Milijuni Šveđana će od ponedjeljka početi dobivati brošure u kojima su savjeti za stanovništvo kako se pripremiti i ponašati u slučaju rata ili drugih neočekivanih kriza.

“Ako dođe do krize ili rata” brošura je od prije šest godina, a koja je sada ažurirana zbog onog što švedska vlada naziva pogoršanom sigurnosnom situacijom, pri čemu se misli na rusku invaziju na Ukrajinu. Knjižica je sada također dvostruko veća, piše BBC.

Susjedna Finska također je upravo objavila svoje savjete na internetu o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.

U detaljnom odjeljku o vojnom sukobu, finska digitalna brošura objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagirali u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti “dobro pripremljene za samoobranu”.

Ulazak u NATO

Švedska i Finska ušle su u NATO savez tijekom posljednje dvije godine, nakon ruske invazije. Norveška je bila članica osnivačica Zapadnog obrambenog saveza.

Za razliku od Švedske i Norveške, vlada u Helsinkiju odlučila je ne tiskati brošuru za svako kućanstvo jer bi to “koštalo milijune”, a digitalna verzija mogla bi se lakše ažurirati.

“Poslali smo 2,2 milijuna papirnatih primjeraka, po jedan za svako kućanstvo u Norveškoj”, rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju samopripravnosti u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).

Što piše u brošurama?

U brošurama je naveden i popis namirnica koje treba imati kod kuće. Na popisu su dugotrajne namirnice kao što su konzerve graha, energetske pločice i tjestenina te lijekovi uključujući tablete joda u slučaju nuklearne nesreće.

Za Šveđane ideja o knjižici za hitne slučajeve nije ništa novo. Prvo izdanje “If War Comes” (“Ako dođe rat”) nastalo je tijekom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tijekom Hladnog rata.

No, jedna poruka je sa sredine brošure pomaknuta naprijed. “Ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne.”

“Moglo bi doći do rata”

Švedski ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin rekao je prošlog mjeseca da kako se globalni kontekst promijenio, informacije za švedska kućanstva također moraju odražavati promjene.

Ranije ove godine upozorio je da bi “moglo doći do rata u Švedskoj”, što se shvatilo pozivom na uzbunu jer je ministar smatrao da pomaci u izgradnji “potpune obrane” napreduju presporo.

Zbog duge granice s Rusijom i iskustva rata sa Sovjetskim Savezom u Drugom svjetskom ratu, Finska je uvijek održavala visoku razinu obrane. Švedska je, međutim, smanjila svoju infrastrukturu i tek se posljednjih godina ponovno počela pripremati.

“Iz finske perspektive, ovo je pomalo čudno”, kaže Ilmari Kaihko, izvanredni profesor ratnih studija na Švedskom obrambenom sveučilištu. “Finska nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok su u Švedskoj ljudi morali biti malo uzdrmani da bi shvatili da se to zapravo može dogoditi.”

Melissa Eve Ajosmaki, 24-godišnja studentica podrijetlom iz Finske koja studira u Göteborgu, kaže da se jako zabrinula kad je počeo rat u Ukrajini. “Sad sam manje zabrinuto, no još uvijek mi je na pameti što bih trebala učiniti ako izbije rat, posebice jer mi je obitelj u Finskoj.”

Što piše u brošuri?

U brošurama su upute o tome što učiniti u slučaju nekoliko scenarija te savjeti građanima koji će im u kriznim situacijama pomoći da se barem privremeno samostalno snađu.

Fince pitaju kako bi se nosili da budu bez struje danima sa zimskim temperaturama od -20C. Njihov kontrolni popis također uključuje tablete joda, kao i hranu laku za kuhanje, hranu za kućne ljubimce i rezervno napajanje.

Švedski kontrolni popis preporučuje krumpir, kupus, mrkvu i jaja uz limenke bolognese umaka i unaprijed pripremljenu juhu od borovnica i šipka.

Švedski ekonomist Ingemar Gustafsson prisjetio je kako su se ranije pripremale brošure. “Dobro je da dobijemo informacije kako se trebamo ponašati i kako se trebamo pripremiti, ali nije da imam sve spremno kod kuće.”

Jedna od najvažnijih preporuka jest da građani kod kuće imaju dovoljno hrane i vode za piće 72 sata. No, pitanje je koliko je to praktično, osobito za veće obitelji koje žive u manjim stanovima.