ući u trgovinu bez da se prijavite s Aldijevom aplikacijom koja vas tereti za 12 eura ili ako nemate apliklaciju, onda morate s bankovnom karticom platiti 12 eura depozita.

Kroz samu trgovinu slobodno se krećete, a sve što uzmete s police budno prate kamere kojima upravlja AI koji sve bilježi. Na kraju samo slobodno izađete van, a ono što ste uzeli bude vam naplaćeno s kartice ili Aldijeve aplikacije, prenosi Dnevnik.hr.

Novost je sad ovaj depozit da bi uopće mogli ući. Ako ćete potrošiti 12 eura ili više eura, depozit vam se priznaje, ali ako potrošite manje ili ništa, depozit bi vam se trebao vratiti. Kažemo trebao, jer povrat može potrajati danima, s čime kupci nisu baš oduševljeni.

Ova Shop & Go Aldijeva trgovina za sad je prva i jedina takve vrste, otvorena još 2022. godine. Bio je to eksperiment koji još nije zaživio među pučanstvom. Amazon je planirao 260 sličnih Just Walk Out trgovina, ali su u međuvremenu smanjili te brojke. Tesco npr. ima samo četiri takve trgovine u Velikoj Britaniji.

Ako ste trenutno nezaposleni ili ste u potrazi za poslom, a možda čak razmišljate i o promjeni karijete, korisno je znati koja su zanimanja trenutno najtraženija.

Euronews je objavio podatke o tome koji su poslovi i vještine bili najviše oglašavani diljem EU-a tijekom 2023. godine. Ovo je nedavno objavljena eksperimentalna statistika Eurostata, koja sadrži dva glavna pokazatelja. Prvi je broj online oglasa za posao, a drugi je stopa online oglasa za posao (OJAR), koja također predstavlja broj zaposlenika koji rade u tim područjima.

Potražnja za ICT stručnjacima

Stručnjaci za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT) daleko su najtraženiji stručnjaci i čine 9% svih online oglasa za posao. Tvrtke i organizacije objavile su 871.000 oglasa u kojima potražuju ICT stručnjake.

Programeri softvera i aplikacija te analitičari zauzeli su drugo mjesto s 515.000 oglasa, što predstavlja 5,3% ukupnog broja. Slijede ih inženjerski stručnjaci s 412.000 oglasa, što predstavlja 4,3%. Odmah iza njih su radnici u proizvodnji, s 385.000 oglasa, što čini 4%.

Ostala zanimanja na popisu 10 najtraženijih na internetskim oglasima su:

– Tehničari fizike i inženjerstva, s 351.000 oglasa (3,6%)

– Prodavači u trgovinama, s 312.000 oglasa (3,2%)

– Radnici u transportu i skladištu, sa 308.000 oglasa (3,2%)

– Voditelji prodaje, marketinga i razvoja, s 280.000 oglasa (2,9%)

– Ostali pomoćni službenici, s 262.000 oglasa (2,7%)

– Financijski i matematički suradnici, s 246.000 oglasa (2,5%).

Traže se i brojni vozači

Gledajući pojedinačna zanimanja, 136.000 oglasa za posao (1,4%) objavljeno je za vozače kamiona i autobusa. Traženi su bili i vozači osobnih automobila, kombija i motocikala, za što je objavljeno 61.000 oglasa, odnosno 0,6%.

Gotovo 100.000 oglasa za posao objavljeno je za kuhare i pomoćnike u pripremi hrane, a oko 55.000 za rukovatelje strojevima za hranu i srodne proizvode. Ova tri zanimanja zajedno su činila 2,6% ukupnih oglasa za posao.

Zanimanja u zdravstvu također su bila istaknuta, pri čemu je objavljeno 96.000 oglasa za liječnike, 115.000 za djelatnike osobne njege u zdravstvenim službama, 71.000 za ostale zdravstvene djelatnike i 60.000 za ostale zdravstvene suradnike. Zajedno, oni su činili 3,5% ukupnih online oglasa za posao.

Stručnjaci (23,4%) i stručni suradnici (18,9%) traženi su u čak 42,3% oglasa, a udio menadžera bio je 7,8%. U 2023. radnici u uslužnim djelatnostima i prodaji činili su 12% internetskih oglasa za posao.

Najtraženije vještine

“Volja za učenjem” bila je najtraženija vještina koja se pojavila u 26,2% internetskih oglasa za posao za transverzalne vještine i kompetencije diljem EU-a.

Timski rad također je visoko rangiran, a “suradnja u timovima” je na drugom mjestu s 21,4%. Poslodavci također cijene proaktivne zaposlenike, budući da je “proaktivni pristup” činio 12,4% najtraženijih vještina.

Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska zabilježile su najveću prosječnu godišnju stopu rasta minimalne plaće u Europskoj uniji u razdoblju između siječnja 2015. i siječnja 2025.

U ovim je zemljama zabilježeno povećanje između 14% i 10%, prema posljednjim podacima Eurostata. Nasuprot tome, najniže prosječne godišnje stope rasta među zemljama EU-a zabilježene su u Francuskoj od +2,1% i Malti od +2,9%, piše Euronews.

U Uniji, 22 od 27 država članica imaju postavljenu nacionalnu minimalnu plaću. Međutim, minimalne mjesečne plaće uvelike se razlikuju u zemljama bloka. Iznimke su samo Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska.

Minimalna plaća preko 1500 eura

Luksemburg, Irska, Nizozemska, Njemačka, Belgija i Francuska čine šest zemalja u kojima minimalna plaća iznosi više od 1500 eura mjesečno. Minimalne plaće ovih zemalja kretale su se od 1802 eura u Francuskoj do 2638 eura u Luksemburgu.

S druge strane, Hrvatska, Grčka, Malta, Estonija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Latvija, Mađarska i Bugarska imaju najniže minimalne plaće, koje su ispod 1000 eura mjesečno.

Minimalne plaće u ovim zemljama kretale su se od 551 eura u Bugarskoj do 970 eura u Hrvatskoj.

Je li plaća jedino mjerilo rejtinga?

Standard kupovne moći (PPS), koji mjeri cijenu određene robe, može pružiti pravedniju usporedbu s obzirom na to da životni troškovi, posebice troškovi stanovanja, značajno variraju u europskim zemljama.

U zemljama EU-a razlike u minimalnoj plaći znatno su manje nakon usklađenja s razlikama u razinama cijena. Eurostat je zemlje EU-a podijelio u tri skupine: iznad 1500 PPS-a, između 1000 PPS-a i ispod 1500 PPS-a te ispod 1000 PPS-a.

Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Belgija, Irska, Francuska i Poljska su sedam država članica u gornjem rasponu od 1500 PPS, a Slovačka, Češka, Estonija, Bugarska, Latvija i Estonija čine šest zemalja u rasponu ispod 1000 PPS-a.

Međutim, neke zemlje s nižom apsolutnom minimalnom plaćom mogu imati sličnu kupovnu moć u usporedbi s bogatijim nacijama zbog nižih troškova života. Poljska, na primjer, prelazi u najvišu razinu kada se prilagodi standardu svoje kupovne moći, što sugerira da njezina minimalna plaća ima snažnu kupovnu moć u usporedbi s troškovima života.