Šetnja kroz bonsku četvrt Bad Godesberg vodi pored mnogih impresivnih vila s početka 20. stoljeća ispred kojih se niže isto tako staro drveće impozantnih krošnji.

Sada u jesen lišće lagano pada na parkirane automobile: to su veliki novi modeli Porschea, Mercedesa, Audija ili BMW-a, uglavnom diskretne crne boje – i obično s auspuhom, dakle benzinci ili dizelaši. U ovom kraju žive brojni dobro plaćeni zaposlenici velikih tvrtki poput njemačkog Telekoma ili Pošte, koji često kao dio plaće dobivaju službene automobile.

Službeni automobili – to je posebna kompleksna priča o povećanju najvećih plaća u naturalijama, ali ovdje promatramo aspekt zaštite klime, piše DW u svojoj velikoj reportaži o ovoj temi.

Porezni prihodi za subvencije službenih vozila na fosilna goriva
Naime, i njemačka vlada i neke zemlje EU izdvajaju ogromne svote od poreznih prihoda – za subvenciju dizelaša i benzinaca, suprotno obećanjima i obvezama za smanjenje emisije štetnih plinova.

Samo u četiri zemlje EU, koje doduše pripadaju među najveće, a to su Njemačka, Francuska, Italija i Poljska, subvencije za službena vozila na benzin i dizel koštaju porezne obveznike – 42.2 milijarde eura godišnje.

To proizlazi iz studije koju je naručila ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) u kojoj su izračunati efekti četiri porezne olakšice koje se daju za službena vozila: beneficije u naturi, odbitak amortizacije, odbitak PDV-a i kartice za gorivo. Ove olakšice nisu dostupne vlasnicima privatnih vozila.

Veliki auto – velike subvencije
Pritom su posebno visoke subvencije za službena sportsko-terenska vozila (SUV) koja su skupa, teška, najviše troše i spadaju u vozila koja najviše zagađuju okoliš. Od ukupno 42 milijarde eura, 15 milijardi ide na subvencioniranje SUV-ova.

U usporedbi s privatnim kupcima, oni plaćaju skoro 9000 eura manje godišnje poreza na auto. To također objašnjava zašto kompanije registriraju dvostruko više SUV-ova nego privatna kućanstva.

Italija najgora
Prema studiji za T&E, Italija od poreznih prihoda za subvencije službenih vozila s motorima na unutarnje izgaranje izdvaja 16 milijardi eura, a po automobilu prosječno skoro 15.000 eura – obje brojke su najveće u EU.

Slijedi Njemačka s ukupno 13.7 milijardi eura godišnjih subvencija ili skoro 7000 eura prosječno po službenom vozilu.

Francuska izdvaja 6.4 milijarde eura ili skoro 6000 eura po vozilu, a Poljska službena vozila na fosilna goriva subvencionira sa 6.1 milijardom ili 8500 eura po vozilu godišnje.

“Potpuno je nelogično i neprihvatljivo da još uvijek ulažemo milijarde poreznih sredstava u tehnologiju koja se protivi zelenoj transformaciji Europske komisije”, izjavio je Stef Cornelis, iz T&E, za Reuters.

Ogroman utjecaj službenih vozila – posebno u Njemačkoj
Službena vozila su važan čimbenik na tržištu automobila. Njihov udio među prodanim novim automobilima u Europi se stalno povećava, na primjer 2015. je bio 50 posto, a 2023. je već bio oko 60 posto. U Francuskoj službeni automobili čine 52 posto svih novih prodanih automobila, a u Njemačkoj čak 67 posto.

Jest da privatna vozila čine većinu vozila na cestama u Njemačkoj, ali službeni automobili se voze samo nekoliko godina – prije nego što dospiju na tržište polovnih automobila, gdje se potom voze još godinama.

Tako službena vozila dugoročno oblikuju što se vozi u Njemačkoj. Skoro polovica tih službenih automobila koristi se kako za poslovnu tako i za privatnu vožnju. Budući da troškove goriva često snosi poslodavac, ovakva vozila se u prosjeku voze više nego privatna. Također, u Njemačkoj je svako treće novoregistrirano vozilo SUV ili vozilo srednje ili visoke klase.

Navike se polako mijenjaju
Prodaja električnih automobila u EU značajno je opala, dijelom zbog toga što su skuplji od usporedivih modela koji koriste fosilna goriva: u odnosu na kolovoz 2023. ove godine je prodaja pala u prosjeku za 44 posto, pri čemu je u Njemačkoj zabilježen pad od skoro 70 posto.

U prvom polugodištu 2024. samo oko 12 posto novoregistriranih službenih automobila u Njemačkoj bilo je potpuno električno. Manje od trećine službenih vozila je potpuno električno. U kemijskom gigantu BASF-u, na primjer, samo 320 od ukupno skoro 1600 vozila je potpuno električno.

Spora elektrifikacija službenih vozila u Njemačkoj predstavlja propuštenu ekonomsku priliku za njemačku automobilsku industriju, koja se žali na slabu potražnju za električnim automobilima, kaže Susanne Goetz iz T&E. “Marke kao što su Volkswagen i BMW prošle godine su 70 posto svoje europske prodaje ostvarile na tržištu službenih vozila, tako da potencijal postoji.”

No, čini se da proizvođači automobila još nisu prihvatili tu ideju. Na primjer, BMW je na upit DW-a izjavio: “Mi trenutno ne vidimo potrebu miješati se u slobodu izbora.”

Promjena ima kod nekih kupaca službenih vozila: od početka 2023. zaposleni u njemačkom Telekomu više ne mogu naručivati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, već samo potpuno električna vozila (BEV, Battery Electric Vehicle).

U softverskoj kompaniji SAP od početka 2025. moći će se naručivati samo BEV-i i hibridna vozila.

Međutim, hibridni službeni automobili su često na meti kritika jer poslodavac obično plaća gorivo, a ne i struju. Stoga se službeni automobili rijetko voze na električni pogon. Zato su hibridi na kraju prljaviji, zbog dodatne težine baterija, troše više goriva.

Politička podrška za električna vozila
U sklopu inicijative za gospodarski rast njemačka vlada sada tvrtkama nudi: za nova, potpuno električna vozila, koja su kupljena između srpnja 2024. i kraja 2028. moći će se brže otpisati troškove kupovine. Privatna upotreba električnog službenog vozila bit će porezno još povoljnija nego kod vozila s motorom na unutarnje izgaranje.

A na razini EU: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je novog povjerenika za klimu da pripremi prijedloge za izlazak iz fosilnih subvencija za automobile.