Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

HGK- ŽUPANIJSKA KOMORA ZADAR / Održavana prva lokalna radionica o izazovima Plavoga gospodarstva u sklopu projekta BLUE ECOSYSTEM

Objavljeno

-

HGK- Županijska komora Zadar u sklopu provedbe Interreg Euro-Med projekta BLUE ECOSYSTEM, 17. prosinca u svojim je prostorijama organizirala hibridnu  radionicu naziva „Oblikovanje budućnosti plavoga gospodarstva“. Ovo je prva takva radionica u projektu Europske unije BLUE ECOSYSTEM, sufinanciranog iz programa Interreg Euro-MED u kojem je HGK – Županijska komora Zadar partner. BLUE ECOSYSTEM usmjeren je na poticanje inovacija i održivosti u plavom gospodarstvu mediteranske regije, s posebnim naglaskom na suradnju različitih dionika.

Cilj radionice bio je pružiti jedinstvenu priliku za raspravu o praktičnim rješenjima koja odgovaraju na ključne izazove te otvaranje novih prilika u području plavog gospodarstva. Sudionici radionice imali su priliku saznati više o trenutnim trendovima i izazovima u plavom gospodarstvu kroz prezentacije stručnjaka i podijeliti vlastite stavove o toj temi, povezati se s dionicima iz različitih sektora plavog gospodarstva i razmijeniti iskustva te uspostaviti kontakte s partnerima iz projekta BLUE ECOSYSTEM iz sedam europskih zemalja, Italije, Francuske, Grčke, Portugala, Španjolske, Albanije, Cipra te istražiti mogućnosti suradnje na novim projektima

Na radionici je prisustvovalo dvadeset sudionika, dok ih je četvero radionicu pratilo online putem MS Teams aplikacije. Svi sudionici radionice bili su predstavnici peterostruke spirale plavoga gospodarstva koju čine akademska zajednica, privatni sektor, vlada, organizacije civilnoga društva i prirodno okruženje, a koji su ključni dionici projekta BLUE ECOSYSTEM.

Okupljene je uime domaćina pozdravio predsjednik Županijske komore Zadar Denis Ikić istaknuvši da je Županijska komora Zadar s obzirom na značaj plavoga gospodarstva za Zadarsku županiju kao i njegov potencijal i potrebe za daljnjim razvojem, do sada sudjelovala u brojnim projektima sufinanciranim sredstvima Europske unije koji su bili usmjereni na jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta dionika u sektorima plavoga gospodarstva.

Voditeljica projekta u HGK – Županijskoj komori Zadar Maša Jurin predstavila je prisutnima projekt BLUE ECOSYSTEM te njegove protekle i buduće aktivnosti dok je Mateo Ivanac, voditelj Odjela za inovacijski sustav, Centra za inovacije i EU projekte HGK održao prezentaciju o izazovima i prilikama Plavoga održivog gospodarstva s naglaskom na pregled trenutnih trendova u pilot-regijama obuhvaćenim projektom.

Nakon uvodnih izlaganja, sudionici su sudjelovati u grupnim radionicama na kojima su radili  na prepoznavanju i definiranju ključnih i zajedničkom osmišljavanju inovativnih rješenja u tri tematska područja Održiva zaštita okoliša u turizmu, Razvoj pomorske i obalne infrastrukture i Sigurnost i upravljanje morskim resursima u akvakulturi i ribarstvu. Rezultati radionice bit će praktični koraci koji će pomoći ubrzanju održivih praksi i inovacija u plavom gospodarstvu.

Projekt BLUE ECOSYSTEM, ukupnog proračuna 2,9 milijuna EUR sufinanciran je sredstvima programa teritorijalne suradnje EU Interreg Euro-Med. Provedba projekta započela od 1. siječnja 2024. a trajat će do 30. rujna 2026. godine (33 mjeseca), a partneri su, osim HGK – Županijske komore Zadar, još devet institucija iz Italije, Francuske, Grčke, Portugala, Španjolske, Albanije i Cipra. Pridruženi partner HGK je Sveučilište u Zadru.

BLUE ECOSYSTEM bavi se izazovima različitih plavih održivih gospodarstava u nekoliko inovacijskih domena kao što su morski ekosustav i obalno područje, plave biotehnologije, morske obnovljive energije, ribarstvo i akvakultura, luke, brodogradnja, pomorska robotika, obalni i pomorski turizam. Projektne aktivnosti obuhvatit će uspostavu i testiranje inovacijskih laboratorija ko-kreacije za ubrzanje tranzicije prema konkurentnom, inovativnom, održivom i otpornom ekosustavu Plavog rasta u pilot regijama uz angažman svih dionika. Cilj je tih aktivnosti povećanje suradnje i kapaciteta dionika tzv. peterostruke spirale (quintuple helix), a to su: akademska zajednica; gospodarstvo, industrija, privatni sektor; vlada, politički sustav; organizacije civilnoga društva, informirana javnost; prirodno okruženje.

Projektne aktivnosti u skladu su s aktivnim promicanjem pristupa peterostruke spirale Europske unije, prepoznajući održivi razvoj i inovacije kao važne razvojne prioritete u zemljama članicama.

Program europske teritorijalne suradnje Interreg Euro-MED ima za cilj učiniti mediteransku regiju pametnijom (programski prioritet Smarter MED) i zelenijom te poboljšati interakciju među njenim dionicima.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu