ZADAR / ŽUPANIJA
KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot gostuju u Zadru
U sklopu Književne frankofonije, projekta Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, u Hrvatskoj će ovih dana gostovati belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot, čiji je nagrađeni prvijenac Krave gospodina Burbura na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević.
U Zadru će tako u utorak, 19. studenog, u 17:30 u Kazalištu lutaka autori gostovati uz prevoditeljicu Maju Peterlić, te uz glazbenu pratnju multimedijalnog umjetnika Roberta Vodanovića Čopora. Program se izvodi u suradnji s Odjelom za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru. Vodit će ga Vanda Mikšić, inicijatorica i voditeljica cijeloga projekta, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić.
U Splitu je susret s autorima i prevoditeljicom predviđen u srijedu, 20. studenog, u 20h u Francuskoj alijansi.
Zagrebačka će publika imati priliku susresti Nicolasa Hanota već u petak, 15. studenog, u 17h na Interliberu (paviljon 7). S njim će o romanu razgovarati Maja Peterlić.
Poeziju Laurence Vielle publika će moći čuti u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u četvrtak, 21. studenog, u 18h. Poseban je program za učenike XVIII. gimnazije predviđen u petak, 22. studenog u KIC-u. Oba programa vodit će Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Lee Kovács.
Projekt Književne frankofonije pokrenut je ove godine povodom 20. obljetnice promatračkoga statusa Republike Hrvatske u Međunarodnoj organizaciji Frankofonije kako bi se raznovrsnoj publici predstavili frankofonske autori i autorice te osvijestila činjenica da se književnost na francuskom jeziku piše i izvan Francuske, odnosno da je taj jezik prisutan na pet kontinenata te da su na njemu napisana brojna djela kanadske, belgijske, švicarske, marokanske, libanonske, senegalske, haićanske i mnogih drugih književnosti.
U ožujku je u sklopu projekta u Hrvatskoj gostovao kanadski autor Larry Tremblay, a u svibnju Makenzy Orcel, pisac haićanskog porijekla koji živi u Parizu i čiji je roman Une somme humaine glasovima zadarskih i zagrebačkih studenata francuskog jezika i književnosti prošle godine proglašen hrvatskim izborom za Nagradu Goncourt. U prosincu je predviđena i tribina koja će okupiti ugledne medijatorice i medijatore (prevodioce, urednike i sveučilišne profesore) književnosti pisanih na francuskom jeziku.
Iako se izvode uživo, svi se programi snimaju u svrhu izrade dokumentarnog filma posvećenog recepciji frankofonskih književnosti u Hrvatskoj. Snimatelj je student Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu Sebastijan Borovčak. Film će premijerno biti projiciran u ožujku, tijekom mjeseca frankofonije 2025.
Partneri Centra za knjigu u izvođenju ovih programa su Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, Kazalište lutaka Zadar, Francuska alijansa Split, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, XVIII. gimnazija, Kulturno informativni centar (KIC), Wallonie-Bruxelles International (WBI) i Edicije Božičević.
FB: Književna frankofonija
Laurence Vielle (Bruxelles, 1968.) belgijska je pjesnikinja i glumica. Nakon studija romanske filologije na Katoličkom sveučilištu u Louvainu i glume na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu posvećuje se pisanju, ali i govorenju tekstova, budući da je za nju poezija stvar usmenosti. Poezija kao akcija. Autorica je dvanaest knjiga, a među najnovijim naslovima valja spomenuti: Domo de Poezia: Bouteilles à la mer (2018., 2023.), Billets d’où (2023.), Renaître, suivi de Murmuration pour une pluie d’oiseaux (2023.), Dernier trein / Laatste train (2022.) Za svoje je stihove višestruko nagrađivana: za prvu su je zbirku nagradile Francuska zajednica (1998.) i Federacija Wallonie-Bruxelles (2020.); dobitnica je velike nagrade Akademije Charles Cros za zbirku Ouf ! (Maelström, 2015.), književne nagrade Scam Belgique (2016.), nagrade Découvreurs (2017.), nagrade kritike (2018.) za najbolju autoricu (tekst predstave burning). Piše za scenu i radio (uvijek za uho). Osmišljava predstave i performanse na temelju napisanih riječi prikupljenih tijekom književnih rezidencija u raznim gradovima. U razdoblju 2016.-2017. izabrana je za nacionalnu pjesnikinju (www.poetenational.be), što je poetičko-politički pokušaj da se oslabe jezične granice i preko poezije progovori o aktualnosti Belgije. Gostovala je na brojnim festivalima i književnim događanjima, često vodi književne radionice i rado recitira stihove drugih pjesnikinja i pjesnika.
Nicolas Hanot rođen je nekoliko mjeseci prije pada Berlinskoga zida. Diplomirao je francuski i romanske jezike i književnosti na Katoličkom sveučilištu u Louvainu. U Sloveniji i Hrvatskoj više je godina radio kao lektor francuskog jezika, ali i kulturni ataše. Njegov prvijenac, Krave gospodina Burbura (Les vaches de Monsieur Burbur), objavljen 2022., dobitnik je nagrade René Fallet (2023.). Roman je na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević (2024.).
Krave gospodina Burbura: Imaginarna država Slomenija upravo je izabrala novoga predsjednika, radikalnog desničara priprosta nastupa koji, ne libeći se nasilnog ponašanja i grubog eliminiranja protivnika, počinje provoditi strahovladu donoseći ishitrene odluke. Time ne samo da postaje omražen kod sunarodnjaka i u susjednim zemljama već i dovodi u pitanje ugled svoje zemlje u očima europskih čelnika. Njegovi potezi osobito teško pogađaju mlade ljude jer prijete njihovu školovanju i ostvarenju ambicija, a nevjerojatna naredba da se duž cijele istočne granice države podigne željezna ograda kao „zaštita zemlje, a time i Unije, od upada imigranata” stvara niz problema pograničnom stanovništvu. Novonastala se situacija slama na seljaku Touneu Burburu kojemu spomenuta ograda prepolovi imanje i odsiječe ga od njegovih dviju krava. Burburu ne preostaje ništa drugo doli iznaći načina da ih, po svaku cijenu, vrati…
Maja Peterlić (1979.) diplomirala je komparativnu književnost i povijest umjetnosti te magistrirala na poslijediplomskom stručnom prevoditeljskom studiju, smjer francuski jezik, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodi stručne tekstove iz područja kulture te beletristiku. Radila je kao urednica područja književnosti u časopisu Vijenac Matice Hrvatske i kao diplomat u Veleposlanstvu RH u Alžiru. Od 2004. zaposlena je na HRT-u; danas kao radijska urednica i novinarka uređuje i vodi emisije o kulturi i umjetnosti na Trećem programu. Članica je Hrvatske sekcije frankofonskih novinara i promotorica frankofonskih kultura u RH, a 2017. proglašena je Veleposlanicom francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
