Svijet
Mandat iz pakla za Ursulu von der Leyen
“Mislili ste da je bilo teško tijekom pandemije i početkom rata u Ukrajini? Sljedećih pet godina moglo bi biti još gore. Ona još ništa nije vidjela”, početak je teksta Politica o tome što sve čeka šeficu Europske komisije tijekom njenog drugog mandata. Ursula von der Leyen prošli se tjedan vratila s ljetnih praznika kako bi se pripremila za drugi mandat na čelu Europske komisije. “Nadamo se da se dobro odmorila jer će sljedećih pet godina biti izazovnije od njezina prvog mandata”, piše u analizi Politico.
“Dok su njezinih prvih pet godina obilježili pandemija i rat u Ukrajini, njezin drugi mandat donijet će isti taj rat uz novog američkog predsjednika – a neizvjesnost će se dodatno povećati ako to bude Donald Trump. Uz sve to suočit će se s osnaženom krajnjom desnicom diljem Europe”, dodaju.
“Sljedećih pet godina bit će političko minsko polje”, rekao je jedan visoki dužnosnik EU, koji je želio ostati anoniman kako bi slobodno govorio o predsjednici Europske komisije. “Ona će morati donijeti ključne odluke o budućnosti Europske unije i njezinom proračunu dok će se nositi s ratom u Ukrajini i izborima u SAD-u”, dodao je.
Politico piše da se Von der Leyen suočava s velikim problemima kamo god da se okrene, prenosi Index.hr.
Europski parlament rascjepkaniji je nego ikada. Rat u Ukrajini ne pokazuje znakove jenjavanja (kao ni sukobi na Bliskom istoku), dok Sjedinjene Države oklijevaju oko daljnjeg financiranja Kijeva. Trump bi mogao pobijediti na izborima u SAD-u u studenome.
U međuvremenu se Bruxelles priprema za bitku oko svojih financija dok se bori s rastućim izdacima za obranu i zelenu tranziciju.
Morat će uvjeriti građane da budućnost nisu samo Pariz i Varšava
Tijekom sljedećih pet godina Von der Leyen će također morati pripremiti EU za buduće proširenje. Kao dio tog procesa, 449 milijuna ljudi koji trenutno žive u Europskoj uniji morat će ostati uvjereni – ili biti uvjereni – da budućnost EU ne leži samo u Parizu ili Varšavi već i u Kijevu, Kišinjevu i Podgorici.
“Tijekom pandemije i ukrajinske krize Von der Leyen je pokazala da ima snage voditi blok kroz teška vremena”, naglasio je drugi diplomat EU i dodao: “Ipak, u sljedećem mandatu neće joj biti nimalo lakše.” Virginijus Sinkevičius, europski zastupnik koji je bio povjerenik tijekom prvog mandata Von der Leyen, rekao je da bi drugi mandat mogao biti mnogo izazovniji od prvog jer su pandemija i rat u Ukrajini dali Von der Leyen manevarski prostor koji nadolazeći izazovi možda neće omogućiti.
“Međunarodno okruženje za EU postaje sve teže, stoga će zahtjevi za jedinstvom i djelovanjem biti barem na istoj razini kao i proteklih pet godina”, rekao je Nicolai von Ondarza, politolog s njemačkog Instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.
“Stil vođenja Von der Leyen živcirao je čelnike i njihove predstavnike u Bruxellesu, koji su se često osjećali zatečeni njezinim brzim procesom donošenja odluka. Uz populističke i nacionalističke snage koje se suprotstavljaju europskoj politici, europski šefovi država i vlada mogli bi postati nervozniji i manje predvidljivi u procesu donošenja odluka. U međuvremenu mađarski premijer Viktor Orban ne odustaje od potkopavanja bloka iznutra i nada se da će dobiti više saveznika u bloku i izvan njega, primjerice s mogućim drugim Trumpovim predsjedanjem.”
Odnos s novim predsjednikom Europskog vijeća
Napeti odnos koji je Von der Leyen imala s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom može se poboljšati samo s njegovim nasljednikom, bivšim portugalskim premijerom Antóniom Costom, s kojim Von der Leyen ima izvrsne odnose. Bruxelles se nada da će dvojac imati uspješan radni odnos, poput onoga koji je prvi predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy uspostavio s bivšim predsjednikom Komisije Joséom Manuelom Barrosom između 2009. i 2014.
U Europskom parlamentu situacija izgleda još složenije. Centrističke snage – Europska pučka stranka Von der Leyen, socijalisti, liberali iz grupe Renew i Zeleni – uspjele su se okupiti kako bi podržale Von der Leyen za još jedan mandat predsjednice Komisije. No pomak udesno znači da će ona i njezin tim morati naporno raditi kako bi uvjerili europske zakonodavce da podrže nove zakone.
Izazovi za Ursulu von der Leyen
U sljedećih pet godina Von der Leyen će morati pripremiti EU za budućnost, zajamčiti da ima dovoljno sredstava i pripremiti je za proširenje.
“U prvom mandatu bila je krizna menadžerica. Sada se mora pobrinuti da EU ostane relevantna tako što će popraviti proračun i pripremiti blok za proširenje. Ove unutarnje reforme imaju tendenciju slomiti europske političare”, rekao je još jedan dužnosnik EU.
Osvrćući se na nadolazeće odluke o proširenju, drugi diplomat EU rekao je: “Ovdje stvari postaju zbrkane i potencijalno neugodne.”
Svijet
Kineski izvoz raste unatoč padu trgovine sa SAD-om
Kineski izvoz neočekivano je porastao u studenom za 5,9 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši vrijednost od 330,3 milijarde dolara i nadmašivši predviđanja ekonomista. Ovi podaci predstavljaju značajan oporavak nakon pada od 1,1 posto zabilježenog u listopadu. Ipak, ohrabrujuće brojke zasjenjuje činjenica da su isporuke u Sjedinjene Američke Države pale za gotovo 29 posto, što je osmi uzastopni mjesec dvoznamenkastog pada u trgovini s SAD-om, piše CNN.
Potraga za novim tržištima
Dok trgovina sa SAD-om slabi, Kina uspješno pronalazi nova tržišta. Zabilježen je nagli porast isporuka prema jugoistočnoj Aziji, Africi i Latinskoj Americi. U isto vrijeme, kineski uvoz porastao je za 1,9 posto u studenom, što je blago ubrzanje u odnosu na listopadskih 1 posto, unatoč tome što domaća potražnja i dalje trpi zbog krize u sektoru nekretnina.
Krhko trgovinsko primirje
Rast izvoza dolazi nakon što su američki predsjednik Donald Trump i kineski čelnik Xi Jinping krajem listopada u Južnoj Koreji dogovorili jednogodišnje trgovinsko primirje. U sklopu dogovora, SAD je snizio carine na kinesku robu, dok je Kina obećala obustaviti kontrolu izvoza rijetkih zemnih metala.
Pobjeđuje li Kina u trgovinskom ratu?
Ekonomisti ING Banke, Lynn Song i Deepali Bhargava, upozoravaju na oprez. “Iako bi trgovinsko primirje i smanjenje američkih carina trebali biti pozitivni za kineski izvoz, sada ulazimo u razdoblje nepovoljnih baznih efekata”, naveli su u izvješću, podsjećajući na snažan rast izvoza prije nego što je Trump nakon povratka u Bijelu kuću uveo visoke carine. “To bi trebalo održati umjeren rast trgovine.”
Njihov oprez potkrepljuju i podaci o kineskoj tvorničkoj aktivnosti, koja se prošlog mjeseca smanjila osmi mjesec zaredom. Ekonomisti smatraju da je prerano govoriti o stvarnom oporavku vanjske potražnje. Chi Lo, globalni tržišni strateg u BNP Paribas Asset Managementu, smatra da stabilno globalno trgovinsko okruženje “vjerojatno neće dugo trajati”, jer odnosi između Kine i SAD-a “ostaju u zastoju” unatoč privremenom primirju.
Fokus na naprednu proizvodnju
Unatoč izazovima, ekonomisti očekuju da će Kina zahvaljujući snažnom izvozu uglavnom ispuniti svoj cilj gospodarskog rasta od oko 5 posto za ovu godinu. Kinesko vodstvo je nakon sastanka u listopadu najavilo fokus na naprednu proizvodnju u sljedećih pet godina, a više detalja očekuje se nakon sastanka o gospodarskom planiranju ovog mjeseca.
Neki ekonomisti vjeruju da će Kina nastaviti jačati svoj udio na globalnom izvoznom tržištu. Morgan Stanley predviđa da će do 2030. godine kineski udio u svjetskom izvozu dosegnuti 16,5 posto, u usporedbi s današnjih oko 15 posto. Glavni pokretači tog rasta trebali bi biti sektori poput električnih vozila, robotike i baterija.
“Unatoč trajnim trgovinskim napetostima, kontinuiranom protekcionizmu i aktivnim industrijskim politikama zemalja G20, vjerujemo da će Kina steći veći udio na globalnom tržištu izvoza robe”, izjavio je Chetan Ahya, glavni ekonomist Morgan Stanleya za Aziju.
Svijet
Otvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?
Regionalna katalonska vlada poručila je da ne isključuje nikakve mogućnosti kada je u pitanju podrijetlo izbijanja afričke svinjske kuge, ali ih ni ne potvrđuje.
Španjolske vlasti koje istražuju izbijanje afričke svinjske kuge u Kataloniji sada ispituju mogućnost da je bolest procurila iz istraživačkog centra i usredotočuju se na pet obližnjih laboratorija kao potencijalne izvore, prenosi Dnevnik.hr.
Nakon što je 13 slučajeva potvrđeno kod divljih svinja u ruralnim područjima izvan Barcelone od 28. studenog, Španjolsku – najvećeg izvoznika svinjetine u EU potaknulo je to da se bori za suzbijanje izbijanja prije nego što postane ozbiljna prijetnja industriji izvoza svinjetine u zemlji, koja godišnje vrijedi 8,8 milijardi eura.
Otvorena nova istraga
Regionalne vlasti isprva su vjerovale da je bolest možda počela cirkulirati nakon što je divlja svinja pojela kontaminiranu hranu koja je uvezena izvan Španjolske – možda u obliku sendviča s mesom koji je bacio prijevoznik.
No španjolsko Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je novu istragu nakon što je zaključilo da soj virusa pronađen u uginulim veprovima u Kataloniji nije isti kao onaj za koji se navodi da cirkulira u drugim državama članicama EU-a. Prema izvješću, dotični soj je sličan onome otkrivenom u Gruziji 2007. godine.
“Otkriće virusa sličnog onome koji je cirkulirao u Gruziji stoga ne isključuje mogućnost da njegovo podrijetlo leži u biološkom objektu za zadržavanje”, priopćilo je Ministarstvo, piše Guardian.
“Soj virusa ‘Georgia 2007’ je ‘referentni’ virus koji se često koristi u eksperimentalnim infekcijama u objektima za zadržavanje kako bi se proučavao virus ili procjenjivala učinkovitost cjepiva, koja su trenutno u razvoju. Izvješće sugerira da virus možda nije nastao u životinjama ili životinjskim proizvodima iz bilo koje od zemalja u kojima je infekcija trenutno prisutna”, navodi se u pripćenju.
“Sve hipoteze ostaju otvorene”
Salvador Illa, regionalni predsjednik Katalonije, naredio je katalonskom istraživačkom Institutu za poljoprivredu i hranu da provede reviziju pet objekata koji rade s virusom afričke svinjske kuge unutar 20 kilometara od mjesta izbijanja.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin2 dana prijeFOTOGALERIJA / Blagdanski Đir gradom sa Sašom Čukom
-
magazin2 dana prijeDOČEKAJTE I OVE GODINE SV. NIKOLU U CITY GALLERIJI!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeMORATE U SPIZU? / Evo koje su trgovine u Zadru danas otvorene…







