Slabija polarna vrtložna struja u stratosferi obično znači oslabljeni ili poremećeni mlazni tok ispod nje, što povećava vjerojatnost dinamičnijeg zimskog uzorka vremenskih prilika u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Europi.

Trenutno se pojavljuju tri glavna globalna čimbenika koji zajedno stvaraju gotovo savršen scenarij za slabu polarnu vrtložnu struju tijekom zime 2025./2026, javlja Severe Weather Europe.

Na temelju trenutnog stanja tih čimbenika vidjet ćemo kako se očekuje da će se razvijati te kako mogu utjecati na polarnu vrtložnu struju i cjelokupnu zimsku cirkulaciju 2025./2026. Razmotrit ćemo svaki od tih čimbenika i njihov utjecaj na vrijeme, ali prvo ćemo ukratko objasniti zašto je polarna vrtložna struja ključna za ovu zimsku priču.

Zimska polarna vrtložna struja

Da biste razumjeli što je polarna vrtložna struja i što radi, najbolje je vizualizirati je. U osnovi, to je pojam koji opisuje široku zimsku cirkulaciju nad sjevernom (i južnom) polutkom.

Na slici se vidi trodimenzionalna struktura polarne vrtložne struje. Vertikalna os je naglašena radi bolje vizualne prezentacije. Jasno se vidi kako se struktura vrtložne struje proteže prema nižim slojevima atmosfere, povezujući sustave tlaka i uzorke zimskog vremena.

Polarna vrtložna struja se proteže visoko u atmosferu. Najniži sloj zove se troposfera — tu se odvijaju svi vremenski fenomeni. Iznad nje je stratosfera, suhi sloj u kojem se nalazi ozonski sloj.

Zato polarni vrtlog dijelimo na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Oba imaju različitu ulogu i pratimo ih odvojeno — ali također je važno jesu li međusobno dobro povezani.

Gornji stratosferski dio je kružniji i simetričan jer se okreće visoko iznad tla s manje prepreka u strujanju. Donji dio vrtloga je više poremećen zbog utjecaja reljefa (planina) i jakih sustava tlaka.

Važno je pratiti stanje polarne vrtložne struje jer snažno utječe na svakodnevno vrijeme, osobito zimi. Obično je dijelimo u dva režima:

• Snažan/stabilan polarni vrtlog: jaka polarna cirkulacija i mlazna struja. Hladan zrak ostaje na krajnjem sjeveru, što donosi blaže uvjete za veći dio SAD-a.
• Slab polarni vrtlog: poremećen mlazni tok, hladan zrak lakše izlazi iz polarnih krajeva prema nižim geografskim širinama (SAD, Europa).

Ako želite hladniju i snježniju zimu — najsigurniji pokazatelj je slab polarni vrtlog. To obično znači slom stratosferskog vrtloga.

To se često događa kad se tlak ili temperatura u polarnom dijelu stratosfere naglo povisi — događaj poznat kao iznenadno stratosfersko zagrijavanje (SSW). Jedan takav događaj dogodio se ovog proljeća.

No nisu svi poremećaji veliki događaji SSW-a — čak i manji poremećaji mogu oslabiti vrtlog i promijeniti vremenske uvjete.

Tri čimbenika

1. ENSO – hladne anomalije / slaba La Niña
2. QBO – stratosferski vjetrovi
3. Gubitak morskog leda

Utjecaj površine oceana

ENSO (El Niño Južna oscilacija) mijenja se između toplih i hladnih faza. Hladna faza zove se La Niña, a topla El Niño. Trenutno smo u neutralnom stanju, ali se očekuje slaba La Niña u zimi 2025./2026.

Model NMME prognozira hladne anomalije u tropskom Pacifiku – znak slabe La Niñe. Povijesno, La Niña zime imaju 60–75% vjerojatnosti za pojavu SSW događaja.

Slika prosječnih anomalija tlaka pokazuje da La Niña potiče uzorke koji pogoduju slabijem polarnom vrtlogu, što znači veće šanse za prodore hladnog zraka i snježne oborine u SAD-u i Europi.

Anomalije visokih atmosferskih vjetrova

QBO (kvazibienalna oscilacija) mjeri smjer stratosferskih vjetrova iznad ekvatora — mijenjaju se svakih ~17 mjeseci između istočnih (negativnih) i zapadnih (pozitivnih).

Trenutno je u tijeku negativna QBO faza (istočni vjetrovi), koja će do zime 2025./2026. ojačati. Ta faza olakšava prodor Rossby valova u stratosferu, što remeti i slabi polarni vrtlog.

QBO ima važnu ulogu u povezivanju oceana i atmosfere. Tijekom istočne faze, dolazi do učinkovitijeg prijenosa energije u stratosferu, povećavajući vjerojatnost za kolaps vrtloga.

Niski ledeni pokrivač na polu – morski led

Treći ključni čimbenik je morski led u Arktičkom oceanu. Dvije ključne regije su Barentsovo/Karsko more i Ohotsko more.

• Manje leda u Barentsovom/Karskom moru – slabiji vrtlog
• Manje leda u Ohotskom moru – jači vrtlog

Trenutni podaci pokazuju vrlo malo leda u Barentsovom/Karskom moru, ali rekordno visoke vrijednosti u Ohotskom – idealni uvjeti za slabljenje vrtloga.

Osim toga, učinak morskog leda na vrtlog pojačan je tijekom istočne QBO faze. Tada je prijenos energije prema stratosferi još jači, što povećava šanse za SSW.

Kolaps zimske polarne vrtložne struje

Kada se dogodi iznenadno stratosfersko zagrijavanje (SSW), stratosferski vjetrovi mijenjaju smjer iz zapadnih u istočne — to je uvjet da govorimo o pravom kolapsu.

Takav događaj se zbio u ožujku ove godine — sustav visokog tlaka preuzeo je polarne regije i podijelio vrtlog na dva dijela.

Nakon SSW događaja, hladni zrak često prodire prema jugu, uzrokujući niže temperature i više snijega u SAD-u i Europi tijekom 0–30 dana nakon kolapsa.

Zaključak

Polarna vrtložna struja ima ogroman utjecaj na zimske vremenske uzorke. Rani signali za zimu 2025./2026. upućuju na:

• Slab ENSO (La Niña)
• QBO
• Nizak morski led u Barentsovu/Karskom moru

Svi ovi čimbenici zajedno povećavaju vjerojatnost slabog polarne vrtložne struje, čime se povećava mogućnost za hladniju i snježniju zimu u SAD-u, Kanadi i Europi.

Stanovnicima i turistima u Španjolskoj izdane su sigurnosne preporuke uslijed toplinskog vala koji je zahvatio jug Europe.

Španjolske zdravstvene vlasti izdale su upozorenje svima koji se nalaze u zemlji jer temperature rastu do nesnosnih razina, javlja Express. Južna Europa pogođena je ekstremnim toplinskim valom, pri čemu temperature u mnogim krajevima prelaze 40 °C.

U južnoj španjolskoj regiji Andaluziji temperatura je premašila 45 °C, postavljajući novi rekord za to područje, prema podacima državne meteorološke agencije. Temperature su toliko visoke da je, prema izvješćima, jedna žena preminula dok je tijekom vikenda radila kao čistačica ulica u Barceloni.

Posebno se savjetuje građanima i turistima da izbjegavaju naporne aktivnosti u najtoplijem dijelu dana, od 11 do 15 sati, te da se redovito hidriraju.

Naglašeno je i da su savjeti posebno važni za ranjive skupine, poput starijih osoba i male djece.

Val vrućeg zraka koji se kreće sa sjevera Afrike odgovoran je za ove temperature, koje lokalno stanovništvo smatra ekstremnima čak i za srpanj.

Državna meteorološka agencija AEMET upozorava da bi temperature za vikend i početkom sljedećeg tjedna mogle ponovno prijeći 40 °C.

Prošli mjesec bio je treći najtopliji lipanj na planetu u povijesti mjerenja, iza istog mjeseca 2024. i 2023., priopćila je u srijedu Služba EU-a za klimatske promjene Copernicus.

Zapadna Europa doživjela je svoj najtopliji lipanj u povijesti mjerenja, a veći dio regije doživio je “vrlo jak toplinski stres”- definiran uvjetima koji se osjećaju kao temperatura od 38 stupnjeva Celzija ili više, naveo je Copernicus.

„U svijetu koji se zagrijava, toplinski valovi vjerojatno će postati češći, intenzivniji i utjecati na više ljudi diljem Europe“, rekla je Samantha Burgess, strateška voditeljica programa Copernicus za klimu.

Istraživači iz europskih zdravstvenih instituta izvijestili su 2023. da je čak 61.000 ljudi možda umrla u sparnim toplinskim valovima u Europi 2022., prema novom istraživanju, što sugerira da su napori zemalja u pripremi za toplinu fatalno nedostatni.

Nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi koji uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva znači da se prosječna temperatura planeta s vremenom povećala.

Povećanje baznih temperatura

Ovo povećanje baznih temperatura znači da kada dođe toplinski val, temperature mogu porasti do još većih vrhunaca.

Prethodni najtopliji lipanj na planetu bio je 2024., a drugi najtopliji bio je 2023., priopćila je Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S).

Sparni ekstremi bili su posebno izraženi u Europi, koja se zagrijava nekoliko puta brže od globalnog prosjeka.

Milijuni ljudi bili su izloženi visokom toplinskom stresu diljem kontinenta dok su se prosječne dnevne temperature u zapadnoj Europi penjale na razine rijetko viđene prije – i nikada tako rano ljeti, piše Afp.

Površinska mjerenja iznad 40 stupnjeva

Nekoliko zemalja zabilježilo je površinske temperature iznad 40 stupnjeva Celzija, s toplinom do 46°C u Španjolskoj i Portugalu, rekao je Copernicus.

Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u EU monitoru, rekla je da je utjecaj toplinskih valova u Europi bio “izniman”, pojačan rekordnim temperaturama površine mora u zapadnom Mediteranu – koje su dosegle rekordni dnevni maksimum u lipnju.

Dva toplinska vala – od 17. do 22. lipnja, a zatim ponovno od 30. lipnja do 2. srpnja – povezana su s toplinskim kupolama koje su zadržavale topli zrak nad pogođenim regijama, produljujući zagušljivo vrijeme te pogoršavajući uvjete zagađenja i šumskih požara.

Portugal, Španjolska, Francuska, Italija i veći dio Balkana zabilježili su neke od najviših “osjećaja topline”, pokazatelja koji mjere utjecaj na ljudsko tijelo uzimajući u obzir čimbenike poput vlažnosti i temperature.

Maksimalne vrijednosti tog pokazatelja dosegnule su sjeverno od Lisabona 48°C, oko 7°C iznad prosjeka i povezane su s “ekstremnim toplinskim stresom”, rekao je Copernicus.

Temperature površine mora diljem zapadnog Mediterana bile su “iznimno visoke” u mjesecu, oko 5°C iznad prosjeka u nekim područjima, s temperaturama koje su 30. lipnja porasle na rekordnih 27°C.

Više temperature vode smanjile su noćno hlađenje zraka uz obale, doprinijele većoj vlažnosti i naštetile morskom životu, rekao je Copernicus.

Analiza AFP-a temeljena na podacima programa Copernicus otkrila je da je 12 zemalja i oko 790 milijuna ljudi diljem svijeta prošlog mjeseca doživjelo rekordne vrućine.

U Kini najtopliji lipanjski dani ikada

Opasne vrućine prekrile su dijelove Sjedinjenih Država, dok je u Kini 102 meteorološke postaje zabilježilo najtopliji lipanjski dan ikada, s nekim izmjerenim temperaturama iznad 40°C, prema državnim medijima.

Lipanj je zabilježio niz vremenskih ekstrema diljem svijeta.

Razorni šumski požari bjesnili su u dijelovima Kanade i južne Europe, dok su smrtonosne poplave zahvatile područja Južne Afrike, Kine i Pakistana.

Copernicus je rekao da je u dijelovima zapadne Europe bilo suše veće od prosjeka, dok su posebno sušni uvjeti zabilježeni u Sjevernoj Americi, istočnoj i južnoj Africi, Arapskom poluotoku, dijelovima središnje i istočne Azije te južnoj Južnoj Americi.

Dijelovi svijeta koji su zabilježili vlažnije uvjete od prosjeka uključivali su jug SAD-a, dijelove Kine i južni Brazil.

Intenzivni pljuskovi i oluje

Globalno zatopljenje ne odnosi se samo na porast temperatura, već i na posljedice dodatne topline na atmosferu i mora.

Topliji zrak može zadržati više vodene pare, a topliji oceani znače veće isparavanje, što rezultira intenzivnijim pljuskovima i olujama.

Copernicusov skup podataka temelji se na milijardama mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja.

U posljednje dvije godine zabilježena je izvanredna toplina.

Pariški klimatski sporazum omogućio je zemljama da pokušaju ograničiti dugoročno globalno zagrijavanje na 1,5°C, nakon čega su veće i trajne klimatske i okolišne promjene vjerojatnije.

No, mnogi znanstvenici sada kažu da će biti gotovo nemoguće ostati ispod te razine, a proboj se očekuje oko 2030. ili prije, što bi svijet potencijalno moglo suočiti s neviđenim izazovom pokušaja ponovnog smanjenja zagrijavanja.