Connect with us

Hrvatska

HUP upozorava: Prijeti nam nova energetska kriza

Objavljeno

-

Pixabay

Hladnija zima potiče snažniju potrošnju i brže prazni europska skladišta plina, a tu je i prekid tokova prirodnog plina kroz Ukrajinu, pa se stoga iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) pitaju što će biti s cijenama i opskrbom plinom te dolazi li drugi val energetske krize.

“Prekid tokova prirodnog plina kroz Ukrajinu ponovno je zakuhao uvijek aktualno pitanje: što će biti s cijenom i opskrbom plina te dolazi li drugi val energetske krize?”, pita glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojiću u najnovijoj HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna.

Naime, na prijelazu iz stare u novu godinu cijena prirodnog plina skočila je nadomak 50 eura po megavatsatu (MWh), nakon što je još u listopadu prošle godine bila uglavnom stabilna u intervalu od 35-38 eura, navode iz HUP-a.

Glavni razlog za ponovni skok cijena plina su svakako niže no očekivane temperature koje potiču veću potrošnju zbog čega se plinska skladišta brže prazne. Krajem prosinca, izvlačenje plina iz skladišta najjače je u posljednje tri zimske sezone i to za čak 13 posto u odnosu na prosjek tog razdoblja.

Do ove zime, navodi se, Europa je pokrivala jaz u opskrbi plina putem smanjene potrošnje kao i nabavkom LNG-a od drugih zemalja poput SAD-a, Katara i Alžira.

Međutim, ovosezonska potrošnja izlazi iz okvira, pa je popunjenost skladišta plina u Uniji od početka 2025. svega 69 posto ili 15 postotnih bodova manja nego lani u isto vrijeme, upozoravaju iz HUP-a.

U 2023. i 2024. godini razina zaliha plina u EU krajem ožujka bila je na razini između 56 i 58 posto, dok bi aktualnim tempom potrošnje popunjenost mogla pasti na 30-40 posto.

“To bi pak impliciralo snažno povećanje kupovine plina, naročito LNG-a kako bi se obnovile razine skladišta do sljedeće zime, ali po znatno većim cijenama, što predstavlja značajnu opasnost za potrošače”, napominju iz poslodavačke udruge.

Pritisak i na cijene električne energije

Kažu i da su prošle zime bile blaže i s dosta vjetra, što je omogućilo jeftinu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, dok je trenutačna proizvodnja iz vjetra i sunca nestabilna i podiže pritisak na cijene električne energije.

U prilog tome dolaze i negativne vijesti iz Njemačke koja već neko vrijeme “pleše na rubu” recesije, što povećava broj otkaza u velikim tvrtkama. Upravo zbog toga, kao i relativno visokog troška financiranja, njemačko stanovništvo i tvrtke smanjuju ulaganja u solarne panele.

“Sve navedeno jasno naglašava povećanu mogućnost nove energetske krize, dok god imamo nestabilnu ponudu plina kao glavnog energenta u proizvodnji električne energije kao ključnog energenta za hrvatsku industriju. Dok je većina očekivala daljnju stabilizaciju cijene plina te posredno električne energije, izgleda kako će se Europa morati duže razdoblje nositi s višim cijenama, ali i povećanom volatilnošću, obzirom na to da svaka hladnija zima u kombinaciji s neizvjesnosti u kanalima ponude energenata značajno utječe na cijene”, stoji u HUP-ovoj analizi.

Takva situacija s energentima naravno podiže i negativne rizike u pogledu kretanja stope inflacije diljem Europe, posebice u 2026. godini, kad jednom istekne većina subvencija za maloprodajne cijene prirodnog plina i električne energije.

Hrvatska mora otvoriti tržište radi jačanja ulaganja u projekte OIE-a

U svjetlu svega spomenutog, poručuju iz HUP-a, Hrvatska mora dodatno otvoriti tržište električne energije konkurenciji u cilju većih ulaganja u inovacije i projekte obnovljivih izvora energije (OIE), smanjenja cijene električne energije za tvrtke ispod prosjeka EU-a i pouzdanije opskrbe električnom energijom.

“Sve u cilju kako bi Hrvatska do 2030. godine mogla postati energetski samodostatna upravo zahvaljujući investicijama u OIE”, kažu u HUP-u.

Apostrofiraju nužnost hitnog donošenja odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, koja kasni već dvije godine, kako bi se pokrenule investicije u OIE.

“Zbog kašnjenja u donošenju odluke, blokirane su investicije vrijedne 2,6 milijardi eura pa investitori ne mogu pokrenuti postupak izrade EOTRP-a niti ishoditi ugovor o priključenju, što su preduvjeti za ishođenje potrebnih dozvola za projekte OIE-a”, upozoravaju iz poslodavačke udruge.

Napominju i da investitorima treba naplatiti isključivo stvarni trošak priključenja, što uključuje izgradnju trafostanice, vodova, kablova i druge opreme. Komplementarno, potrebno je značajno “labaviti” propis prema kojem se zahtjev za priključenje na mrežu podnosi samo jednom godišnje od 1. do 15. svibnja, kažu u HUP-u.

Predug proces ishođenja dozvola za projekte OIE-a

Navode i da razvoj projekata OIE-a predugo traje zbog administrativnih prepreka, bitnim dijelom zbog nedostatka stručne radne snage za provedbu postupaka, pri čemu je Hrvatska među četirima članicama EU-a s najdužim procesom ishođenja dozvola. Također, potrebno je hitno donijeti i program državnih potpora za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te visokoučinkovitih kogeneracija, s obzirom da je zadnji doneseni program istekao s krajem prošle godine.

Pored pravovremenog adresiranja niza prijedloga za olakšanje uvjeta investiranja u OIE, navode iz HUP-a, od velike važnosti su nadolazeća ulaganja u modernu elektroenergetsku mrežu od oko 800 milijuna eura u idućih 10 godina, kao i tehnologije skladištenja, odnosno uravnoteženja zbog novih nadolazećih kapaciteta.

U tom smislu, unatoč dostupnim poticajima za razvoj baterija, potrebno je adekvatno prilagoditi prostorne planove s obzirom na to da oni ne podržavaju instalaciju baterijskih kapaciteta. Uz jačanje distribucijske elektroenergetske mreže, potrebne su i investicije u prijenosne kapacitete pa zbog toga treba žurno donijeti novi desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže (2024.-2033.)”, smatraju u HUP-u.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ministarstvo objavilo koliko zarađuju učitelji, nastavnici i profesori

Objavljeno

-

By

Iz Ministarstva obrazovanja već su ranije najavili da dane provedene u štrajku učiteljima, nastavnicima i profesorima neće platiti, a učenicima će se nastavna godina produljiti za onoliko dana koliko je trajao štrajk.

Učitelji, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola, fakulteta, zaposlenici znanstvenih instituta i potpornih ustanova u znanosti i visokom obrazovanju idu u štrajk, najprije jednodnevni u srijedu, a ne ispune li se njihovi zahtjevi, barem tri od traženih pet, štrajk će se nastaviti koliko god trebalo, pa takve najave nesumnjivo podsjećaju na one s kojima je prije šest godina započeo do tada najveći štrajk u obrazovnim ustanovama, piše Večernji list.

“Štrajk će biti jednodnevan, a nakon njegova završetka bit ćete informirani o nastavku naših aktivnosti. Ne mislimo stati na tom štrajku upozorenja, planiramo progresivan štrajk tako da svaki sljedeći biti širi ili dublji, u svakom slučaju drukčiji. Što prije uspostavimo dijalog oko prihvaćanja poštenih, pravednih, opravdanih i izvedivih zahtjeva, to ćemo prije stati s našim aktivnostima”, poručio je Željko Stipić iz sindikata Preporod.

U resornom ministarstvu pak smatraju kako razloga za štrajk nema.

Štoviše, poručuju da su zaposleni u sustavu obrazovanja ostvarili više od 60 posto kumulativnog povećanja. Drugim riječima, učitelju u osnovnoj školi koji je bez napredovanja prosječna plaća od 2019. godine narasla je 67 posto te ona sada iznosi 1481 euro. Isti taj učitelj, računajući prosječne plaće, 2019. godine imao je 886 eura, godinu kasnije 955 eura, a 2021. godine njegova prosječna plaća iznosila je 1028. Plaća je nastavila rasti, bez obzira na to što učitelj od 2019. godine nije napredovao, pa je 2023. godine ona iznosila 1257 eura, a 2024. godine 1487 eura. Za razliku od učitelja koji nije napredovao u sustavu, onaj učitelj osnovne škole koji je od 2019. godine do danas napredovao do učitelja savjetnika, zadnjeg stupnja napredovanja, bilježi rast prosječne plaće od 70 posto. Naime 2019. godine učitelju savjetniku prosječna plaća iznosila je 1133 eura, godinu kasnije 1228 eura, 2023. godine prosječna plaća savjetnika iznosila je 1602 eura, a ove godine u siječnju učiteljima savjetnicima isplaćena je prosječna plaća od 1928 eura, piše Večernji list.

U srednjim školama od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te sada iznosi 1589 eura, nastavniku mentoru rasla je 70 posto pa je prosječna isplaćena plaća u siječnju ove godine iznosila 1790 eura, a nastavniku savjetniku u srednjoj školi 71 posto – pa sada prosječna plaća iznosi 1995 eura. U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju danas iznosi 3178 eura. Lani je redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna plaća iznosila 3152 eura, a medijalna 3135 eura. Istom redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna isplaćena plaća 2019. godine iznosila je 2162 eura. Prosječna plaća asistenta na fakultetima 2019. godine iznosila je 882 eura, 2020. godine 897 eura, lani je prosječna plaća bila 1367, a danas prosječna plaća asistenta iznosi 1389 eura.

“Čak i za vrijeme korona-krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. Ako sada govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto, što nam pokazuje da je usprkos inflaciji povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno. Uz to, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”,  poručuju iz Ministarstva obrazovanja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Fuchsu nije jasno: Ne nalazim nikakav razlog za štrajk u školstvu

Objavljeno

-

By

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su, nakon najave štrajka upozorenja u školstvu, ocijenili da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakva razloga za štrajk.

“Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60 posto kumulativnog povećanja”, odgovorili su iz ministarstva nakon najave jednodnevnog štrajka upozorenja u školstvu koji će se održati 19. ožujka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.

“Čak i za vrijeme korona krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama, od 2019. do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.

U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Uz to, napomenuli su, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. “Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, podsjetili su.

“Ako govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto što nam pokazuje da je, unatoč inflaciji, povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno”, stoji u priopćenju.

Što se tiče organizacije odgojno-obrazovnog rada na dan štrajka, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su da će se odvijati “na jednak način kao i u danima kada nije štrajk”, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ako neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno-obrazovnog rada, napomenuli su.

Za ponedjeljak su sazvani sastanci sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na kojima će im biti dane detaljne upute o organiziranju odgojno- obrazovnog rada za vrijeme štrajka, kao i upute o provođenju njihovih zakonskih obaveza o vođenju evidencije radnog vremena, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stiže obilna kiša, na snazi je posebno upozorenje! Vraćaju se minusi, bit će i snijega

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.

U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.

Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Nestabilno će biti i za vikend.

U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.

Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.

Još hladnije početkom novog tjedna.

U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.

Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu