Connect with us

Hrvatska

Profesor već osam godina bilježi doslovno svaki trošak. Rezultati su fascinantni

Objavljeno

-

Profesor je u jednoj školi u Slavonskom Brodu, a ima zanimljiv hobi: od početka 2017. godine u posebnu aplikaciju unosi svaki trošak koji ostvari njegovo kućanstvo, i tako već više od osam godina detaljno bilježi kako obitelj raspolaže svojim budžetom.

“Mnogi misle da sam čudak ili da je to neka vrsta maltretiranja. Ali meni to zaista nije nikakav problem, a dobro dođe. Evo, baš je neki dan doma bila nestašica sapuna pa sam išao provjeriti u aplikaciju kada sam ga posljednji put kupio. I otkrio da smo ga kupili nedavno, ali smo ga zametnuli”, kroz smijeh za Jutarnji.hr priča mi 41-godišnji Tomislav Aračić.

Unosi, naravno, u taj sustav i sve prihode, a ponosan je na to što je obitelj u osam godina uvijek u plusu, iako zarađuju prosječne hrvatske plaće, a imaju uz to i troje djece.

Zanimljivo, pojašnjava kako mu motivacija uopće nije bila štednja.

Ničega se nije odricao

“Ja jednostavno volim statistiku, i to me zabavlja. Ne trošim ništa manje zato što vodim podatke o svim troškovima – nisam se morao, primjerice, odreći kava, jer na njih nisam niti prije išao. Ne naručujem hranu jer kuhamo kod kuće, ovo mi više dođe kao neka zanimacija, a bude i korisno, jer mi aplikacija dopušta razne vrste izračuna pa mogu troškove pratiti prema različitim parametrima”, priča.

Razvrstao je i 20-ak glavnih kategorija prema kojima vodi troškove: to su hrana, režije, automobili, kultura, odjeća i obuća, kozmetika, zdravlje, darovi, po jednu kategoriju nosi svako dijete, zatim okućnica, tehnika, prijevoz, humanitarno, alati, održavanje kuće, rekreacija, pas, patke, turizam i ostalo.

“Dakle, čak i ako je u pitanju paketić žvaka, unosim ga u aplikaciju. Ne gnjavim ukućane s time, to je moj hobi, molim ih samo da mi daju sve račune, kako bih mogao unijeti troškove, i dalje s time više nemaju nikakve veze”, kaže Aračić.

Najveći dio budžeta, logično, u prosjeku im odlazi na hranu, izuzev nekih godina kada su imali izvanredne troškove ili neke veće investicije.

Najgori skok bio 2022.

Gledajući prema godinama, zanimljivo je pratiti kako je, kad je u pitanju hrana, izgledala inflacija u obitelji Aračić.

Kad je počeo voditi troškove, obitelj je u cijeloj godini na hranu potrošila 1700 eura, godinu kasnije trošak je narastao na dvije tisuće, a 2019. taj se iznos popeo na 2215 eura.

Već sljedeću godinu na hranu troše 2790 eura, u 2021. penje se na 2839, a najgori je skok u 2022. godini, kad trošak hrane iznosi 3845 eura.

Doduše, iznosi se ne mijenjaju isključivo zbog inflacije, nego i kako dolaze djeca, a 2023. godinu završili su čak s kojim eurom troška manje u odnosu na godinu ranije.

Prošla godina, logično, bila je najskuplja – na hranu je utrošeno 4244 eura, dva i pol puta više nego prije osam godina, s time da su u tom razdoblju ipak porasli i prihodi, no brojne su namirnice poskupjele 100 i više posto.

Aračića su pitali je li takvo strukturirano vođenje troškova recept za sve one koji ne znaju s novcem – kako bi možda osvijestili svoje troškove, organiziranije pristupili pitanju osobnih financija, shvatili kako novcem trebaju upravljati, umjesto da im samo prolazi kroz ruke.

Ne razumiju odnose valuta

Kaže da bi to u teoriji i moglo biti tako, ali i kako ne vjeruje da bi u praksi postiglo uspjeh.

“Ljudi koji ne znaju s novcem zapravo nemaju interesa voditi računa o novcu, pa ne vjerujem da bi imali volje bilježiti i paziti na svoje troškove. Tijekom godina shvatio sam da ljudi zapravo uopće ne razumiju financije, a dodatno ih je onda zbunio i prelazak na euro, pa više ne razumiju ni odnose između valuta, niti mogu shvatiti koliko je što poskupjelo”, kaže surovu istinu.

Pored aplikacije za vođenje ukupnih troškova, Aračić ima još jednu, u kojoj zasebno vodi troškove automobila i goriva.

I u njoj je pronašao neke zanimljivosti – tipa, da njegov stari automobil iz 1994. godine troši manje od novog iz 2013., a bolji je i kad ga usporedi s današnjim hibridnim modelima, što mu ukazuje kako je cijela priča o održivijim vrstama prijevoza u najmanju ruku malo nategnuta.

Kao i mnoga naša vjerovanja o štednji.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu