Svijet
Von der Leyen dolazi na zapadni Balkan: Pregovori traju dugo – a kraj se ne nazire
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas dolazi na zapadni Balkan. Razgovarat će s domaćinima o pristupnom procesu i financijskoj podršci Unije za ovu regiju. Ali i o sumnjama i nedoumicama, dodaje Deutsche Welle.
Trodnevni posjet zapadnobalkanskim zemljama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen počinje susretom s premijerom Albanije Edijem Ramom u Tirani. Do kraja tjedna ona će razgovarati sa šefovima država i vlada Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore.
Prema priopćenju Europske komisije taj posjet je kao i prethodnih godina uobičajena, a fokus je na procesu proširenja Europske unije i na takozvanom Planu rasta za zapadni Balkan. Posjet se odvija i prije objavljivanja godišnjih izvješća o napretku u procesu proširenja. Europska komisija planira da sljedećeg tjedna ove procjene o reformama zemalja kandidata za članstvo. „Putovanje pruža predsjednici Europske komisije priliku da prenese svoja očekivanja i poruke na najvišoj političkoj razini”, rekla je Vesela Černeva iz Europskog vijeća za vanjske odnose za DW. Također je to i “vježba slušanja” za Von der Leyen, jer u regiji postoje sumnje da proces pristupanja napreduje kako treba i da su ponude EU zaista vjerodostojne.
Pregovori traju dugo – a kraj se ne nazire
Šest zemalja zapadnog Balkana dobile su obećanje o članstvu u EU prije više od 20 godina. Danas je pojedinačan stupanj napretka za svaku zemlju različit. Od prošlog tjedna, EU i Albanija vode pregovore o sadržajnim pristupnim pitanjima. Od sada će se pregovarati o ukupno 35 poglavlja koja obuhvaćaju pravne oblasti u kojima Albanija treba uskladiti svoj sustav s važećim pravom EU-a. Crna Gora i Srbija ovakve razgovore vode već gotovo cijelo desetljeće.
Sjeverna Makedonija još čeka početak tih pregovora, dok Bosni i Hercegovini nedostaju određeni koraci koji prethode procesu samih pregovora o poglavljima. Kosovo se i dalje smatra samo “potencijalnim kandidatom za članstvo” – dijelom i zbog sukoba sa Srbijom. Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost od Srbije, što Beograd ne priznaje. No ni pet članica EU-a ne priznaju Kosovo: Španjolska, Grčka, Cipar, Rumunjska i Slovačka. Dok se odnosi između Kosova i Srbije ne normaliziraju, njihov ulazak u EU ostaje malo vjerojatan, jer je za pristupni proces potrebna jednoglasna odluka svih 27 članica EU-a.
Plan rasta za zapadni Balkan
Ipak, podrška regiji i dalje postoji. Takozvani Plan rasta je paket od šest milijardi eura za razdoblje od 2024. do 2027. godine, koji se sastoji od četiri milijarde eura u kreditima i dvije milijarde eura u bespovratnim sredstvima. Cilj je da se zemlje zapadnog Balkana već prije članstva približe EU i Europskom jedinstvenom tržištu. Europska komisija obećava da će to poduprijeti gospodarstvo zemalja i potencijalno udvostručiti njihove privrede u narednom desetljeću. Kako bi dobile sredstva, zemlje moraju, između ostalog, predstaviti agendu reformi po preporuci Europske komisije. Milena Mihajlović, suosnivačica proeuropskog trusta mozgova Europski politički centar (CEP) u Beogradu, hvali Plan rasta kao prvi konkretan primjer pristupa koji je razrađen 2022. i podrazumijeva postupnu integraciju.
Po njenom mišljenju, uslijedit će i drugi koraci, na primjer u oblasti institucionalne suradnje. Mihajlović očekuje da će predsjednica Europske komisije insistirati na rješavanju regionalnih sporova, recimo na dijalogu Beograda i Prištine u kojim je EU posrednik. Napredak u ovoj oblasti ključni je preduvjet za isplatu sredstava EU-a. Prošlog tjedna, Europska komisija je objavila da su zemlje članice odobrile pet od šest reformskih agendi, nedostaje jedino ona Bosne i Hercegovine. Sada će Europska komisija formalno i ubrzano usvojiti ove agende. Ako neka država želi koristiti sredstva iz Plana rasta, mora sklopiti kreditne aranžmane i primijeniti ih. Prema riječima Ursule von der Leyen, to bi trebalo biti završeno do kraja ove godine.
Novi geostrateški prioriteti
Posebno nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, u Bruxellesu se smatra da je integracija država zapadnog Balkana u EU geostrateški važna. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u rujnu u govoru na Bledu u Sloveniji: “U doba geostrateških rivaliteta, veća Europska unija daje nam i snažniji glas u svijetu.”
Stručnjakinja za zapadni Balkan Černeva kaže da to ne znači da zapadnobalkanski čelnici sada imaju odriješene ruke, mada mnoge vlade u regiji misle da se zbog geopolitičke situacije ne moraju toliko truditi. Von der Leyen će to vjerojatno naglasiti tijekom svog posjeta. „Sada zemlje zapadnog Balkana moraju pokazati da mogu napredovati”, naglašava analitičarka Mihajlović. Također, trebaju odgovoriti na pozitivne signale iz EU-a. A EU bi trebalo otkloniti sumnje da, usprkos drugačijim uvjeravanjima i programima, zapravo ne misli ozbiljno u pogledu perspektive pridruživanja.
Svijet
Britancima je pri kupnji nekretnine sve važnije da im je u blizini pub
Gotovo petina (18 posto) vlasnika kuća dala je ponudu za kupnju nekretnine dok su se nalazili u lokalnom pubu, podaci su objavljeni na internetskoj stranici tvrtke Mortar Research.
Mnogi ne žele živjeti daleko od lokalnog puba
Gotovo četvrtina (24 posto) vlasnika kuća koje je anketirala nekretninska agencija Zoopla reklo je da je lokalni pub utjecao na odluku o kupnji njihove aktualne nekretnine, a više od trećine (36 posto) je kazalo da ne bi ni dalo ponudu za kuću ako se nalazi predaleko od lokalnog puba, pri čemu su idealnu udaljenost procijenili na 13 minuta pješice, dok su udaljenost veću od kilometra i pol smatrali prevelikom. Gotovo polovina (49 posto) onih koji su već dali ponudu za nekretninu dok su sjedili u pubu kazali su da su u to vrijeme konzumirali piće, pokazalo je istraživanje u kojemu je sudjelovalo više od 2000 vlasnika kuća širom Ujedinjenog Kraljevstva koje je u studenom provela tvrtka Mortar Research.
Važno im je pronaćči druženje blizu svog doma
Brojnim vlasnicima kuća je u sastavni dio procesa razgledavanja novog doma ulazio i posjet lokalnom pubu, dok je nešto više od trećine (36 posto) izjavilo je da su prije ili nakon razgledavanja nekretnine popili piće ili su ručali u lokalnoj gostionici. Tri četvrtine (76 posto) ih je kazalo kako pubove smatraju sastavnim dijelom zajednice, dok ih 49 posto vjeruje da je važno pronaći mjesto za druženje nedaleko od doma. Među onima koji su, tražeći nekretninu, prethodno posjetili neki pub, više od polovine (53 posto) je reklo da je odlučilo kupiti svoj novi dom dok su ondje ispijali piće. “Istraživanje ukazuje na to da lokalni pubovi imaju iznenađujuće veliku ulogu u procesu kupnje nekretnine, bilo da je razlog tomu stjecanje dojma o lokalnoj zajednici ili razgovor s prijateljem o tomu želi li zainteresirana osoba dati ponudu, a u nekim je slučajevima to bio odlučujući faktor pri odluci o kupnji”, rekao je Dan Copley, stručnjak za potrošače u Zoopli.
Izvršna direktorica British Beer and Pub Association, Emma McClarkin smatra da “dobar lokal nudi puno više od kvalitetnog pića.”
Svijet
Azijske burze prate rast Wall Streeta
Na Azijskim su burzama cijene dionica porasle su drugi dan zaredom, pa tako prate jučerašnji rast Wall Streeta i novi rekord S&P 500 indeksa, dok je na valutnim tržištima dolar dodatno ojačao prema košarici valuta.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 0,7 posto, ojačavši drugi dan zaredom.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio 2,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,5 i 1,8 posto.
Dok se čekaju nove gospodarske vijesti koje bi mogle utjecati na tržišta, azijske burze prate jučerašnji rast Wall Streeta.
Rasle dionice u tehnološkom i komunikacijskom sektoru
Doduše, Dow Jones oslabio je 0,29 posto, no S&P 500 porastao je 0,24, a Nasdaq indeks 0,97 posto.
Novi rekordi S&P 500 i Nasdaq indeksa zahvaljuju se ponajviše rastu cijena dionica u tehnološkom i komunikacijskom sektoru za otprilike 1 posto.
Za toliko su porasle i cijene dionica u trgovačkom sektoru, dok su svi ostali najvažniji sektori pali.
Trgovalo se mirno jer nije bilo novih vijesti koje bi usmjerile tržište, nakon snažnog rasta cijena dionica u studenome, kada je euforiju izazvala pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima. Dolar ojačao, cijene nafte porasle
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 106,50 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 106,17 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 150,70 na 150,05 jena.
No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0495 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0530 dolara.
Euro pod pritiskom političke krize u Francuskoj
Euro je pod pritiskom političke krize u Francuskoj zbog neslaganja oko proračuna, što će vjerojatno dovesti do glasanja o povjerenju francuskoj vladi.
Cijene su nafte, pak, porasle, nakon jučerašnjeg pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,25 posto, na 72,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,18 posto, na 68,20 dolara.
Svijet
Zemlju paralizirala najveća snježna oluja u studenom: Ovo se nije dogodilo 100 godina
Seul je zabilježio najveće snježne padaline u studenome od početka mjerenja prije više od jednog stoljeća, točnije od 1907.
Snježna oluja paralizirala je dijelove Južne Koreje u srijedu i uzrokovala smrt najmanje troje ljudi, dok je velik broj ozlijeđenih, prenosi Dnevnik.hr.
Prijavljeni su i brojni nestanci struje, a otkazano je više od 150 letova.
Prvi snijeg u sezoni u Seulu srušio je stoljetni rekord. Naime, prema pisanju Reutersa, ovo su najveće zabilježene snježne padaline u studenom od početka bilježenja, odnosno 1907.
Nagli pad temperature tijekom noći pretvorio je kišu u jak snijeg, a u glavnom gradu se akumuliralo preko 16 centimetara do 23 sata po lokalnom vremenu, javlja Korejska meteorološka uprava (KMA).
Ostala okolna metropolitanska područja Yongin-dong i Baekam zabilježila su preko 30 centimetara snijega, a tek nešto manje Suwon i Incheon.
U Gangwonu, kojeg je zatrpao više od 21 centimetar snijega 81-godišnjak je poginuo u prometnoj nesreći u kojoj je sudjelovalo pet vozila na autocesti.
Istog dana umro je i 78-godišnjak čija se garaža urušila dok je s nje čistio snijeg. Još jedan smrtni slučaj dogodio se kada je autobus otklizao na zaleđenoj cesti i naletio na muškarca starog 30-ak godina dok je usmjeravao promet u Hwaseongu.
Predsjednik Yoon Suk Yeol naredio je korejskom ministarstvu unutarnji poslova i sigurnosti da mobilizira svu opremu i osobe zadužene za čišćenje snijega kako bi se spriječile prometne nesreće i blokade cesta, piše Korea JoongAng Daily.
Ministarstvo je podiglo razinu opasnosti na drugu po redu najveću budući da se očekuje više od 20 centimetara padalina u 24 sata.
KMA prognozira da će većina regija biti zahvaćena ili kišom ili snijegom sve do četvrtka ujutro. Središnje regije i istočni dijelovi Sjevernog Jeolla mogli bi doživjeti snažne snježne oluje.