Hrvatska
Stručnjaci: Oko 20 posto ljudi kocka na mjesečnoj razini. Mnogi krenu s kladomatima
Ovaj tjedan su o izmjenama Zakona o igrama na sreću žustro raspravljali i saborski zastupnici. Gosti Novog dana kod naše Mašenke Vukadinović na tu temu su bili psihijatar Davor Bodor i Neven Ricijaš, profesor Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Neven Ricijaš iznio je podatke istraživanja: “Istraživanje na nacionalnim uzorcima govori da oko 20 posto hrvatskih građana kocka na mjesečnoj razini. Oko dva posto osoba zadovoljava kriterije za ovisnost, a 10 posto osoba zadovoljava kriterije rizičnog ponašanja. Radili smo u suradnji s Ekonomskim fakultetom izračun ekonomskih i društvenih troškova ovisnosti o kockanju u Hrvatskoj. Osobe koji razviju ovisnost u povećanom su riziku od kriminalu, problem je to za cijele obitelji. Do 77 posto svih prihoda može odlaziti na liječenje i niz ostalih štetnih posljedica ovisnosti od kockanja. Financijski trošak države je ogroman.”
Dnevna bolnica za ovisnike o kocki popunila je kapacitete
Psihijatar Bodor tijekom svog rada susreo se s nizom priča kao voditelj dnevne bolnice za ovisnost o kockanju.
“Ne postanu svi ovisnici. Mi kao dnevna bolnica bilježimo kontinuirani porast broja pacijenata iz godine u godinu. U Klinici za psihijatriju “Sveti Ivan” imamo popunjene sve kapacitete, na liječenju je oko 45, 46 ljudi. Mnogi ne potraže pomoć. Skrb je na lokalnoj razini nedovoljno razvijena. Stručna pomoć mora biti dostupnija.”
O novom zakonu…
Ricijaš ocjenjuje da bi trenutne izmjene zakona trebale imati učinak na kompletnu populaciju: “Imamo preventivni učinak prema mladima i odraslima. Drugi aspekt je online vidljivost koja se smanjuje, u određeno vrijeme, između 6 i 23, neće biti moguće internetsko oglašavanje. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet prije deset godina počeo je edukacije za učenike srednjih škola. Proveli smo osam ciklusa edukacije preventivnog programa “Tko zapravo pobjeđuje?”.
Ricijaš podsjeća zašto trenutni zakon nije više aktualan: “Važan kontekst je da je sadašnji zakon prije 15 godina stupio na snagu. Online tržište tada je bilo u samim začecima. od 2015. imamo eksploziju ilegalnog i legalnog online tržišta. Pozitivan pomak je sa samoisključenjem i uvođenje centraliziranog registra.”
Velika većina ovisnosti krene s kladomatima
Stručnjaci pozdravljaju ideju saborske oporbe da se uklone kladomati iz ugostiteljskih objekata: “Što se tiče struke, ljudi koji rade s pacijentima, mislim da je najbolje kladomate maknuti iz ugostiteljskih objekata”, kaže Bodor.
“Mislim da je to nepotrebno izlaganje. Kada uzimate podatke od pacijenata, ovisnika, vrlo često je prvi kontakt s kockanjem bio s kladomatom. Restrikcija oglašavanja je dobrodošla. Treba još naglasiti blizinu škola. Činjenica je da takve stvari postoje preko puta škole. Bitno je da postoji i neka zaštita igrača, da ne uđu u teška financijska zaduživanja. Neki imaju enormne dugove, to su teške situacije, vode raspadima obitelji i pokušajima samoubojstva. Jasno je da je nečije poslovanje je ovim izmjenama ugroženo. Nadam se da će zakonodavac shvatiti veliki problem. Igrači nemaju nikakve zaštite. Ljudi su uplaćivali enormne iznose”, dodao je.
Hrvatska
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.
Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.
HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.
“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.
Koliko će porasti naknade za korisnike?
Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.
HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.
Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.
Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.
Hrvatska
PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?
Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.
Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.
Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.
Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.
Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.
Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.
Hrvatska
PROGNOZA / Za vikend česta magla, na pomolu promjena s kišom i grmljavinom
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Tmurno je diljem unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, magla je vrlo gusta na mjestima u priobalju, kolnici su vlažni i skliski u tim područjima, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Uslijed niskih temperatura moguća je i poledica, stoga je važno brzinu prilagoditi uvjetima na cestama.
U nastavku petka prevladavat će sunčano duž Jadrana, u gorju, dok će u nizinama unutrašnjosti uglavnom ostati tmurnije.
Za vikend se nastavlja stabilno vrijeme.
Subota će također početi maglom i niskim oblacima u unutrašnjosti, sunčanije će biti duž Jadrana i uz Jadran te u gorju, i onda u skladu s tim i toplije.
I tijekom nedjelje će se tmurno zadržavati u nizinama unutrašnjosti, iako lokalno može biti sunčanih razdoblja. No sunčanije će biti na Jadranu te u gorju.
Slično vrijeme nastavlja se i u ponedjeljak, no trebali bi se magla i niski oblaci izdići tijekom prijepodneva, tako da su izgledna sunčana razdoblja i na kontinentu, ne samo na Jadranu.
Potkraj utorka naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice duž Jadrana i izraženijim.
-
magazin13 sati prijeŠPICA!
-
Tech5 dana prijeUništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
-
Sport5 dana prijeDjevojčica (12) iz SAD-a dvije godine štedjela da gleda Modrića na SP-u
-
Svijet5 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže







