Hrvatska
S&P podigao rejting Hrvatske na ‘A-‘
Agencija Standard & Poor’s podigla je u petak dugoročni kreditni rejting Hrvatske s ‘BBB+’ na ‘A-‘, uz pozitivne izglede, istaknuvši da je produbljena integracija s europskim i globalnim partnerima potaknula provedbu reformi i rezultirala širim institucionalnim poboljšanjem.
Ocjena ‘A’ signalizira snažne kapacitete za ispunjavanje financijskih obaveza, uz određeni stupanj ranjivosti na ekonomske uvjete i promjene.
S&P navodi kako su rastu rejtinga najviše pridonijeli pozitivni gospodarski pokazatelji, fiskalna konsolidacija, uspješna realizacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i politička stabilnost.
Ističe se da uz ključne politike usidrene unutar NPOO-a, Vlada nastavlja s provedbom reformi i investicija koristeći europska sredstva, što ima potencijal jačanja gospodarske otpornosti, poboljšanja produktivnosti i jačanja ukupnog poslovnog okruženja.
Turizam je i dalje motor rasta hrvatskog gospodarstva koje bi od 2024. do 2027. godine trebalo u prosjeku rasti za tri posto godišnje, dvostruko snažnije od prosjeka eurozone, ističu u S&P-ju.
To će se nadovezati na snažan rast bogatstva u proteklim godinama i podržati stabilno usklađivanje prihoda Hrvatske s prosjekom eurozone, dodaju.
Hrvatske vlasti istodobno nastavljaju s provedbom programa reformi, koje bi zajedno sa značajnim ulaganjima, poduprtima novcem iz fonda Next Generation EU, mogla dodatno poboljšati potencijal za rast hrvatskog gospodarstva proširivanjem njegove strukture i jačanjem produktivnosti unatoč nepovoljnim demografskim trendovima.
Pozitivni izgledi signaliziraju da bi rejting ‘A-‘ u iduće dvije godine mogao biti podignut bude li ekonomska i vanjska otpornost Hrvatske kontinuirano jačala, uz podršku nastavljenih ekonomskih reformi i konsolidacije proračuna, ističu u S&P-ju.
S&P zaključuje da je u trogodišnjem razdoblju 2021.–2023. hrvatski BDP prosječno rastao 7,6 posto odnosno više nego dvostruko brže od prosjeka EU-a, a prognoziraju i prosječan rast od tri posto u razdoblju 2024.-2027. Uz proračunsku ravnotežu, pozdravljeni su napori Vlade u pogledu daljnjeg smanjenja udjela javnog duga, i to na razinu ispod 60 posto BDP-a.
U pogledu postizanja energetske sigurnosti, S&P ističe da je Hrvatska u protekle tri godine diverzificirala svoje izvore energije ponajprije zahvaljujući izgradnji LNG terminala na Krku.
Plenković: Povijesna A kategorija kreditnog rejtinga potvrda je iznimnog napretka Hrvatske
Dostizanje A kategorije kreditnog rejtinga predstavlja ostvarenje jednog od ključnih ciljeva iz Programa Vlade u 3. mandatu, priopćeno je iz Vlade.
“U pet i pol godina napredovati od neinvesticijske razine (BB+) do A- investicijskog kreditnog rejtinga ogroman je iskorak za Hrvatsku, na koji možemo biti ponosni. Uz članstvo u schengenskom prostoru i europodručju, Hrvatska je sada i po razini kreditnog rejtinga pozicionirana u najuži krug zemalja”, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Istaknuo je da je to “izuzetno pozitivan signal sigurnosti za sve strane i domaće ulagače, kao i za povjerenje međunarodnih financijskih institucija”.
Podsjetio je da su gospodarski rast, odgovorno vođenje javnih financija i investicije uz apsorpciju europskih sredstava bili glavni trokut djelovanja Vlade u proteklih osam godina.
“U tome smo uspjeli unatoč svim krizama, u kojima smo očuvali socijalnu koheziju te snažno stali uz građane i gospodarstvo. S&P posebno prepoznaje političku stabilnost kao ključan faktor za sva strateška postignuća, kao i daljnju provedbu reformi i investicija u našem trećem mandatu. Hrvatska je na dobrom putu, a naš temeljni prioritet ostaje provedba politika za još kvalitetniji život naših sugrađana”, izjavio je Plenković.
“Izuzetno smo zadovoljni ovakvim ishodom i porukama koje je agencija Standard and Poor’s navela u svom izvješću gdje je istaknuto kako je pojačana integracija Hrvatske s europskim i globalnim političkim partnerima potaknula provedbu reformi, donijela šira institucionalna poboljšanja u gospodarstvu i državi u cjelini. Ovaj izniman uspjeh rezultat je pozitivnih kretanja i reformskih iskoraka ne samo na ekonomskom i financijskom polju, nego i brojnim drugim područjima. Nastavljamo ići putem odgovorne fiskalne politike, gospodarskog rasta i ubrzanog korištenja europskih sredstava”, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




