Svijet
Rastu cijene plina u europskim zemljama? Tri puta je skuplji, nego što je bio prije rata u Ukrajini
Europska unija upala je u stupicu propisima o zalihama plina, potaknuvši skok cijena i kalkulacije trgovaca pred ljetnu sezonu punjenja skladišta. Propisi obavezuju članice EU-a da do studenog podignu razinu zaliha u skladištima na 90 posto kapaciteta. EU im je odredila i prijelazne ciljeve za veljaču, svibanj, srpnja i rujan.
Jasno je da skladišta pred zimu treba napuniti, ali propisana razina zaliha dovodi kupce u nepovoljan položaj u odnosu na prodavače jer otkriva njihove pozicije, napominje Reuters.
Ponuda pak na europskom tržištu plina jedva drži korak s potražnjom, s dopola napunjenim skladištima, prema podacima GIE-a. Prije godinu dana skladišni kapaciteti bili su popunjeni 67 posto, a unatrag deset godina u prosjeku 51 posto. Europa je ove zime trošila više plina zbog osjetno nižih temperatura, slabijeg vjetra i obustave isporuka ruskog plina preko Ukrajine.
Skladišta bi se trebala ponovo napuniti u ljetnim mjesecima kada su potražnja i cijene obično relativno niske.
No, situacija je ove godine složenija, a cijene više.
Smanjena opskrba
Zbog ruske invazije na Ukrajinu Europa je od 2022. znatno smanjila uvoz ruskog plina i uvela Moskvi niz paketa sankcija.
Europske zemlje danas nabavljaju plin uglavnom u Norveškoj i u sjevernoj Africi, a specijaliziranim brodovima dopremaju i LNG iz SAD-a, uz žestoko natjecanje s drugim kupcima.
Zbog niskih temperatura i snažne potražnje, uz smanjenu opskrbu, cijena plina na nizozemskoj digitalnoj platformi TTF poskočila od sredine rujna za čak 50 posto i iznosila je u srijedu nešto više od 56 eura po megavat-satu.
To znači da je plin danas otprilike tri puta skuplji no što je bio prije rata u Ukrajini, a njegova cijena značit će i bitno više troškove za punjenje europskih skladišta pred iduću zimu.
Kalkulacije
Na snažnu potražnju za ukapljenim plinom i na poznate obaveze europskih zemalja o punjenju skladišta nadovezale su se i tržišne anomalije, objašnjava Reuters.
Tako su cijene plina s rokom isporuke u ljeto 2025. godine nadmašile one s rokom isporuke u zimskim mjesecima 2026. godine.
To znači da su trgovci lišeni financijskih poticaja da skladište plin do zime, objašnjava Reuters.
Da bi skladištili plin, računajući na zaradu, cijene plina s rokom isporuke tokom zime moraju biti više od onih s rokom isporuke tokom ljeta.
Njemačka inicijativa
Razlika u cijenama još je više porasla nakon što je njemačka kompanija THE krajem siječnja objavila da s ministarstvom gospodarstva pregovara o subvencijama za kupnju plina za skladišta budu li zalihe ispod propisane razine odnosno budu li cijene plina s rokom isporuke tokom ljeta više nego s rokom isporuke tokom zime 2026.
Namjera je bila jasna – njemački regulator nadao se da će dobavljači na vladin plan reagirati punjenjem zaliha u ljetnim mjesecima.
No, čini se da je njemačka inicijativa samo pogoršala stvari budući da je plin s rokom isporuke tokom ljeta u proteklim tjednima još više poskupio u odnosu na onaj s rokom isporuke tokom zime, vjerojatno zato što su špekulanti zaključili da mogu računati na sigurnu zaradu.
Utrka
Europa već nabavlja ogromne količine ukapljenog plina po povišenim cijenama. I EU i Ujedinjeno Kraljevstvo nabavili su u siječnju najviše ukapljenog plina od prosinca 2023. godine, čak 9,8 milijuna tona, a 57 posto stiglo je iz SAD-a, pokazuju podaci specijalizirane tvrtke Kpler. Natjecanje za pošiljke vjerojatno će u budućnosti biti još žešće budući da je tempo povećanja kapaciteta novih izvoznih pogona u SAD-u sporiji no što se očekivalo, a potražnja u Aziji, Egiptu i drugim zemljama i dalje raste.
Zato će europske zemlje možda morati platiti još više da bi dosegnule propisanu razinu zaliha u skladištima.
Koliko?
Ako se zalihe u europskim skladištima do kraja zime spuste na nekih 35 posto, postizanje 90-postotnog cilja popunjenosti stajalo bi, prema važećim cijenama na tržištima, oko 36 milijardi eura, pokazuju Reutersovi izračuni.
Svijet
Hitno upozorenje za putnike: Smrtonosna bolest iz viktorijanskog doba ponovno se širi
Zdravstvene vlasti izdale su novo upozorenje putnicima nakon što se vrlo zarazna bolest ponovno počela širiti u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Europe.
Turistima je savjetovano da učine jednu ključnu stvar prije putovanja jer broj slučajeva vrlo zarazne bolesti iz viktorijanskog doba naglo raste u Velikoj Britaniji i Europi. Zdravstveni dužnosnici upozoravaju na ospice, a izbijanja bolesti zabilježena su u nekoliko europskih zemalja, dok porast slučajeva u Engleskoj potiče nova upozorenja za putnike, piše Express.
Irska zdravstvena služba (HSE) izdala je putno upozorenje uoči uskrsnih praznika, pozivajući tisuće ljudi koji planiraju putovanja u inozemstvo da provjere jesu li potpuno cijepljeni protiv ove bolesti. Dužnosnici su naveli da postoje „stalni slučajevi i nedavna izbijanja ospica u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu“, te pozvali putnike da se upoznaju sa simptomima i provjere jesu li primili MMR cjepivo (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole).
Glasnogovornik HSE-a rekao je:
„Ospice su virusna infekcija koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Vrlo su zarazne i lako se šire.
Najnoviji podaci pokazuju da je procijepljenost MMR cjepivom među djecom u dobi od 24 mjeseca 87,6 posto, što je i dalje ispod cilja Svjetske zdravstvene organizacije od 95 posto potrebnog za sprječavanje izbijanja bolesti.“
Upozorenje dolazi u trenutku kada broj slučajeva ospica ponovno raste u Engleskoj. Prema najnovijim podacima britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA), između 1. siječnja i 23. veljače 2026. godine u Engleskoj je potvrđeno 158 slučajeva ospica laboratorijskim testiranjem.
Većina slučajeva zabilježena je među djecom u dobi do 10 godina, a London čini dvije trećine svih infekcija.
Veliko izbijanje bolesti u sjevernom Londonu potaknulo je velik dio porasta, a najveći broj slučajeva zabilježen je u Enfieldu, Birminghamu i Haringeyu.
Iako ove godine u Engleskoj nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s ospicama, zdravstveni dužnosnici upozoravaju da bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno kod male djece i ranjivih odraslih osoba.
Ospice su nekada bile vrlo česte u Britaniji, prije nego što su programi cijepljenja značajno smanjili broj slučajeva. Međutim, pad stope cijepljenja posljednjih godina omogućio je virusu da se ponovno pojavi.
HSE upozorava da su ospice „jedna od najzaraznijih bolesti“, što znači da se izbijanja mogu brzo širiti kada procijepljenost padne ispod zaštitne razine.
Simptomi se obično pojavljuju oko deset dana nakon infekcije i u početku podsjećaju na tešku prehladu.
Rani znakovi uključuju:
bolove u tijelu
curenje nosa, kihanje i kašalj
bolne, crvene oči osjetljive na svjetlo
temperaturu od 38 °C ili višu
umor i gubitak apetita
male sivo-bijele mrlje unutar usta
Prepoznatljiv osip obično se razvija dva do četiri dana kasnije, počevši od lica ili vrata, nakon čega se širi po cijelom tijelu.
Zdravstveni dužnosnici poručuju da bi se svi koji nisu sigurni u svoj status cijepljenja trebali obratiti svom liječniku, jer MMR cjepivo ostaje najučinkovitija zaštita od ospica.
HSE je također pozvao obitelji da ostanu kod kuće i kontaktiraju liječnika ako posumnjaju na infekciju, upozoravajući da zaražene osobe trebaju izbjegavati kontakt s drugima, osim ako su potpuno cijepljene.
Kako se približavaju uskrsna putovanja i milijuni ljudi spremaju na letove u inozemstvo, zdravstvene vlasti pozivaju javnost da provjeri jesu li im cijepljenja ažurirana kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti diljem Europe.
Svijet
Srbija upozorila građane da ne putuju u Hrvatsku: “Samo u slučaju krajnje potrebe”
Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je, u reagirajući na rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, objavilo upute svojim državljanima o putovanjima, ne preporučujući im nijednu zemlju na Bliskom istoku, dok se Hrvatska našla u rangu država u koju se može putovati samo “u slučaju krajnje potrebe”.
Ministarstvo je, petog dana ratnih sukoba na Bliskom istoku, na svojoj mrežnoj stranici objavilo grafikon nazvan “Semafor-savjeti za putovanja” podijelivši ga u četiri kategorije, zelenu – slobodno putovanje uz uobičajeni oprez, žutu – putovanje uz dodatne mjere opreza, narančastu -putovanje u slučaju krajnje potrebe te crvenu – zemlje u koje se ne preporučuje putovanje.
Prema procjeni sigurnosnog rizika, na crvenom popisu nalaze se 23 zemlje, uglavnom s Bliskog istoka – Iran, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Libanon, Katar, Južni Sudan, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati. U ovu skupinu spadaju i Ukrajina, Afganistan, Libija, Gvineja Bisau, Južni Sudan, Mali, Somalija, Sudan i Srednjoafrička Republika.
Države za koje se sugeriraju dodatne mjere opreza su, među ostalima, Albanija, Argentina, Brazil, Indija, Indonezija, Kolumbija, Meksiko, Pakistan, Rusija.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije preporučuje svojim građanima uobičajeni oprez ako su njihova odredišta Australija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Italija, Japan, Egipat, Grčka, Kanada, Kina, Kuba, Cipar, Mađarska, Maldivi, Njemačka, Novi Zeland, Rumunjska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Turska, Francuska ili Nizozemska.
Hrvatska se, uz 27 afričkih i azijskih zemalja te Boliviju i Venezuelu, nalazi na popisu zemalja koje Srbija vidi kao putne destinacije “u slučaju krajnje nužde”.
Detaljan kriterij za procjenu sigurnosnog rizika nije naveden, a “semafor” sa savjetima za putovanja dostupan je na službenoj mrežnoj stranici ministarstva, uz pojedinačnu provjeru za svaku zemlju.
Kosovo, čiju državnost Srbija ne priznaje, nije na tom popisu.
Svijet
RATNA KRIZA / Svijet suočen s najvećim kaosom u zračnom prometu od pandemije Covida, otkazuju se stotine letova
Stotine tisuća putnika i dalje su zaglavljene, dok su ključna zračna čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran. U ponedjeljak su otkazane nove stotine letova
Velike zračne luke na Bliskom istoku, uključujući Dubai – najprometnije međunarodno čvorište na svijetu – zatvorene su treći uzastopni dan, u najtežem šoku za zrakoplovnu industriju od pandemije Covida-19 koja je paralizirala sektor.
Letovi diljem Bliskog istoka otkazani su, što je do sada poremetilo tisuće linija, dok su međunarodni prijevoznici nastavili obustavljati svoje usluge, javljaThe Guardian.
Rano u ponedjeljak već je bilo otkazano 1.239 letova. Emirates Airlines sa sjedištem u Dubaiju, Etihad Airways sa sjedištem u Abu Dhabiju i Qatar Airways sa sjedištem u Dohi zajedno su otkazali stotine letova.
I drugi prijevoznici otkazali su usluge u regiji. Air India je u nedjelju otkazala letove iz Delhija, Mumbaija i Amritsara prema velikim gradovima u Europi i Sjevernoj Americi.
Putnici blokirani od Frankfurta do Balija
Gotovo 2.800 letova otkazano je u subotu, a 3.156 u nedjelju, prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware.
“Za putnike, nema načina da se ovo uljepša”, rekao je Henry Harteveldt, analitičar zrakoplovne industrije i predsjednik Atmosphere Research Groupa. “Trebali biste se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja tijekom sljedećih nekoliko dana dok se ovi napadi razvijaju i, nadamo se, završe.”
Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara bio je i u ponedjeljak praktički prazan, prema internetskoj stranici Flightradar24.
Utjecaj se proširio daleko izvan Bliskog istoka, s putnicima blokiranima od Balija do Frankfurta.
Dionice vodećih zrakoplovnih kompanija našle su se pod pritiskom nakon višednevnih poremećaja, dok je Donald Trump naznačio da bi američka vojna akcija mogla potrajati još četiri tjedna.
Posade i piloti sada su raspršeni diljem svijeta, što dodatno otežava nastavak letova kad se zračni prostor ponovno otvori.
Bijeg iz regije samo preko Saudijske Arabije
Dok su mnogi putnici pokušavali doći do informacija o statusu planiranih putovanja, okupljajući se u nekim od najprometnijih svjetskih zračnih luka usred općih kašnjenja i otkazivanja, najbogatiji su pronašli alternativan izlaz s Bliskog istoka.
“Saudijska Arabija trenutačno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti regiju”, rekao je Ameerh Naran, izvršni direktor brokerske kuće za privatne zrakoplove Vimana Private, za Semafor, navodeći da cijena privatnog leta iz Rijada prema Europi može doseći i 350.000 dolara.
Skok cijena nafte i za zrakoplovne kompanije
Regija i njezine zrakoplovne kompanije navikle su na poremećaje u putovanjima posljednjih godina, ali ovako dugotrajno zatvaranje neba – više od 24 sata – i gašenje sva tri velika zaljevska tranzitna čvorišta bez presedana je, kažu analitičari.
Zrakoplovne kompanije diljem svijeta suočavaju se i s višim cijenama nafte nakon što je cijena sirove nafte Brent skočila i do 13 %, dosegnuvši 80 dolara po barelu, a analitičari predviđaju da bi mogla narasti i do 100 dolara.
Zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku sada suzbijaju zrakoplovne kompanije u užim koridorima, a borbe između Pakistana i Afganistana predstavljaju dodatni rizik, istaknuo je Ian Petchenik, direktor komunikacija u Flightradar24. “Rizik od dugotrajnih poremećaja glavna je briga iz perspektive komercijalnog zrakoplovstva”, rekao je.
-
magazin3 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeMORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska3 dana prijeKarta koja je privukla pozornost: “Hrvatska je turistička supersila EU”
-
Svijet4 dana prijeHitno upozorenje za putnike: Smrtonosna bolest iz viktorijanskog doba ponovno se širi






