Connect with us

Hrvatska

Kako se grijati ove zime? Stručnjak: “Dva načina su najpovoljnija, a jedan nikome ne preporučujem”

Objavljeno

-

I klimatski i kalendarski je nastupila jesen, a uskoro će i zima. Taj hladni dio godine mnoga kućanstva dočekuju sa strepnjom zbog troškova grijanja. Srećom, meteorolozi predviđaju blagu zimu.

Prije dvije godine, kada je počeo rat u Ukrajini, a većina Europe odustala od jeftinog ruskog plina, cijene energenata su nekontrolirano rasle. Europska komisija tada je u smjernicama za uštedu energije preporučila grijanje prostorija zimi na najviše 21 stupanj. Istu je preporuku tada dala i Vlada RH.

U međuvremenu se situacija na tržištu energenata stabilizirala, cijene su vraćene u prihvatljive okvire, a i ne prijete nestašice. No energetski stručnjak Igor Grozdanić svejedno preporučuje građanima da ne pregrijavaju prostorije u kojima borave.

“To je uvjerljivo najskuplje grijanje”

“Najavljuje se da će zima biti blaga i vjerojatno neće biti potrebe za zagrijavanjem prostorija iznad 22 stupnja. Dakle, preporuka je normalno odijevanje i kontinuirano grijanje prostorija između 18 i 22 stupnja Celzijeva. To je bolja ušteda nego zagrijati prostoriju na 25-26 stupnjeva pa gasiti grijanje i ponovno ga paliti kad se prostor rashladi, a u međuvremenu hodati po stanu u donjem rublju”, kaže.

Vlada je nedavno, u sklopu sedmog po redu paketa mjera pomoći u borbi protiv inflacije zadržala subvencije na energente, ali je najavila da će električna i toplinska energija te plin poskupjeti 10 posto kroz sljedećih šest mjeseci. Grozdanić nije sklon grijanju na plin, a za grijanje na električnu energiju kaže kako je treba izbjegavati ako je moguće jer je to uvjerljivo najskuplji način grijanja.

“Grijanje na struju nikako ne preporučujem, pogotovo električne grijalice koje su veliki “gutači” struje. Ne proporučujem ni prirodni plin zbog cijene, a i zato jer smo u 21. stoljeću. Plin je energent prošlosti”, kaže Grozdanić.

“Izbacili smo ugljen kao energent, trebali bi i drvo”

S druge strane, ogrjevno drvo je jeftino – kubni metar bukve košta oko 32 eura, a u trgovačkim centrima pakiranje od 15 kilograma košta oko 5,50 eura – ali Grozdanić ga također ne preporučuje.

“Uz grijanje na struju iz električne mreže, grijanje na drva je najneučinkovitije. Izbacili smo ugljen kao energent, trebali bi i drvo. Treba ići na modernizaciju”, kaže.

Grijanje na drva zahtjevno je za one koji žive u stanovima jer iziskuje poseban prostor, odnosno spremište za drva, a i najviše posla oko zagrijavanja. Osim toga, nije ni ekološki prihvatljivo zbog emisija ugljičnog dioksida i krutih čestica.

Iz sličnih razloga Grozdanić ne preporučuje ni pelete i brikete, iako su jeftini. Pogotovo peleti jer se pakiranje od 15 kilograma ove godine prodaje po cijen i od oko 3,50 eura, značajno manje nego prijašnjih godina.

Toplane i solarni paneli najpovoljniji

S druge strane, preporučuje dva načina grijanja.

“Ako je moguće, najbolja je ugradnja solarnih panela i elektrifikcija cijelog grijanja doma tom obnovljivom energijom. Također je dobar i priključak na daljinsko centralno grijanje, odnosno toplanu u onim gradovima gdje one postoje. To su najjeftiniji načini grijanja”, kaže.

Grijanje iz HEP-ovih toplana moguće je u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću. Procjena je da bi računi za toplinsku energiju u ovoj sezoni grijanja mogli biti oko 25 eura mjesečno.

“Oni koji su priključeni na toplinarstvo imaju najbolje učinke i najjeftiniju toplinsku energiju. Naravno i oni koji imaju solarne panele, odnosno grijanje na struju, ali iz obnovljivih izvora. To dvoje je najbolje”, kazao je Grozdanić

Stručnjaci među povoljne načine grijanja uvrštavaju i dizalice topline. No početna investicija je visoka – cijene su im od 2.000 eura naviše – ali dugoročno su isplative.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Statistika ne laže: Stranci u prosjeku proveli duže na moru od Hrvata

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stranci su u prosjeku noćili 5,9 noći. Za usporedbu, Hrvati su na moru proveli dan manje, svega 5,1 dan. Podsjetimo i da si oko 50 posto stanovnika RH ne može priuštiti odlazak na ljetovanje.

5,8% više dolazaka i 1,1% više noćenja

U kolovozu je u komercijalnim smještajima bilo 4,7 4,7 milijuna dolazaka i 27,2 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 5,8% i porast noćenja za 1,1% u odnosu na kolovoz godinu ranije.

Domaći turisti ostvarili su 447 tisuća dolazaka i 2,3 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 19,9% i porast noćenja za 11,6% u odnosu na kolovoz 2023.

Prosječno su ostvarili 5,1 noćenje po dolasku.

Strani turisti ostvarili su 4,2 milijuna dolazaka i 24,9 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 4,5% i porast noćenja za 0,2% u odnosu na kolovoz 2023.

Prosječno su ostvarili 5,9 noćenja po dolasku.

Najviše Nijemaca i Poljaka

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su oni iz Njemačke, a slijede ih noćenja turista iz Poljske, Slovenije, Austrije i Italije.

U kolovozu 2024. turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista, i to 876 tisuća dolazaka i 6,8 milijuna noćenja, što čini 20,6% od ukupno ostvarenih dolazaka i 27,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Hrvatskoj.
Slijede noćenja turista iz Poljske (8,4%), Slovenije (8,0%), Austrije (7,8%), Italije (7,0%), Mađarske (5,5%), Češke (5,4%), Nizozemske (4,4%) i Slovačke (4,3%).

Domaći najviše u Crikvenici, a strani u Rovinju

Domaći su turisti najviše noćenja u kolovozu 2024. ostvarili u Crikvenici, i to 83 tisuće noćenja. Slijede noćenja domaćih turista u Biogradu na Moru (81 tisuću), Vodicama (80 tisuća), Malom Lošinju (74 tisuće) i Šibeniku (73 tisuće).

Strani su turisti najviše noćenja u kolovozu 2024. ostvarili u Rovinju, i to 1,0 milijuna noćenja, a slijede noćenja stranih turista u Medulinu (875 tisuća), Poreču (779 tisuća), Umagu i Dubrovniku (svaki po 749 tisuća) te Splitu (664 tisuće).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još jedna bolnica zabranila posjete zbog covida

Objavljeno

-

By

Opća bolnica u Koprivnici u petak je do daljnjeg zabranila sve posjete pacijentima.

“Zbog povećanja broja covid-19 pozitivnih pacijenata u Općoj bolnici “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica zabranjuju se posjeti do daljnjeg”, priopćili su iz bolnice.

Podsjetimo, nova varijanta koronavirus XEC nedavno je zabilježena u Hrvatskoj, kako je potvrđeno za N1 iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

“Predviđa se da će ova podvarijanta u sljedećih par mjeseci preuzeti dominaciju, ali takvih je predviđanja bilo i ranije pa se nisu uvijek obistinila. Vrijeme će pokazati”, poručili su tada iz HZJZ-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro raste naknada za povrat PET ambalaže. Evo koliko se godišnje prikupi boca, a građanima isplati novca

Objavljeno

-

By

Hrvatska je 2005. godine, među prvima u Europi, uvela sustav povratne naknade za ambalažu od pića i napitaka. No u dosadašnjih 19 godina iznos naknade ostao je nepromijenjen.

Za povrat plastičnih boca od početka se dobivalo 50 lipa po komadu, a taj iznos nije se promijenio niti ulaskom Hrvatske u eurozonu 2023. godine, jedino je konvertiran pa sada iznosi 7 centi.

Iako je Hrvatska bila među europskim pionirima u uspostavi sustava povratne naknade za plastične boce, iznos naknade ostao je najniži u Europi.

“Sramotno najniži iznos u Europi”

Primjerice, u Estoniji, Latviji i Litvi povratna naknada iznosi 10 centi, u Poljskoj 12 centi, u Slovačkoj 15, u Švedskoj od 12 do 19 centi ovisno o veličini i materijalu ambalaže, u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj je 25 centi, a u Finskoj od 10 do 40 centi, također ovisno o veličini ambalaže.

U međuvremenu je kod nas set ambalaže za povrat od 2021. proširen na ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda te bočice zapremnine 0,2 litre.

Nekoliko ekoloških udruga okupljenih u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom pritiskale su dosadašnje Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša, a od proljetos i novoustrojeno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da povećaju iznos te, kako rekoše, “sramotno najniže povratne naknade u Europi”.

I 10 centi premalo, trebalo bi kao u Slovačkoj

Konačno, sredinom prošloga mjeseca ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković potvrdila je da će od 1. siječnja 2025. godine naknada za povrat PET ambalaže iznositi 10 centi. No, i taj tri centa viši iznos ekološkim se udrugama čini premalim i nedovoljno motivirajućim pa eko-udruge zahtijevaju da bude između 15 i 50 centi.

“Donošenje Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi čekali smo od 2023. te se u tom razdoblju ekonomska situacija znatno promijenila i došlo je do značajnih poskupljenja. Stoga smatramo da iznos naknade ne bi trebao biti manji od 15 centi, kao što primjerice ima Slovačka, socioekonomski sličnija Hrvatskoj”, izjavila je nedavno za Hinu Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.

Od milijun boca bude vraćeno oko 850.000

Unatoč tomu, stopa recikliranja povratne ambalaže u Hrvatskoj vrlo je visoka. U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) rekli su nam da je stopa recikliranja u sustavu povratne naknade za plastiku oko 95 posto od sakupljenih količina, dok je za staklo i metal ta stopa između 95 i 99 posto.

Što se tiče ukupnog broja plastične (PET), metalne (Al/Fe) i staklene ambalaže u sustavu povratne naknade, u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zadnje službene podatke imaju za 2022. godinu.

“Tada je na tržište ukupno stavljeno više od milijun komada ambalaže u sustavu povratne naknade, konkretno 1.069.557.045 komada, a sakupljeno je 854.608.401, odnosno 79,90 posto. Za povratnu naknadu u 2022. godini građanima je isplaćeno 427.304.200,50 kuna ili oko 57 milijuna eura”, rekli su nam u FZOEU-u.

Mnogi preživljavaju sakupljajući boce

Stopa prikupljanja svake je godine otprilike ista, a budući da se iznos naknade nije mijenjao, spomenuti ukupni iznosi isplaćeni građanima također su slični.

Valja reći da je osim ekološke komponente, sustav povratne naknade za plastične boce od samog početka imao i izraženu socijalnu komponentu jer mnogi siromašni građani od 2005. godine naovamo preživljavaju od sakupljanja boca, odnosno povratnih naknada.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu