Hrvatska
Milanović: Tenk za 25 milijuna eura bi trebao letjeti
Predsjednik Zoran Milanović danas sudjelovao je na svečanosti na Hrvatskom vojnom učilištu “dr. Franjo Tuđman”, a tom prigodom održao je i govor kojeg prenosimo u cijelosti.
“Posebno mi je drago vidjeti značajan broj mornaričkih časnika i časnika. Kopnena vojska je naravno najveća. Svaka država ima kopno i zrak, ali nema svaka more. To je je, dakle, naš identitet i čeka nas ogroman posao u opremanju Hrvatske ratne mornarice u skladu s našim potrebama koje treba racionalno prosuditi. Taj postupak jedva da je počeo i vjerujem da ćemo se u njemu, koliko god je to moguće, osloniti na vlastite snage”, rekao je.
“Male zemlje uvijek ovise o drugima, mi smo odabrali NATO”
“Iza tog oslanjanja na vlastite snage, znamo kroz povijest, da su stajale nekakve mutne namjere, izolacionizam, odvajanje zemlje od međunarodnih tokova, politička represija. Međutim, kada je u pitanju obrambena industrija, gdje god je to moguće, a nije svugdje i nije često, treba probati razviti stvari sam. To su naša brodogradilišta, to je sve ono što bismo mogli, znanje koje imamo, ali koje, kako se kaže, piloti to zovu ‘perishable skill’, sposobnost koja se gubi ako ne vježbaš i ne radiš cijelo vrijeme”, dodao je predsjednik.
“Sklizne niz obraz kao suza na kiši i više ne znaš i ovisiš o drugima. A male zemlje u određenoj mjeri, politički, sigurnosno, uvijek na neki način ovise i o drugima. O savezima koje sklapaju, o obavezama koje preuzimaju, o tome koliko su racionalne i hladne u prosudbi svojih mogućnosti i obaveza. Tako je Hrvatska odabrala NATO savez”, rekao je Milanović.
“Tome sam posvetio prve godine, intenzivne godine svoje diplomatske službe, kao jedan među prvima, u stvari prvi u hrvatskoj diplomaciji i to nekoliko godina. I znam što je to. I to je dobro i to je za Hrvatsku jedini put. Međutim, moramo biti svjesni, moramo stalno propitivati, bez da gubimo ljudsku i savezničku lojalnost, koja mora biti konstanta, ali moramo stalno gledati stvari oko sebe”, poručio je predsjednik.
“Kad se veliki tuku, mali idu pod stol
“Govorio je Stjepan Radić, jednu od dobronamjernih i u stvari jasnih poslovica, ali ne baš do kraja izbrušenu u sadržaju, kad je rekao, ‘kad se veliki tuku, mali idu pod stol’. Da, namjera je jasna što je tim htio reći. Naravno, ne idu pod stol, pod stol idu pijanci i kukavice. Dakle, makneš se od stola i gledaš što se zbiva”, rekao je.
“Tako i države koje misle o sebi, misle na sebe i zadržavaju neprijeporno, neupitno pravo da zadnje odlučuju o svojim potezima i da zadnje odlučuju, da se njih pita što će i kako će u određenim situacijama. I to je pravo koje Hrvatskoj nitko ne može i neće oduzeti i ona ga je zadržala, bezuvjetno. Zvao se to suverenizam ili zdrava pamet”, rekao je Milanović obraćajući se pripadnicima vojske.
“Mi smo ovih dana dosta slušali o preustroju Hrvatske vojske. Dobro je da smo slušali, dobro je i da se radi. Međutim, moramo konstatirati da u ovom trenutku, kada je svijet nesiguran, nejasan, mutan, kada se stvari odvijaju pred nama, a ta filmska vrpca malo staje pa se vraća natrag pa zastaje, da mi živimo u svijetu i u savezu u kojem je oprema strahovito skupa”, ustvrdio je.
“Oprema je neobjašnjivo skupa”
“Nezamislivo skupa, prokleto skupa, neobjašnjivo skupa. Da su to ekstremni iznosi koji se danas traže i dobivaju iz određenih borbenih sustava i da je to realnost. I da si upućen na vrlo ograničen broj dobavljača, a svog nemaš. I da je mantra, odnosno diktum o 2 posto BDP-a za obranu samo računovodstvena stavka”, rekao je Milanović
“Jer za tih dva posto ili milijardu, milijardu i pol eura, možeš kupiti tisuću tenkova, a može biti da možeš kupiti dva para cipela ili jednu pušku, repetirku. To je ključna stvar. Koje sposobnosti i koja moć, na kraju krajeva, tehnološka i kinetička se tim novcem može kupiti. U svijetu u kojem borbeni zrakoplovi, koji jesu napredniji nego prije 80 godina, i to bitno, ali ne baš toliko napredniji i toliko neranjiviji da koštaju 100 milijuna dolara po komadu. Nekad ih se radilo 15 dnevno. Padali su, uništavali Njemačke i druge gradove”, ustvrdio je predsjednik.
“Tenk od 25 milijuna eura trebao bi letjeti”
“Da tenk košta 25 milijuna eura. Taj tenk, jedino što bi trebao letjeti, da bi to bila realna cijena tog tenka, ali ona jest realna, i taj novac je realan, pitanje je samo od koga ima i u kojem iznosu. Ne možemo si priuštiti sve ono što bismo htjeli i nećemo nikad moći u takvim uvjetima, ali trebamo biti, reći ću, proračunati u nekim stvarima i sebični i vrlo dobro promisliti prije svake odluke jer one su dugoročne.
Brod koji se gradi, daj Bože da se završe ove koji se grade, da se porinu i da plove, i oni koji trebaju doći, se grade s vrlo, vrlo promišljenom kalkulacijom koju sposobnost dobivaš, koliko to košta, jesi li ga u stanju održavati, i tako sve ostalo”, rekao je predsjednik.
“Vojni poziv je posebniji i od svećeničkog”
“Meni je, kažem, još jednom drago da sam ovdje vidio nekoliko desetaka formiranih ljudi kojima ja ne moram kao brucošima crtati i objašnjavati što su odabrali i da je to častan poziv. Da, to je težak poziv. Vojska služi za vođenje rata. U najboljem slučaju za odvraćanje od izbijanja rata, ako je dovoljno ozbiljna i ako se takvom doživljava.
Ali u krajnjoj konsekvenci vojska jednako rat, ratna djelovanja i, nažalost, i gubitak ljudskih života pa onda i materijalnih sredstava i bogatstva nacije. To je poziv koji je po tome poseban i nema sličnoga. Čak nije ni kao svećenički, još i posebniji. Vama zahvaljujem što ste odabrali ovo”, rekao je predsjednil.
“Ljudi kalkuliraju, nesigurni su”
“I ljudi su, kao socijalna bića, evolucijski oportunisti, što je dobro. Jer nismo ni jaki, ni brzi kao lav, niti elastični kao neke druge životinje. Ali smo pametniji zato što promišljamo, što gledamo, što kalkuliramo, što je tu za nas dobro, a što nije. I to se da osjetiti u duhu vremena, u zeitgeistu.
Prije dvije i pol godine kada su Rusi upali u Ukrajinu, prvih nekoliko ceremonija dragovoljne vojne obuke u Požegi iz koje dobijamo buduće vojnike, to je temeljna obuka od dva mjeseca, nakon koje se većina tih mladih ljudi, uglavnom iz Slavonije i Dalmacije, takav je vakat, tako stvari stoje, odlučuje kasnije za vojni poziv. Taj broj je u mjesecima nakon početka te zadnje faze rata, koji traje već dugo, pao na 60-70 ljudi, od nekoliko stotina. Odjednom, ljudi nema. Ljudi su se preplašili, što je normalno. Kalkuliraju. Nesigurni su”, rekao je predsjednik.
“Bez vojnika nema vojske, to se najbolje vidi danas u Ukrajini”
“Prije nekoliko dana u petak, na pisti na postrojavanju u Požegi bilo je skoro 300 dragovoljnih ročnika. S članovima obitelji i prijateljima, to je izgledalo lijepo. Neću reći moćno, to je samo 300 ljudi. I to je još jedna tema o kojoj moramo vrlo ozbiljno i detaljno razgovarati, naravno i na tijelima koja su za to predviđena Ustavom, a tiču se vojnog roka. Naša pričuva je sastavljena od ljudi koji, ispostavilo se, stare. Svake godine imaju godinu više, a ne godinu manje. I tako su u prosjeku došli do dobi od skoro 50 godina. To nije pričuva. To nije čak ni fikcija. Bez ljudi, bez vojnika, nema vojske. To se najbolje vidi danas u Ukrajini”, rekao je.
“Tehnologija može do određene mjere, ali ako je ima i druga strana, sve se svodi na vojnika, na postrojbu i na ljude koji se u realnim uvjetima, u realnom vremenu, na terenu bore i ginu. To je nešto što vojska mora imati. Bez toga vojska ne postoji. I zato razgovor o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, koliko je to moguće u ustavnim okvirima jer Ustav tu stavlja vrlo jaka ograničenja… “, ustvrdio je.
“Prigovor savjesti se ne može izbrisati iz Ustava”
“Tako je, to je prigovor savjesti, to se ne može izbrisati iz Ustava. A tko god to kaže, neka promijeni Ustav, ali prije toga to se ne može. Onda treba motivirati dovoljan broj ljudi da se školuju pa makar bazično ili malo više od bazičnoga, da mogu biti pričuva. Jer bez pričuve Rafalei, Leopardi, to sve skupa ima puno manje smisla.
To ne može biti politička ni stranačka tema, to je tema za sljedećih 20 godina. Jer oni koji sada prođu dril bit će upotrebljivi, da tako grubo kažem, sljedećih 20 godina. Bez toga nećemo imati kopnenu vojsku. Bez toga treba tražiti rješenje, a ono postoji ako se želi razgovarati”, poručio je predsjednik.
Hrvatska
KUPCI POZVANI NA OPREZ / Lidl povlači proizvod zbog opasne bakterije: Provjerite jeste li ga kupili:
Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu Dalmatinske pancete od 100 grama marke Okusi zavičaja, koja se prodaje u Lidlu, nakon što je u proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.
Kako je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), opoziv je pokrenuo proizvođač MIJUKIĆ-PROM.
Riječ je o proizvodu Dalmatinska panceta, narezak, pakiranju od 100 grama, s rokom trajanja do 15. prosinca 2026. godine i oznakom serije LOT L918M0H.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Proizvođač je MIJUKIĆ-PROM iz Runovića, dok proizvod na hrvatsko tržište stavlja Lidl Hrvatska.
Iz HAPIH-a naglašavaju da se obavijest odnosi isključivo na proizvod s navedenim podacima.
Hrvatska
Dugoročna prognoza: Kakva nas jesen, zima i početak proljeća očekuju?
Nakon toplijih razdoblja posljednjih godina, pred nama je još jedna meteorološki zanimljiva zima. Najnoviji sezonski prognostički izračuni upućuju na prevladavanje temperatura zraka iznad višegodišnjeg prosjeka, dok bi količina oborina tijekom zime i ranog proljeća uglavnom mogla biti blizu klimatoloških vrijednosti. Ipak, takva sezonska slika ne znači da ćemo proći bez hladnih prodora, snijega i povremenih zimskih epizoda.
Posebnu pozornost ove zime privlači El Niño, koji se tijekom jeseni 2026. intenzivno razvija u tropskom dijelu Tihog oceana. Njegov očekivani maksimum krajem godine mogao bi utjecati na globalnu atmosfersku cirkulaciju i posredno na vremenske prilike u Europi.
Što nam, dakle, donose kasna jesen, zima i početak proljeća?
Što pokazuju sezonski prognostički modeli?
Prognostički materijali ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena), dobiveni izračunima ansambla prognoza od 51 člana, upućuju na ujednačen temperaturni signal. Tijekom promatranog razdoblja prevladavaju pozitivne anomalije. Najizraženije odstupanje od prosjeka očekuje se tijekom siječnja i veljače, dok bi prema proljeću pozitivne temperaturne anomalije postupno slabjele.
Kod oborina je situacija manje jednoznačna. Količine su uglavnom u okviru višegodišnjeg prosjeka, uz manje pozitivne ili negativne anomalije, ovisno o mjesecu. Rasap rezultata ansambla pokazuje da je pouzdanost prognoze količine oborina manja od pouzdanosti prognoze temperature zraka.
Jednostavnije rečeno, rezultati modela upućuju na topliju sezonu, ali još ne daju dovoljno čvrstu osnovu za zaključak da će zima biti izrazito kišna ili sušna. Važno je naglasiti da je riječ o sezonskim izgledima i raspodjeli rezultata prognostičkog ansambla, a ne o prognozi pojedinačnih dnevnih vremenskih situacija.
Kasna jesen – postupni ulazak u zimu
Tijekom studenoga očekuje se temperatura zraka uglavnom oko prosjeka ili nešto iznad njega. To ne znači da će izostati prodori hladnijeg zraka, ali bi oni mogli biti kratkotrajni unutar duljih toplijih razdoblja.
Karakter vremena u unutrašnjosti Hrvatske obilježit će razdoblja magle, niske naoblake i temperaturnih inverzija, uz prolazak frontalnih sustava koji će se brzo izmjenjivati. Zbog temperaturne inverzije u nizinama može biti hladnije nego u višim predjelima, osobito kada se uspostavi stabilna anticiklonalna situacija.
Na Jadranu će vremenske prilike i dalje biti pod snažnijim utjecajem ciklonalnih poremećaja i prolazaka frontalnih sustava. Kiša će biti češća u razdobljima izraženijeg jugozapadnog strujanja, dok su uz prodore hladnijeg zraka mogući bura i tramontana.
Oborinski signal za studeni ne upućuje na izrazito odstupanje od prosjeka, ali ne isključuje mogućnost kratkotrajnih razdoblja s obilnim oborinama, osobito na Jadranu i u gorskim predjelima.
Zima – toplija od prosjeka, ali ne bez hladnih prodora
Najzanimljiviji dio sezonske prognoze odnosi se na razdoblje od prosinca do veljače.
Temperaturni ansambl pokazuje pozitivan signal tijekom sva tri mjeseca, s najizraženijom anomalijom u veljači. To znači da bi srednja zimska temperatura mogla biti viša od klimatološkog prosjeka.
Potrebno je razlikovati srednju sezonsku temperaturu od vremenskih prilika u pojedinim danima. Zima s pozitivnom temperaturnom anomalijom može sadržavati nekoliko izrazito hladnih razdoblja, odnosno kratkotrajnih prodora hladnog zraka iz polarnih širina, takozvanih „ugriza zime“. Sezonska prognoza ne isključuje ni snijeg u nizinskoj Hrvatskoj.
Za nastanak hladnih prodora važan je raspored baričkih sustava nad sjevernim Atlantikom, Europom i Arktikom. Promjene položaja i intenziteta Azorske i Islandske ciklone, kao i razvoj blokirajućih anticiklona, mogu omogućiti prodor polarne ili kontinentalne hladne zračne mase prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.
U takvim situacijama Hrvatska može nakratko ući u područje sjevernog ili sjeveroistočnog strujanja. Posljedice mogu biti nagli pad temperature, snijeg u unutrašnjosti, a na Jadranu jaka bura, ponegdje i s orkanskim udarima.
Takve kratkotrajne hladne epizode nisu u suprotnosti s prognozom toplije zime. Naprotiv, mogu biti sastavni dio zime čija je ukupna srednja temperatura iznad prosjeka.
Veljača se prema rezultatima izračuna prognostičkih modela izdvaja kao mjesec s najizraženijom pozitivnom temperaturnom anomalijom. To ipak ne znači da će svaki dan biti blag niti da je snijeg u veljači isključen.
El Niño – koliko će utjecati na europsku zimu?
Jedan od najvažnijih klimatskih čimbenika koji će obilježiti zimu 2026./2027. svakako je El Niño. Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu povezanom s anomalnim zagrijavanjem površinskih voda središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana. Promjene temperature oceana mijenjaju raspored tropske konvekcije, a time i atmosfersku cirkulaciju na velikim udaljenostima.
Prema analizi američkog Nacionalnog centra za klimatska predviđanja (NOAA/CPC) od 8. listopada 2026., El Niño se nastavlja intenzivirati. Temperaturna anomalija površine mora u području Niño 3.4 dosegnula je približno +2,1 °C, a prognoze upućuju na veliku vjerojatnost njegova zadržavanja u snažnoj do vrlo snažnoj kategoriji tijekom zime, najmanje do razdoblja od siječnja do ožujka 2027.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svojim izgledima od 21. listopada također predviđa daljnje intenziviranje El Niña, s mogućim maksimumom krajem 2026. godine. Višemodelski ansambl za razdoblje od studenoga 2026. do siječnja 2027. daje srednju anomaliju temperature površine mora u području Niño 3.4 od približno +3,8 °C.
Takav intenzitet El Niña rijetka je pojava, ali važno je razumjeti da El Niño ne djeluje na sve dijelove svijeta jednako. Njegov utjecaj na Europu nije izravan niti jednoznačan kao, primjerice, u pojedinim dijelovima Sjeverne ili Južne Amerike. Na njega istodobno utječu Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), Arktička oscilacija (AO), stanje polarnog vrtloga, temperatura Sjevernog Atlantika i Sredozemnog mora.
Zato nije znanstveno opravdano tvrditi da će snažan El Niño automatski donijeti toplu ili hladnu zimu Hrvatskoj. Budući da se maksimum El Niña očekuje oko prosinca 2026., njegov atmosferski utjecaj mogao bi se nastaviti i tijekom siječnja i veljače 2027. Pritom treba računati na vremenski pomak između razvoja oceanskog poremećaja i odgovora atmosfere.
U kombinaciji s ostalim čimbenicima El Niño bi mogao pridonijeti promjeni položaja atlantske ciklonalne aktivnosti, a time i promjeni putanja atmosferskih poremećaja. Za Hrvatsku je posebno važno hoće li prevladavati zapadno i jugozapadno strujanje ili će se povremeno uspostaviti blokirajuće situacije koje omogućuju prodor hladnog zraka iz sjeveroistočne Europe.
Ne treba zanemariti ni stanje polarnog vrtloga. Njegovo slabljenje i eventualno zagrijavanje stratosfere mogu promijeniti cirkulaciju u višim slojevima atmosfere te povećati mogućnost prodora hladnog zraka prema srednjim geografskim širinama. Takav razvoj, uz sadašnji stupanj razvoja meteorologije, nije moguće pouzdano predvidjeti nekoliko mjeseci unaprijed.
Stoga je najrazumnije očekivati da će srednja zimska temperatura biti viša od prosjeka, uz mogućnost povremenih kraćih, ali izraženih hladnih prodora. Upravo je takva kombinacija toplijih razdoblja i kratkotrajnih zimskih epizoda meteorološki moguća i u sezoni pod snažnim utjecajem El Niña.
Oborine – bez jasnog signala za izrazito kišnu ili suhu zimu
Tijekom promatranog razdoblja središnje vrijednosti prognoze količine oborina uglavnom se zadržavaju blizu klimatološkog prosjeka. Manja pozitivna odstupanja pojavljuju se u pojedinim mjesecima, ali se ne može izdvojiti kontinuirano razdoblje s izrazito povećanom količinom oborina.
To znači da zasad nema dovoljno čvrstog argumenta za najavu izrazito kišne zime u Hrvatskoj, ali ni za prognozu dugotrajnog manjka oborina.
Treba imati na umu da sezonski prosjek može prikriti velike razlike u rasporedu oborina. Nekoliko intenzivnih ciklonalnih epizoda može donijeti velik dio ukupne mjesečne količine oborina, dok između njih mogu nastupiti dulja suha razdoblja.
Za Jadran i Dinaride važna je učestalost ciklona nad Sredozemljem i Jadranom te položaj njihovih putanja. Kod izraženog jugozapadnog strujanja i vlažnog zraka s mora moguće su obilne oborine na zapadnim padinama Dinarida. S druge strane, promjena strujanja i prodor hladnog kontinentalnog zraka mogu donijeti snijeg u gorskim predjelima i unutrašnjosti.
Za poljoprivredu će zato biti važnije pratiti raspored oborina i stanje zaliha vode u tlu nego samo sezonsku ukupnu količinu. Jednaka sezonska količina oborina može imati sasvim različite posljedice, ovisno o tome je li ravnomjerno raspoređena ili koncentrirana u nekoliko intenzivnih epizoda.
Rano proljeće – nastavak toplijeg temperaturnog režima
Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2027. temperaturni signal ostaje pozitivan, ali se anomalije postupno smanjuju, što upućuje na mogućnost ranijeg početka proljetnog temperaturnog režima, uz brže zagrijavanje tla i vegetacije tijekom stabilnih anticiklonalnih razdoblja.
Ipak, proljeće je klimatološki vrlo promjenjivo godišnje doba. Prodori hladnog zraka iz sjeverne i sjeveroistočne Europe mogu se nastaviti i tijekom ožujka, a u pojedinim situacijama i početkom travnja.
Posebno treba upozoriti na opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Raniji početak vegetacije, potaknut toplijim razdobljima tijekom zime i ranog proljeća, može povećati osjetljivost voćaka i drugih poljoprivrednih kultura na naknadne prodore hladnog zraka.
Oborinski signal za proljeće ostaje relativno slab. Nema izražene višemjesečne tendencije povećanja ili smanjenja količine oborina.
Sezonski prognostički materijal za razdoblje od studenoga 2026. do svibnja 2027. daje prilično dosljedan temperaturni signal: očekuju se temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, s najizraženijim pozitivnim anomalijama tijekom središnjeg dijela zime.
Kod oborina je prognoza znatno neizvjesnija. Prevladava signal blizak klimatološkom prosjeku, bez pouzdane naznake izrazito kišne ili sušne zime.
Snažan El Niño, koji bi svoj maksimum trebao dosegnuti krajem 2026., važan je čimbenik globalne atmosferske cirkulacije. Njegov utjecaj na Europu i Hrvatsku bit će posredan i ovisit će o istodobnom djelovanju drugih klimatskih i atmosferskih čimbenika.
Toplija sezonska prognoza ne znači da možemo odložiti zimsku odjeću niti da snijeg više nije moguć u nizinskoj Hrvatskoj. Kratkotrajni ugrizi zime, nagli padovi temperature, snijeg i jaka bura ostaju realne mogućnosti.
Meteorološki gledano, pred nama je sezona u kojoj bi toplija razdoblja mogla prevladavati, ali će njezin stvarni karakter određivati izmjena atmosferskih cirkulacijskih režima.
Napomena o pouzdanosti prognoze
Europski Copernicusov sezonski pregled od 10. listopada 2026. također upućuje na mogućnost iznadprosječnih temperatura i oborina u većem dijelu Europe, ali naglašava slabiji oborinski signal nad južnim dijelovima kontinenta. To je važno za Hrvatsku jer se nalazi u prijelaznom području između srednjoeuropskih i sredozemnih klimatskih utjecaja.
Hrvatska
APEL VASTROGASACA: “Oprezno za blagdan Svih svetih i Dušni dan!”
Dok se prisjećamo najmilijih koji nisu više s nama, budimo na oprezu zbog mogućeg nastanka požara svijeća, voska i suhog cvijeća.
I ove će godine velik broj hrvatskih građana obilježiti blagdan Svih svetih i Dušni dan tradicionalnim odlaskom na groblje, postavljanjem cvijeća na grobove i paljenjem svijeća. Na taj način se sjećamo naših najmilijih koji više nisu s nama. U ovakvim trenucima potrebno je pozvati građane na oprez zbog mogućeg nastanka požara jer se velika količina upaljenih svijeća, rastopljenog voska i suhog cvijeća na grobljima može lako zapaliti.
Vatrogasci savjetuju:
• nemojte paliti svijeće i šibice u blizini suhe trave,
• svijeće koje još gore i šibice ne bacajte u travu ili smeće,
• ne uklanjajte ugašene svijeće dok se ne ohlade,
• stare lampione i ostali otpad odlažite na za to predviđena mjesta,
• ako palite voštane svijeće i lampione u kućama, ne ostavljajte ih bez nadzora,
• po izlasku iz kuće ili odlasku na spavanje ugasite svijeće,
• nemojte stavljati upaljene svijeće i lampione na prozore kako ne bi došlo do požara zavjesa i namještaja,
• ako primijetite požar na groblju ili na objektima, odmah zovite vatrogasce na broj 193.
-
magazin2 dana prije(FOTOGALERIJA) MODNA NOĆ ZA PAMĆENJE: ModernA pretvorila raskošni Berekin Wedding & Events Resort u središte glamura, elegancije i vrhunske mode!
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Privlačka lignjada okupila 26 ekipa: Ulovljeno više od 70 kilograma liganja, evo tko je pobijedio
-
magazin2 tjedna prijeSUBOTNJA ŠPICA
-
magazin2 tjedna prijeTRI DANA KAZALIŠTA, KREATIVNOSTI I DIJALOGA / Četvrti Kazališni vikend za djecu i mlade od 2. do 4. studenoga u Zadru




