Hrvatska
Koliko košta svadba? Tisuće eura za cvijeće, glazbu, a cijena stolca leti u nebo…
Vjenčanje je za mnoge najvažniji dan u životu, a sezona vjenčanja je u punom jeku. Iako najvažniji i najsretniji dan – vjenčanja su postala skup sport, kako za mladence tako i za goste. Poskupjelo je sve od dekoracija i hrane pa do – crkve. Mladenci muku muče i kalkuliraju kako bi ostali u plusu.
Koliko košta vjenčanje?
Cijene vjenčanja ovise, naravno, o ukusima i željama mladenaca i mogu ići u ekstreme, ali u današnje vrijeme teško da mogu biti niske, piše Net.hr.
Zvonimir Videković, koji vjenčanja organizira već 12 godina, kaže da su cijene ove godine znatno skočile u odnosu na prošlu.
“Cvijeću je jako narasla cijena, a pogotovo od prelaska na euro. Za svadbu sa 100-tinjak gostiju, cijena je oko 1500 – 2500 eura. To uključuje dekoraciju stolova, mladenačkog stola, buket i par posebnih revera”, otkriva.
Trenutno su najveći hit vjenčanja srednje veličine do oko 150 ljudi. Osim što je za velika vjenčanja teže pronaći prostor i cijena stolca je poprilično narasla. To je potvrdio i Videković koji tvrdi da se u nekim salama cijena stolca penje i do 160 eura po osobi. Ugostitelji kažu da su najjeftiniji stolici oko 65 eura, i to u manjim mjestima i lokalnim salama. Cijene su im se povećale za osam do deset posto u odnosu na prošlu godinu. Prije korone, odnosno 2018. godine, stolici su se mogli bez problema pronaći po cijeni od 40-50 eura.
Videković otkriva da svadba za 100-tinjak ljudi u konačnici košta između 15.000 i 25.000 eura .
Gdje uštedjeti?
“Štedi se na uslugama koje su na listama mladenaca na zadnjim mjestima. Mladenci sami znaju odraditi dekoracije ili neke sitne stvari kako bi uštedjeli. Ali i dalje postoje mladenci koji ne pitaju za cijenu jer žele svoj poseban dan baš kako su ga zamislili”, kaže Videković.
Darovi – papreni
I darovi su postali papren izdatak. Mladencima se najčešće daruje novac koji pokriva stolac i dar za bračni život. Ali ima i onih koji se i dalje odlučuju na klasične darove. Obično su to ljudi bliski mladencima pa znaju što im treba.
“Prošla su vremena kada se moglo dobro darivati same mladence, teško je prognozirati koliko se stavlja u kuvertu. Nepisano pravilo je: Ako je stolac 70 eura, onda par daje 200 eura. To pokriva stolac i ostaje nešto za mladence”, objašnjava Videković.
Od klasičnih darova mladenci često na poklon dobivaju fotografiranje, komad namještaja, kućanske aparate…
Plus ili minus
Ali kad se podvuče crta, mogu li mladenci danas pokriti troškove i ostati u plusu?
Organizator vjenčanja tvrdi da o konačnom saldu ovisi puno stvari, a neki su i na gubitku. “Ako mladencima možda pomažu roditelji oko plaćanja vjenčanja pa im dio darova ili svi ostaju, mogu biti u plusu. Ako mladenci sami plaćaju vjenčanje, čak i da su i štedjeli, ali naposljetku darovi nisu kako su očekivali, mogu opet biti u minusu. Nažalost, prošla su vremena gdje se baš moglo zaraditi od svog vjenčanja, ima takvih primjera, no sve manje. Realnije je da se cijela ceremonija završi s nulom ili minimalnim gubitkom”, objašnjava organizator vjenčanja.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




