Usamljenost i ovisnost o internetu postat će vodeći problemi mentalnog zdravlja u ovome stoljeću, upozorila je psihijatrica Marijana Braš uoči 12. Međunarodnog kongresa o medicini usmjerenoj prema osobi koji u četvrtak počinje u Zagrebu.

“Mi dijelimo sudbinu svijeta, sve se teže nosimo s onim što nam je donijelo nekontrolirano korištenje interneta i igranje igrica mladih i djece. O tome će, uz ostalo, biti riječi i na kongresu”, otkrila je u razgovoru za Hinu prof. Marijana Braš, predsjednica Organizacijskog odbora kongresa.

Ističe kako se definiraju neke nove dijagnoze s kojima se susreće suvremena psihijatrija, a izazvane su negativnim utjecajem društvenih mreža, lažnih vijesti i života u virtualnoj stvarnosti.

Ovisnost mladih o internetu

“Vodeći problemi u psihijatriji više nisu depresija i anoreksija, već ovisnost o internetu, neurorazvojni poremećaji, usamljenost i psihoonkologija. Čeka nas velika promjena za koju moramo biti spremni i dati odgovore na pitanja – kako kontrolirati kod mladih korištenje interneta, kako ga zabraniti u školi, kako im onemogućiti da gledaju dječju pornografiju”, kaže Braš.

Podsjeća kako je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovoga tjedna predložila da se ovisnost mladih o internetu tretira kao ovisnost o duhanu. U Hrvatskoj još ne postoji razvijena borba protiv ovisnosti o internetu, a imamo sve više mladih ovisnika, napominje Braš.

Sve je veća i usamljenost među mladima, koji se povlače iz društva tako da danima doslovno ne izlaze iz kuće. Riječ je o ekstremnoj socijalnoj izolaciji, a fenomen je prvi put identificiran u Japanu krajem 90-ih godina prošlog stoljeća, te je nazvan “hikikomori” sindromom, što na japanskom znači “povlačenje prema unutra”.

“Ljudi će postati anksiozni i depresivni, mladi će razvijati ADHD i poremećaje iz autističnog spektra zbog života u virtualnom svijetu gdje postaju ovisni o društvenim mrežama, lažnim vijestima i teorijama zavjere. Najviše toga moramo usmjeriti na mlade o čemu će dosta biti riječi na kongresu”, navodi Braš.

Važnost holističkog pristupa

Na kongresu će se održati niz simpozija koji neće biti usmjereni samo na psihijatriju, već na cjelokupnu skrb o raznim bolesnicima. Neke su od tema: skrb o bolesnicima sa senzornim poremećajima, skrb o oboljelima od kroničnih nezaraznih bolesti, primjerice o hipertoničarima i kardiovaskularnim bolesnicima, zatim o palijativnim bolesnicima, a na svim simpozijima naglasak će biti na holističkom pristupu liječenju.

Kroz panele ćemo pokriti sve dijelove medicine u dva i pol dana, a kao tema kongresa istaknut je pojam ‘Totalno zdravlje i totalna skrb’, jer bol u čovjeka nije samo biološka. Ona je i psihološka, socijalna i duhovna”, ističe Braš.

Kongres se održava od 3. do 5. listopada u Školi narodnog zdravlja “Dr. Andrija Štampar”, u organizaciji Međunarodne mreže medicine usmjerene prema osobi (ICPCM) te u suorganizaciji zagrebačkog Medicinskog fakulteta, Zagrebačkog instituta za kulturu zdravlja i uz niz drugih podržavatelja i pokrovitelja.

Na kongresu će sudjelovati uživo 50 do 100 eminentnih stručnjaka iz Hrvatske i svijeta, a okupit će vodeće eksperte iz svih područja medicine, zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi u Hrvatskoj. Skup će biti i virtualan te će biti praćen iz raznih dijelova svijeta. Na kraju će se izraditi zaključna deklaracija koja će biti predstavljena stručnjacima u cijelom svijetu.

Inače, dopredsjednik kongresa prof. Veljko Đorđević dobitnik je nagrade „Paul Tournier“ za 2024. godinu, nazvanu po jednom od utemeljitelja medicine usmjerene prema osobi.