Connect with us

Hrvatska

Gotovo 10 posto stanovnika Hrvatske su – kockari

Objavljeno

2 godine prije

-

Gotovo 10% stanovnika Hrvatske su kockari, a procjenjuje se da je u koronakrizi ta brojka i povećana.

Dr. Davor Bodor, voditelj dnevne bolnice za ovisnost o kockanju Psihijatrijske bolnice Sv. Ivan u Zagrebu kazao je da je koronakriza pogodila i navike igranja igara na sreću, a grupe su u bolnici značajno veće, čak 50% više je pacijenata nego 2019. godine. Tendencije su da će ta brojka biti i veća, rekao je gostujući u Studiju 4. 

– Okosnica liječenja je grupna psihoterapija – iskustveni i edukativni dio, kroz psihoedukacije, objasnio je dr. Davor Bodor. Na terapijama su uglavnom mlađi ljudi, a do 2019. prosjek je bio oko 32 godine. Međutim, općenito u grupi su ljudi od 18 do 70 godina života.

– Prije 2 godine online kockanjem bavila su se dvojica od 20-ak pacijenata, a danas od njih 30 možda samo dvojica nemaju online otvorene račune. Može se igrati kad god, gdje god, u bilo koje doba, reklamiranje je vrlo agresivno, a pojačalo se tijekom krize, rekao je.

Industrija igara značajno je proširila online igre na sreću. Koronakrizom i izolacijom najpogođeniji su bili ljudi koji su već razvili ovisnost ili su bili u riziku da je razviju. Kod opće populacije se igranje igara na sreću smanjilo. Najčešće se, kaže, ljudi upuštaju kockanje zbog ugode, zabave, druženja, adrenalina, i u tome nema ništa loše za 90% ljudi koji kockaju, no kod određenog dijela ljudi u startu postoji rizičan odnos prema igranju igara na sreću, nastoje se odmaknuti od problema.

Neki u kockanju pokušavaju pronaći način za rješavanje financijskih problema. Objašnjava da je znak ovisnosti i da se kockanjem idete vratiti novac koji ste izgubili, a osnovno je gubitak kontrole, zaduživanje, posljedice u obitelji, poslu, zapostavljaju se druge obveze i unatoč svemu nastavlja se s takvim ponašanjem.

Kockanje nosi život na rubu, neki godinama tako žive, korak ih dijeli od puno težih posljedica koje ova bolest može nositi. Kaže da ovisnici s kockanjem najčešće počinju maloljetni, što je vrlo rizično. Ovisnosti može doprinijeti i genetika, ako je u obiteljima već postojao takav slučaj.

– U Hrvatskoj postoji zakonski okvir koji regulira igre na sreću star 10-11 godina, a tržište se dinamično mijenja. Zakon je preotvoren, preliberalan, ograničenja koja postoje nisu dovoljna. Manje-više svako ograničenje dobro bi došlo kao zaštita, kaže Bodor.

Ljudi se na liječenje najčešće javljaju kada obitelj dozna, nemaju se više gdje zaduživati, kada sami shvate da im je dosta takvog života, stigmatizirani su od strane društva. Od onda do uključivanja u liječenje najčešće prođe svega par dana.

– Svaka ovisnost ima svoje posljedice, a terapija traje oko tri mjeseca, po potrebi i dulje. Unutar grupne psihoterapije su grupe posebnih psiholoških i psihoterapijskih usmjerenja. Nastojimo ljude upozoriti na krize, reducirati njihovu izloženost sadržajima koji izazivaju takve žudnje, kako bi se smanjio rizik. Nauče posebne alate, kako se nositi sa žudnjom.

Rizik od suicida kod ovisnika od kockanja je objektivan, realan i daleko veći nego u općoj populaciji. Muškarci prednjače značajno u kockanju, više od 90%, ranije kreću, često u adolescentskoj dobi. Žene obično s kockanjem počinju kasnije, a postoji tipičan obrazac – prije postoje anksiozni, depresivni simptomi, dok su kod muškaraca ti simptomi posljedica problema koji se razvijaju kod kockanja.

Bodor naglašava da je u liječenju jako važna potpora okoline, pa se u liječenje uključuju i bliske osobe.

– Kockanje je kronično recidivirajuća bolest, kažemo da dio pacijenata stabilno i dobro apstinira, do toga se dođe liječenjem. I sportsko klađenje ima visok ovisnički potencijal. Država je 2019. uprihodila više od milijardu kuna, no jedan ovisnik o kockanju državu dosta košta, dodao je.

Unutar gotovo 10 % stanovnika Hrvatske koji kockaju, 2,2 % imaju izražene, teške psihosocijalne probleme vezan uz kockanje.

– Obično se po istraživanjima to kreće 0, 5%-1,5 %, 2%, a mi smo na gornjoj granici upravo zbog liberalnog, gotovo otvorenog tržišta koje nije dovoljno regulirano. Mi smo za odgovorno igranje, a država treba regulirati tržište, poručio je.

Tretmani liječenja u dnevnoj bolnici za sve koji imaju zdravstveno osiguranje je besplatno. Rezultati su jako dobri, puno pacijenata stabilno apstinira.

– Šteta je biti u problemu, a ne iskoristiti mogućnost da se izliječi, rekao je Bodor.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

42 minute prije

-

24. travnja 2024.

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

19 sati prije

-

23. travnja 2024.

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZIMA USRED PROLJEĆA / Autocesta do Rijeke je tijekom noći bila zatrpana snijegom. Sad je čista

Objavljeno

1 dan prije

-

23. travnja 2024.

By

Kako se može vidjeti na kamerama HAK-a, sve autoceste u Hrvatskoj su jutros prohodne iako su neke tijekom noći bile zatrpane snijegom koji je napadao.

Kako javlja HAK, za sve skupine vozila otvoreni su:

  • autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb
  • državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split
  • stara cesta kroz Gorski kotar-DC3
  • Krčki most
  • Paški most
  • Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.

Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje od kiše. Mogući su odroni. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Prometna prognoza za danas

Danas će se u većem dijelu zemlje voziti po mokrim i skliskim kolnicima, a u Gorskom kotaru i Lici mogući su susnježica i snijeg. Zbog jakog vjetra moguća su ograničenja za pojedine skupine vozila na cestama pod Velebitom. “Zastoje očekujemo na cestama gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama”, objavio je HAK.

Usporeno će se voziti u zonama radova na zagrebačkoj obilaznici (A3), brzom cestom Solin-Klis i Jadranskom magistralom (DC8) kod Šibenskog mosta.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu