Hrvatska
“IZGLEDA KATASTROFALNO” / Državni tajnik najavio ogromne kazne zbog klima uređaja na pročeljima
Dok Vlada još traži način kako da građane zaštiti od skupe hrane, problemu ugradnje klima-uređaja na pročelja zgrada su, čini se, doskočili. Jer novi zakon za to predviđa i drakonske kazne, pa kome se klima vidi s ulice, platit će kaznu do pet i pol tisuća eura.
Vanjske jedinice klime ukrašavaju pročelja zgrada – iako ne bi baš smjele. Novim zakonom predviđaju se i sankcije.
“Ovo s klimama je problem grada. Neboderi mogu uskladit da bude na balkonu ne mora bit na glavnoj fasadi“, rekli su građani.
“Klime su nužno zlo, nemamo gdje pa idu na pročelja“, dodali su.
Čak i na zgradama koje su prošle energetsku obnovu, neke klime su ostale.
“Zgrade nam stvarno izgledaju katastrofa. Naravno da se još više ističe i to šarenilo s klimom, ali nije jednostavno. Oni koji su ugradili te stare klime će možda morati mijenjati i cijevi“, rekao je predstavnik stanara Nedjeljko Tišljer za Dnevnik.hr.
Zakon stupa na snagu od nove godine
Većina zgrada je zapuštena, a zakon stupa na snagu od nove godine. No neće se primjenjivati retroaktivno. Budući da bi neposlušni stanari ili izvođači mogli platiti paprene kazne.
“Tko sad postavlja klimu na pročelje vidljivo s ulice, taj izvođač radova može bit kažnjen između 5000 i 10.000 eura kao i suvlasnik zgrade od 1000 do 5000 eura“, rekao je Željko Uhlir državni tajnik Ministarstva graditeljstva.
Uz klime, dio novog Zakona o upravljanju zgradama, su i naknadne preinake, poput zatvaranja balkona ili lođa.
“Imamo nekoliko stanara koji su zatvorili lođe i legalizirali, ali imate i dosta stanara koji su to pozatvarali“, rekao je predstavnik stanara.
Inspektori za red…
“Neovisno je li to Split ili Karlovac. Previše je vremena prošlo kada se zgradama nije dobro upravljalo. Ne samo zato što nam gradovi izgledaju ružno, nego su i poremećeni odnosi između suvlasniak i nisu jasna pravila“, rekao je Uhlir.
Uz inspektore za red će biti zaduženi i komunalni redari.
“Te klime se i dalje ugrađuju na fasadu. Čak i majstori koji bi trebali upozoriti na to svoje kupce, ne rade to nego ugrađuju. Ja za sad nisam čuo da je netko zbog toga kažnjen“, rekao je predstavnik stanara.
I ranije je zakon predviđao novčane kazne za nelegalne preinake.
Hrvatska
DRŽAVA “DAJE” 70 EURA / Provjerite tko sve ima pravo na vaučere za režije
Oni koji pripadaju navedenim kategorijama, na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za socijalni rad moraju ispuniti zahtjev i predati ga nadležnom Zavodu za socijalni rad.
Prvo 6,5 posto u studenom pa još 3,5 posto u siječnju. Ukupno otprilike 10 posto skuplju struju i plin plaćat će Hrvati od sljedeće godine, a da će cijene rasti od sljedećeg mjeseca još je početkom rujna najavila Vlada koja od energetskih mjera nije odustala, ali ih je malo “olabavila”.
Kategorija ugroženog kupca energenata ipak je među mjerama ostala, što znači da će više od 88 tisuća osoba i dalje imati pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije, navodi Večernji list.
“Mjesečna naknada nastavak je mjere iz prethodnih paketa pomoći građanima te od 1. listopada 2024. iznosi 70 eura. Ukupna vrijednost mjere je 24 milijuna eura, a trajat će do 31. ožujka 2025.”, objavili su ranije iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Tko ima status ugroženog kupca
“Korisnici osobne invalidnine, prava na inkluzivni dodatak I., II. ili III. razine, zajamčene minimalne naknade, nacionalne naknade za starije osobe, novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i civilne stradalnike iz Domovinskog rata. Korisnici zajamčene minimalne naknade i dalje će imati pravo na naknadu troškova stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge”, rekli su u Ministarstvu.
Naknada za ublažavanje porasta troškova energije predviđena je i za pružatelje socijalnih usluga i udomitelje.
“Pružateljima socijalnih usluga, organiziranog stanovanja i boravka mjesečno će se, ovisno o broju korisnika, isplatiti od 140 do 540 eura, dok će se pružateljima usluge pomoći u kući – aktivnost priprema i dostava obroka, biti isplaćeno 80 eura mjesečno, a pružateljima usluge smještaja u udomiteljskoj obitelji 70 eura mjesečno. Mjerom je obuhvaćeno više od 500 pružatelja usluga i oko 2,500 udomiteljskih obitelji, a vrijednost mjere iznosi 2 milijuna eura i trajat će od 1. listopada 2024. do 31. ožujka 2025.”, kazali su u Ministarstvu.
Oni koji pripadaju navedenim kategorijama, na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za socijalni rad moraju ispuniti zahtjev i predati ga nadležnom Zavodu za socijalni rad, kod kojih se također zahtjev može zatražiti pa ispuniti na licu mjesta.
Zavod, zatim, donosi rješenje o priznanju prava na naknadu za ugroženog kupca energenata, a korisnik prava subvenciju dobije prilikom plaćanja računa za troškove energenta uz predočenje identifikacijske isprave, rješenja kojim je korisniku priznato pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata te uz predaju izvornog naloga za uplatu troškova električne energije poslovnici Financijske agencije (Fina).
Hrvatska
Statistika ne laže: Stranci u prosjeku proveli duže na moru od Hrvata
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stranci su u prosjeku noćili 5,9 noći. Za usporedbu, Hrvati su na moru proveli dan manje, svega 5,1 dan. Podsjetimo i da si oko 50 posto stanovnika RH ne može priuštiti odlazak na ljetovanje.
5,8% više dolazaka i 1,1% više noćenja
U kolovozu je u komercijalnim smještajima bilo 4,7 4,7 milijuna dolazaka i 27,2 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 5,8% i porast noćenja za 1,1% u odnosu na kolovoz godinu ranije.
Domaći turisti ostvarili su 447 tisuća dolazaka i 2,3 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 19,9% i porast noćenja za 11,6% u odnosu na kolovoz 2023.
Prosječno su ostvarili 5,1 noćenje po dolasku.
Strani turisti ostvarili su 4,2 milijuna dolazaka i 24,9 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 4,5% i porast noćenja za 0,2% u odnosu na kolovoz 2023.
Prosječno su ostvarili 5,9 noćenja po dolasku.
Najviše Nijemaca i Poljaka
Najviše noćenja stranih turista ostvarili su oni iz Njemačke, a slijede ih noćenja turista iz Poljske, Slovenije, Austrije i Italije.
U kolovozu 2024. turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista, i to 876 tisuća dolazaka i 6,8 milijuna noćenja, što čini 20,6% od ukupno ostvarenih dolazaka i 27,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Hrvatskoj.
Slijede noćenja turista iz Poljske (8,4%), Slovenije (8,0%), Austrije (7,8%), Italije (7,0%), Mađarske (5,5%), Češke (5,4%), Nizozemske (4,4%) i Slovačke (4,3%).
Domaći najviše u Crikvenici, a strani u Rovinju
Domaći su turisti najviše noćenja u kolovozu 2024. ostvarili u Crikvenici, i to 83 tisuće noćenja. Slijede noćenja domaćih turista u Biogradu na Moru (81 tisuću), Vodicama (80 tisuća), Malom Lošinju (74 tisuće) i Šibeniku (73 tisuće).
Strani su turisti najviše noćenja u kolovozu 2024. ostvarili u Rovinju, i to 1,0 milijuna noćenja, a slijede noćenja stranih turista u Medulinu (875 tisuća), Poreču (779 tisuća), Umagu i Dubrovniku (svaki po 749 tisuća) te Splitu (664 tisuće).
Hrvatska
Još jedna bolnica zabranila posjete zbog covida
Opća bolnica u Koprivnici u petak je do daljnjeg zabranila sve posjete pacijentima.
“Zbog povećanja broja covid-19 pozitivnih pacijenata u Općoj bolnici “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica zabranjuju se posjeti do daljnjeg”, priopćili su iz bolnice.
Podsjetimo, nova varijanta koronavirus XEC nedavno je zabilježena u Hrvatskoj, kako je potvrđeno za N1 iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
“Predviđa se da će ova podvarijanta u sljedećih par mjeseci preuzeti dominaciju, ali takvih je predviđanja bilo i ranije pa se nisu uvijek obistinila. Vrijeme će pokazati”, poručili su tada iz HZJZ-a.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
ZADRANI SLAVE SVOG ZAŠTITNIKA SV. ŠIMU / U 17 sati blagoslov djece; u 19 sati svečano misno slavlje
-
magazin23 sata prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA9 sati prije
(NE)RADNE NEDJELJE / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
100% EU FONDOVI / Danas u Zadru promocija rezultata i mogućnosti članstva u Europskoj uniji