Connect with us

Magazin

“Mnogo je gore no što smo mislili”: Koliko su nezdravi plinski štednjaci?

Objavljeno

-

Stručnjaci su u novoj studiji saznali da je u 14 europskih zemalja rizik od oboljenja visok unutar samih domova. On je visok zbog ispuštanja spomenutog plina, a pogotovo i zbog kombiniranja unutarnjeg s vanjskim zagađenjem zraka. Italija, Poljska, Rumunjska, Francuska i UK bilježe najveći udio smrti povezanih s upotrebom plinskih štednjaka. Istraživači su po prvi put u mogućnosti precizno procijeniti crne brojke – one preuranjenih smrti kojima je uzrok zagađenje koje dolazi upotrebom plinskih štednjaka.

Radi se o brojci od oko 40 tisuća Europljana godišnje, zaključak je to prve studije ove vrste. Opasnosti dušikovog dioksida poznate su već više od pola stoljeća. Istraživački na Jaume I školi zdravstvenih znanosti u Španjolskoj procijenili su ovu brojku temeljivši je na postojećim zdravstvenim studijama i povezujući ih s vrijednostima dušikovog dioksida u domovima.

Saznali su da je u 14 europskih zemalja rizik od oboljenja visok unutar samih domova. On je visok zbog ispuštanja spomenutog plina, a pogotovo i zbog njegovog miješanja sa zagađenjem zraka.

“1978. smo saznali da je zagađenje NO2-om višestruko veće u onim kuhinjama koje koriste štednjake na plin negoli u onima s električnim štednjacima. Sada smo u mogućnosti toj opasnosti pripisati egzaktnu brojku s njome povezanih smrti”, rekla je voditeljica studije, Juana Maria Delgado-Saborit.

“Razmjer problema je mnogo gori nego što smo mislili. Naše modeliranje za pretpostavku daje da otprilike polovica domova diljem Europe krši preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Vanjsko zagađenje zraka postavlja temelje za to kršenje, ali upravo plinski štednjaci su ti koji domove guraju u zonu visokog rizika.

Koje države su u najvećem riziku?
Trećina Europljana kuha na plinu i oni su ti koji su najugroženiji. Italija, Poljska, Rumunjska, Francuska i UK bilježe najveći udio smrti povezanih s upotrebom plinskih štednjaka.

Kako piše Euronews, kvaliteta zraka u domovima predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje jer Europljani većinu svog vremena provode u stanovima i kućama pa tako domovi ne dobivaju dovoljnu količinu svježeg zraka.

Osim toga, plinski štednjaci znaju, u slučaju neispravnosti, ispuštati i metan, vrlo potentan staklenički plin i to čak i kada su štednjaci isključeni.

Vanjsko onečišćenje
Iako se ono aktivno smanjuje radi EU-ovih smjernica i novih tehnologija koje omogućuju nove načine prijevoza Europljana, pozadinsko zagađenje ostaje bitan faktor visokih razina zagađenja, kako otkriva studija.

Istraživači su koristili desetke zdravstvenih studija koje su utvrdile vjerojatne stope rizika od astme i prerane smrti uzrokovane određenom razinom NO2.

Prethodne studije nisu mogle primijeniti stope rizika na stvarni svijet sve do prošle godine, kada su nizozemski istraživači poduzeli opsežna mjerenja NO2 u domovima i izvan njih u više europskih zemalja kako bi proizveli dosad najprecizniju sliku unutrašnjeg onečišćenja od plinskih kuhala.

Koje su podatke koristili?
Sveučilište je koristilo vladine baze podataka kako bi proširili ove nalaze i mogli proizvesti karte onečišćenja NO2-a iz štednjaka. To je omogućilo istraživačima da izračunaju prve znanstvene procjene preuranjene smrti i slučajeva astme kod djece od NO2 u Europi.

Međutim, stvarna šteta za ljude uzrokovana štednjacima vjerojatno je znatna veća. Nedostatak podataka značio je da su istraživači morali isključiti neke utjecaje onečišćenja koji također mogu pridonijeti višim stopama smrti i astme. I fokusirali su se samo na onečišćenje NO2 jer je ono dobro proučeno od strane epidemiologa.

Ostali štetni zagađivači nastali izgaranjem plina uključuju ugljični monoksid, benzen, formaldehid i čestice. Istraživači kažu da im nedostaju podaci potrebni za točno predviđanje utjecaja tih zagađivača.

Koristeći manje preciznu metodu, procjenjuju da plinski štednjaci uzrokuju otprilike 367 000 slučajeva astme kod djece i 726 000 u svim dobnim skupinama, uključujući ove druge zagađivače, isključujući ugljični monoksid za koji se ne zna da je povezan s astmom.

Što činiti?
EU nema standarde za kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, a zakonodavni alati za rješavanje problema su šturi, prema Europskom savezu za javno zdravstvo (EPHA).

Unija bi kasnije ove godine trebala predložiti ažurirana pravila za plinske štednjake i razmatra ograničenja onečišćenja – uključujući NO2.

EPHA poziva Bruxelles da brzo ukine plinska kuhala kroz ograničenja emisija, uz uvođenje financijskih poticaja za prelazak na čišća kuhala.

“Predugo je bilo lako odbacivati ​​opasnosti plinskih kuhala”, kaže Sara Bertucci, voditeljica politike EPHA-e za globalno javno zdravstvo. “Kao i cigarete, ljudi nisu mnogo razmišljali o utjecaju na zdravlje, a poput cigareta, plinski štednjaci su mala vatra koja ispunjava naš dom zagađenjem.”

Kao što su vlade pomogle odviknuti građane od cigareta, EPHA tvrdi da bi nam također trebale pomoći da prestanemo s plinom.

Savez također želi vidjeti obvezne potrošačke oznake na štednjacima kako bi signalizirali rizike od onečišćenja, uparene s javnim obrazovnim kampanjama o rizicima izgaranja goriva u zatvorenom prostoru.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Šest vrsta voća koje pridonose zdravlju bubrega, prema dijetetičarima

Objavljeno

-

Bubrezi svakodnevno naporno rade filtrirajući otpadne tvari i održavajući ravnotežu tekućina i ključnih nutrijenata u tijelu. Prema riječima dijetetičarke Jen Hernandez, prehrana može snažno utjecati na njihovo zdravlje, a istraživanja pokazuju da je češća konzumacija voća povezana sa šest do osam posto manjim rizikom od razvoja bubrežne bolesti. Stručnjaci naglašavaju da određene vrste voća imaju posebno pozitivan učinak na bubrege.

Crveno grožđe
Crveno grožđe sadrži resveratrol, biljni spoj snažnog antioksidativnog djelovanja koji, prema dijetetičarki Erin Hetrick, podržava zdravlje bubrega i smanjuje upalu u tijelu. S obzirom na nizak udio kalija, preporučuje se osobama koje paze na unos kalija, a može se jesti svježe, smrznuto ili dodati salatama, piše EatingWell.

Jabuke
Jabuke imaju protuupalna svojstva i topiva vlakna koja mogu pomoći u snižavanju kolesterola i razine glukoze, navodi Hetrick. Nefrologinja Raeeda Gheewala ističe da su ti učinci važni jer su visoki tlak i dijabetes dva najčešća uzroka bubrežne bolesti. Jabuke dodatno podupiru probavu i dulje pružaju osjećaj sitosti.

Borovnice
Borovnice su bogate antocijanima i vitaminom C te imaju snažno antioksidativno i protuupalno djelovanje, navodi Gheewala. Hernandez navodi da su osobe koje su više konzumirale voće poput borovnica i jabuka imale 16 posto manji rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti zahvaljujući flavonoidima iz ovog voća. Mogu se dodati u žitarice, jogurt ili smoothie.

Limun
Limuni pružaju citrat, tvar koja može smanjiti stvaranje bubrežnih kamenaca i poboljšati hidrataciju, tvrdi Gheewala. Citrat može spriječiti nastanak kalcijevo-oksalatnih kamenaca, a vitamin C dodatno pruža antioksidativnu zaštitu. Dodavanje limuna vodi olakšava održavanje hidracije, jednog od najvažnijih čimbenika za zdrave bubrege.

Ananas
Ananas je, prema Hernandez, bogat vitaminom C, manganom, vlaknima i antioksidativnim fitokemikalijama koje doprinose zdravlju bubrega. Sadrži i bromelain, enzim s protuupalnim učinkom opisan u studiji objavljenoj u časopisu Foods 2021. godine. Ananas je također prirodno niži u kaliju i prikladan za lagane slatke obroke.

Maline
Maline su jedno od voća s najvišim udjelom vlakana – sadrže oko osam grama vlakana na 120 grama – što je, prema dijetetičarki Alex Evink, važno za regulaciju šećera u krvi i urednu probavu. Stabilna razina glukoze posebno je važna za osobe s dijabetesom, jednim od glavnih rizičnih čimbenika za bubrežne bolesti. Maline dodatno pružaju vitamin C, mangan i antioksidanse koji pomažu u smanjenju upale.

     
    Nastavi čitati

    Magazin

    Viralni trend otkriva je li veza osuđena na propast prema jednoj reakciji partnera

    Objavljeno

    -

    Viralni “bird test” posljednjih je mjeseci postao popularan način procjene hoće li veza potrajati – barem ako je suditi prema trendovima na društvenim mrežama. Ljudi naglašavaju da je svaka veza jedinstvena i da ne postoji univerzalno pravilo za njezino trajanje. Prema savjetnicima za upoznavanje s platforme Love to Know, veze u ranim dvadesetima često traju između dvije i četiri godine, dok je Washington Post izvijestio da se vjerojatnost prekida znatno smanjuje nakon prve godine.

    Međutim, stručnjaci upozoravaju da se ti podaci, kao i sve studije o dugovječnosti veza, trebaju uzeti sa zrnom soli. U tom kontekstu pojavio se “bird test”, koji je dodatno populariziran nakon viralnog videa Roberta Irwina iz “Dancing With the Stars”.

    Test funkcionira tako da partneru napomenemo kako smo upravo vidjeli pticu ili neku drugu, naizgled nebitnu sitnicu, a cilj je vidjeti hoće li se uključiti u naš komentar. Tiktokerica Alyssa Caribardi, čiji je video o bird testu prikupio milijune pregleda, tvrdi da se na temelju te reakcije može procijeniti uspješnost odnosa. Ipak, postavlja se pitanje postoji li uopće znanstveno uporište za takav postupak. Prema istraživačici i psihologinji dr. Julie Gottman, bird test je zapravo oblik “bida za povezivanje”, pojma koji opisuje sitne pokušaje da od partnera dobijemo pažnju ili emocionalni odgovor. Terapeuti iz Therapy Group of DC navode da ti “bidovi” mogu uključivati sve – od osmijeha i dodira do uzvika poput “o moj bože!” nakon što pročitamo nešto zanimljivo, piše Unilad.

    Dr. John Gottman, američki psiholog, profesor emeritus Sveučilišta Washington i suprug dr. Julie Gottman, podsjeća da su takvi pokušaji povezivanja “temeljna jedinica emocionalne komunikacije”.

    No, što ako partner ne reagira, odnosno “padne na testu”? Prema dr. Johnu Gottmanu, dugotrajno ignoriranje bidova za povezivanje može ozbiljno naštetiti vezi. Njihova istraživanja pokazuju da se zbog toga s vremenom nakupljaju zamjeranje i emocionalna udaljenost, što može dovesti do prekida. Caribardi je za Guardian izjavila: “Ako vas ignoriraju, to je jako loš znak.” Ako smo mi ti koji povremeno zanemarujemo partnerove pokušaje povezivanja, dio toga može se popraviti. Prema stručnjacima iz The Therapy Huba, potrebno je priznati propušteni trenutak, preuzeti odgovornost i svjesno se ponovno povezati. John i Julie ističu da su pažnja, namjera, interes i znatiželja ključni za povratak na pravi put. Kako je naglasio John: “Ako vam je stalo, taj trud čini razliku.” Osim toga, ako partner ne “prođe” bird test prvi put, to ne mora biti alarm za uzbunu – možda mu samo treba malo više usmjerenosti i vježbe u prepoznavanju sitnih pokušaja povezivanja.

     
    Nastavi čitati

    Magazin

    Liječnik otkriva 4 ključne navike za zdravu jetru bez obzira pijete li alkohol ili ne

    Objavljeno

    -

    Bolesti jetre mogu nastati zbog virusa (poput hepatitisa), toksina poput alkohola ili lijekova, genetike ili načina života. Kada jetra postane oštećena i razvije ožiljke, stanje se naziva ciroza, a česti simptomi uključuju umor, slabost, gubitak apetita, mučninu i smanjeni libido. Iako se alkohol smatra jednim od glavnih uzroka oštećenja jetre, stručnjaci naglašavaju da se velik dio problema može spriječiti pravodobnom brigom o zdravlju jetre i usvajanjem zdravih životnih navika.

    Gastroenterolog dr. Angad Dhillon za Stylist je istaknuo koliko je jetra važan i opterećen organ, rekavši: “Vjerojatno je to najotporniji organ u tijelu, ali o njemu zaista ne razmišljamo dok nešto ne pođe po zlu.” Dodao je: “Jetra neprestano radi na obradi svega što unosite, proizvodnji ključnih proteina i održavanju metabolizma pod kontrolom.” Kako bi jetra radila optimalno, slijedi nekoliko njegovih ključnih navika koje bismo, prema njegovim riječima, svi trebali prakticirati.

    Kretanje svaki dan
    Dr. Dhillon naglašava važnost svakodnevne aktivnosti. “Kretanje je neizostavan dio mog dana”, podijelio je, upozoravajući da dugotrajno sjedenje može doprinijeti problemima s jetrom. Zato tijekom dana postavlja podsjetnike da ustane ili kratko prošeće, vozi bicikl kad može i uvijek uključuje neki oblik organizirane tjelovježbe kako bi održao jetru i cijelo tijelo u dobrom stanju.

    Početak dana kavom
    Prema dostupnim istraživanjima, umjerena konzumacija kave može imati zaštitni učinak na jetru. Dr. Dhillon tvrdi: “Neke studije sugeriraju da umjerena konzumacija kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od upale jetre i ciroze.” Objašnjava da bi antioksidansi mogli igrati važnu ulogu te dodaje: “Volim svoju jutarnju šalicu kave, ne samo zbog kofeina, nego i kao dio moje strategije zaštite jetre.”

    Izbjegavanje konzumacije alkohola dva dana zaredom
    Ako odluči piti alkohol, dr. Dhillon pridržava se jasnog pravila: “Ako odlučim piti alkohol – čak i ako je manje od preporučenog tjednog unosa – nikada to ne činim dva dana zaredom.” Smatra da povremeni izlazak nije problem, ali naglašava da česta pretjerivanja mogu biti rizična i da je jetri potreban odmor između dana konzumacije alkohola.

    1. Izbjegavanje visoko prerađene hrane
      Visoko prerađena hrana povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Dr. Dhillon stoga preporučuje ograničavanje takvih namirnica i kaže: “Pokušavam izbjegavati visoko prerađenu hranu što je više moguće.”

    “Moje zlatno pravilo je fokus na cjelovite namirnice – puno lisnatog povrća, nemasni proteini i namirnice bogate omega-3, poput lososa i oraha”, zaključio je gastroenterolog.

     
    Nastavi čitati

    U trendu