Hrvatska
Novi Crobarometar: Kojeg predsjedničkog kandidata preferiraju mladi i stari
Drugi dio redovnog mjesečnog istraživanja Crobarometar pokazuje kako oko prvog kruga predsjedničkih izbora nema velikog sukoba među generacijama.
Među mladima je i dalje najpopularniji Zoran Milanović sa 27 posto podrške, manje nego prošlog mjeseca. Na drugo se mjesto u ovoj dobnoj skupini probila Ivana Kekin sa 17 posto, Marija Selak Raspudić pala je na 16 posto, a Primorac čak na 13, piše Dnevnik Nove TV.
U populaciji od 31 do 44 godina opet je prvi Milanović, iako sa 26 posto slabiji nego u listopadu, Primorac je rastao na 24 posto, a Selak Raspudić na 9 posto. Kekin je na 8 posto, a Miro Bulj – kao i u prošloj skupini – ima zanemarivu podršku.
U skupini od 45 do 60 godina Milanović je prvi sa 32 posto, Primorac je na 24 posto podrške, Kekin i Selak Raspudić su izjednačene, a Bulj je na tri posto podrške.
A i kod starijih od 60 ovaj je mjesec Milanović prvi, a Primorac drugi – prošli mjesec bilo je obratno i gotovo izjednačeno, no sada se Milanović odvojio i došao na 39 posto podrške. Primorac je na 27, a svi ostali ispod 5 posto.
Birači Možemo skloniji Milanoviću
Velike stranke su manje više odane svojim kandidatima, no iz preferencija ovih manjih se da naslutiti da su – neovisno o lijevom ili desnom predznaku – češće sklonije Milanoviću, nego Primorcu.
Doduše, samo 7 posto birača HDZ-a bi mu bilo sklono, njih 80 posto ipak je za Primorca, dva posto za Selak Raspudić i 1 posto za Miru Bulja – Ivana Kekin ih ne zanima, ostali bi ili za nekog drugog ili ne znaju.
SDP čvršće stoji oko Milanovića nego HDZ oko Primorca – 86 posto je uz njega, podrška ostalima je zanemariva, a dio SDP-ovaca još ne zna kome su skloni.
Zanimljivo, birači stranke MOŽEMO! i ovaj su mjesec skloniji Milanoviću nego Ivani Kekin, i to još snažnije nego u listopadu – podržava ga 44 posto, nju 39 posto, svi ostali su ovdje na dva ili 6 posto.
A i birači Mosta nisu baš sasvim neskloni Milanoviću: iako bi ih najviše, očekivano, dalo glas Miri Bulju – 35 posto – Milanović je na 27 posto njihove podrške, dvostruko bolje od Marije Selak Raspudić, koja je na 13 posto, ili Primorac i Kekin koji su na 2 odnosno 4.
Konačno, i u podršci koju bi im dali birači Domovinskog pokreta Milanović i Primorac gotovo su izjednačeni, Milanović je na 18, a Primorac na 20 posto podrške birača stranke koja ga i službeno podržava. Selak Raspudić je na 16 posto, ostali zanemarivi uz jako visok broj neodlučnih.
Kako stoje u drugom krugu
Čak 10 posto birača HDZ-a u drugom krugu bilo bi za Milanovića, 85 posto za Primorca, jedan posto bi ostalo kod kuće, a 4 posto ne zna kome bi dali glas. SDP i ovdje motiviraniji, 91 posto njihovih birača bilo bi za Milanovića, samo 2 posto za Primorca, kod kuće ne ostaje nitko, a 7 posto još nema stav.
Gotovo 80 posto Mostovih birača u drugom bi krugu bilo za Milanovića naspram 15-ak posto koji su skloniji Primorcu – 5 posto apstinira a dva posto ne zna. Glasači MOŽEMO!, pak, u drugom krugu su još snažnije uz Milanovića: gotovo 90 posto, dok bi po 4 posto bilo za Primorca ili ostalo kod kuće, a 5 posto ne zna.
U Domovinskom bi pokretu bilo najviše apstinenata u drugom krugu – njih 28 posto – ali bi čak 44 posto dalo glas Milanoviću, a samo 20 posto Primorcu.
Konačno, Milanović stoji bolje i među onima koji iz nekog razloga ne žele na birališta – 57 posto spram Primorčevih 19 posto – što naravno neće činiti razliku na biralištima jer tih ljudi na biralištima neće biti, ali pomaže shvatiti da je javnost mjesec dana prije izbora ipak znatno sklonija Milanoviću, nego Primorcu.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




