Hrvatska
Profesor već osam godina bilježi doslovno svaki trošak. Rezultati su fascinantni
Profesor je u jednoj školi u Slavonskom Brodu, a ima zanimljiv hobi: od početka 2017. godine u posebnu aplikaciju unosi svaki trošak koji ostvari njegovo kućanstvo, i tako već više od osam godina detaljno bilježi kako obitelj raspolaže svojim budžetom.
“Mnogi misle da sam čudak ili da je to neka vrsta maltretiranja. Ali meni to zaista nije nikakav problem, a dobro dođe. Evo, baš je neki dan doma bila nestašica sapuna pa sam išao provjeriti u aplikaciju kada sam ga posljednji put kupio. I otkrio da smo ga kupili nedavno, ali smo ga zametnuli”, kroz smijeh za Jutarnji.hr priča mi 41-godišnji Tomislav Aračić.
Unosi, naravno, u taj sustav i sve prihode, a ponosan je na to što je obitelj u osam godina uvijek u plusu, iako zarađuju prosječne hrvatske plaće, a imaju uz to i troje djece.
Zanimljivo, pojašnjava kako mu motivacija uopće nije bila štednja.
Ničega se nije odricao
“Ja jednostavno volim statistiku, i to me zabavlja. Ne trošim ništa manje zato što vodim podatke o svim troškovima – nisam se morao, primjerice, odreći kava, jer na njih nisam niti prije išao. Ne naručujem hranu jer kuhamo kod kuće, ovo mi više dođe kao neka zanimacija, a bude i korisno, jer mi aplikacija dopušta razne vrste izračuna pa mogu troškove pratiti prema različitim parametrima”, priča.
Razvrstao je i 20-ak glavnih kategorija prema kojima vodi troškove: to su hrana, režije, automobili, kultura, odjeća i obuća, kozmetika, zdravlje, darovi, po jednu kategoriju nosi svako dijete, zatim okućnica, tehnika, prijevoz, humanitarno, alati, održavanje kuće, rekreacija, pas, patke, turizam i ostalo.
“Dakle, čak i ako je u pitanju paketić žvaka, unosim ga u aplikaciju. Ne gnjavim ukućane s time, to je moj hobi, molim ih samo da mi daju sve račune, kako bih mogao unijeti troškove, i dalje s time više nemaju nikakve veze”, kaže Aračić.
Najveći dio budžeta, logično, u prosjeku im odlazi na hranu, izuzev nekih godina kada su imali izvanredne troškove ili neke veće investicije.
Najgori skok bio 2022.
Gledajući prema godinama, zanimljivo je pratiti kako je, kad je u pitanju hrana, izgledala inflacija u obitelji Aračić.
Kad je počeo voditi troškove, obitelj je u cijeloj godini na hranu potrošila 1700 eura, godinu kasnije trošak je narastao na dvije tisuće, a 2019. taj se iznos popeo na 2215 eura.
Već sljedeću godinu na hranu troše 2790 eura, u 2021. penje se na 2839, a najgori je skok u 2022. godini, kad trošak hrane iznosi 3845 eura.
Doduše, iznosi se ne mijenjaju isključivo zbog inflacije, nego i kako dolaze djeca, a 2023. godinu završili su čak s kojim eurom troška manje u odnosu na godinu ranije.
Prošla godina, logično, bila je najskuplja – na hranu je utrošeno 4244 eura, dva i pol puta više nego prije osam godina, s time da su u tom razdoblju ipak porasli i prihodi, no brojne su namirnice poskupjele 100 i više posto.
Aračića su pitali je li takvo strukturirano vođenje troškova recept za sve one koji ne znaju s novcem – kako bi možda osvijestili svoje troškove, organiziranije pristupili pitanju osobnih financija, shvatili kako novcem trebaju upravljati, umjesto da im samo prolazi kroz ruke.
Ne razumiju odnose valuta
Kaže da bi to u teoriji i moglo biti tako, ali i kako ne vjeruje da bi u praksi postiglo uspjeh.
“Ljudi koji ne znaju s novcem zapravo nemaju interesa voditi računa o novcu, pa ne vjerujem da bi imali volje bilježiti i paziti na svoje troškove. Tijekom godina shvatio sam da ljudi zapravo uopće ne razumiju financije, a dodatno ih je onda zbunio i prelazak na euro, pa više ne razumiju ni odnose između valuta, niti mogu shvatiti koliko je što poskupjelo”, kaže surovu istinu.
Pored aplikacije za vođenje ukupnih troškova, Aračić ima još jednu, u kojoj zasebno vodi troškove automobila i goriva.
I u njoj je pronašao neke zanimljivosti – tipa, da njegov stari automobil iz 1994. godine troši manje od novog iz 2013., a bolji je i kad ga usporedi s današnjim hibridnim modelima, što mu ukazuje kako je cijela priča o održivijim vrstama prijevoza u najmanju ruku malo nategnuta.
Kao i mnoga naša vjerovanja o štednji.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




