magazin
Japanci koji najduže žive redovito konzumiraju ovih osam namirnica

Michiko Tomioka certificirana je nutricionistica i stručnjakinja za dugovječnost. Rođena je i odrasla u Nari u Japanu, a sada je podijelila osam namirnica koje ljudi u Japanu redovito koriste.
“Odrastajući u Nari u Japanu, bila sam okružena prirodnim ljepotama, povijesnim mjestima, dugom tradicijom i autentičnom, ukusnom hranom. Kad sam se kao odrasla osoba preselila u Ameriku, dosta sam se borila s kulturom brze i prerađene hrane. Kao zaposleni roditelja koji nikada nema dovoljno vremena, to me posebno frustriralo”, piše Tomioko za CNBC.
Otkako je postala nutricionistica, odlučilaje svoj rad posvetiti dijeljenju japanskih prehrambenih navika.
Tomioka je navela osam namirnica koje uvijek drži u kuhinji i jede msvaki dan kako bi živjela duži i sretniji život.
1) Matcha
Tomioka svaki dan počinje s matchom, baš kao i njena 99-godišnja teta. “Obavezno je poslužim u nekoj od posebnih zdjelica koje mi je poklonila.”
Zeleni čaj ima mnoge zdravstvene prednosti. Sadrži vitamin C, vitamin B, vlakna i proteine, kao i protuupalne polifenole i polifenole koji se bore protiv bolesti. Ti prirodni spojevi bogati su antioksidansima, hranjivim tvarima koje štite od oštećenja stanica.
2) Fermentirana hrana
Neke od najpopularnijih namirnica u Japanu su miso (fermentirana pasta od soje, često se koristi u juhi), natto (fermentirana soja) i nukazuke (fermentirano povrće ukiseljeno u rižinim mekinjama).
Fermentirana hrana također je puna probiotika koji pomažu u probavi i apsorpciji te mogu smanjiti rizik od bolesti.
Svaka regija Japana ima jedinstvene vrste misa i kiselih krastavaca, ovisno o vremenu, usjevima, kulturi i načinu života.
3) Alge
U Japanu možete pronaći morsku travu — poznatu kao kaiso — u mnogim jelima i grickalicama. “Mislim da se sa sigurnošću može reći da sam uz svaki obrok pojela barem jedan zalogaj morske trave otkad znam za sebe.”
Ova aromatična i održiva namirnica ima mnoge zdravstvene prednosti. Ima malo kalorija i puno vlakana. Također sadrži niz esencijalnih minerala i vitamina uključujući jod, željezo, kalij, magnezij, vitamin B12 i omega-3 masne kiseline.
4) Mahunarke
Soja je ukusna i pristupačna dnevna namirnica, tvrdi Maioka i naglašava kako uvijek pazi na to da bira minimalno prerađene proizvode od soje.
U njenoj kuhinji se uvijek može naći edamame, kinaka (sojin prah), nezaslađeno sojino mlijeko i domaći natto i miso. Soja je bogata vlaknima, B-vitaminima, kalijem i polifenolima poput izoflavona.
Crveni grah je još jedna namirnica koja se učestalo nalazi na njenom jelovniku. Crveni grah je bogat polifenolima, vlaknima, kalijem, proteinima, B-vitaminima, a sve to može pomoći u sprječavanju upale. Crveni grah se također često nalazi u juhama i desertima, poput wagashija, koji se često poslužuju uz zeleni čaj.
5) Tofu
Tofu osigurava proteine, kao što biste ih dobili iz mesa i mliječnih proizvoda, ali bez imalo kolesterola. Također je prilično svestran jer se može koristiti u mnogo različitih jela.
Može se pripremiti kao burger, u knedlama, s povrćem i rižom, u juhi, u veganskom curryju, u humusu, kao prilog, u preljevu za salatu i umacima, pa čak i kao desert.
6) Sezam
Sjemenke sezama bogate su vitaminima B i E, proteinima, vlaknima i mineralima poput magnezija, kalcija i fitosterola, koji mogu pomoći u kontroli kolesterola.
7) Shiitake gljive
Shiitake gljive su temeljni sastojak mnogih japanskih jela. Pune su proteina i vitamina D i B. Također sadrži lentinan, polisaharid koji može pomoći u borbi protiv upale.
“Osušene shiitake koristim za noćni dashi (temeljac) s kombu algom, miso juhom, preljevima, octom, curryjem — uglavnom svime.”
8) Đumbir
Ne samo u Japanu, već diljem svijeta, đumbir je poznat kao ljekovita namirnica. Pomaže u jačanju imuniteta i metabolizma. Nutricionistica ističe kako ga često koristi za smirivanje želučanih tegoba i ublažavanje prehlade.
Đumbir poboljšava okus jela i štiti hranu od kvarenja. “Dodajem veliku količinu đumbira u miso juhu i koristim ga u preljevima, umacima, marinadama i slatkišima. To je savršen preljev za nukazuke, natto, ribu i rezance.”
magazin
FILMŠNITE – revija filmova s njemačkog govornog područja u zadarskoj Kino Zoni!

Filmšnite donose četiri suvremena naslova koji su tematski fokusirani na pitanje demokracije i ljudskih prava
U duhu jačanja međukulturne razmjene te s ciljem približavanja filmske umjetnosti njemačkog govornog područja domaćoj publici, Goethe-Institut Kroatien, Austrijski kulturni forum, Veleposlanstvo Švicarske Konfederacije u Hrvatskoj i Veleposlanstvo Velikog Vojvodstva Luksemburga organiziraju filmske večeri posvećene zapaženijim naslovima njemačke, austrijske, švicarske i luksemburške suvremene kinematografije. Projekt Filmšnite provodi se drugu godinu za redom i prikazuje četiri komične, angažirane i sentimentalne filmske priče koji su tematski fokusirani na pitanja demokracije i ljudskih prava. Krajem veljače i početkom ožujka, program Filmšnite na repertoar Kino Zone u Zadru donosi komediju Bonžur Švicarska (26.02. u 20:00 sati), povijesnu dramu Poludnica (28.02. u 18:00 sati), komediju Toni i Helene (05.03. u 18:00 sati) te dramu Čitav jedan život (07.03. u 18:00 sati).

Osvježavajuće drska švicarska komedija poznatog redatelja Petera Luisija Bonžur Švicarska (2023) politički je provokativan uradak koji prati učinak pokreta „No Bilingue“ koji, posredstvom bizarnog referenduma, uspijeva u nastojanju da Švicarska postane službeno jednojezična. Zbog francuskog kao novog nacionalnog jezika mnogi građani suočavaju se s krizom identiteta… Radnja preispituje stereotipe koji se smatraju „tipično švicarskima” poput buntovne naravi naroda u Ticinu i navodne arogancije Švicaraca sa zapada, ali i specifičnosti ove zemlje kao što su snažna demokracija i višejezičnost. Film su na hrvatski jezik preveli studenti Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Nastala prema istoimenom bestseleru Roberta Seethalera i u režiji Hansa Steinbichlera, duboko dirljiva drama Čitav jedan život (2023) odvija se pred impresivnom alpskom kulisom te prati izazovan život siročeta Andreasa Eggersa koji odrastajući u austrijskim Alpama početkom 20. stoljeća prolazi kroz izazove rada na farmi, mladenačke ljubavi, Drugog svjetskog rata i sovjetskog zarobljeništva. Glumac Andreas Lust, koji igra ulogu starijeg Andreasa, nagrađen je Bavarskom nagradom za najboljeg glumca, dok je Stefan Gorski bio nominiran za najbolju mušku ulogu na Njemačkom filmskom festivalu.

Drama Poludnica (2023) redateljice Barbare Albert filmska je adaptacija istoimenog bestselera Julije Franck, a djeluje kao uzbudljiva posveta ženskoj tjelesnosti i samoosnaživanju. Radnja prati Helene koja dolazi u Berlin 20-ih godina prošlog stoljeća želeći studirati medicinu. Spletom okolnosti upoznaje Wilhelma koji snažno zagovara tradicionalne uloge žene i nužnost majčinstva. Dirljiv portret mlade žene koja se mora boriti s vlastitim identitetom i nametnutim joj rodnim ulogama osvojio je njemačku filmsku nagradu za najbolju adaptaciju romana.

Komedija u režiji Gerhard Ertl i Sabine Hiebler Toni i Helene (2024), s Christine Ostermayer i Margarete Tiesel u glavnim ulogama, prati nekadašnju kazališnu glumicu koja se uslijed neizlječive bolesti poželi smjestiti u kliniku za umiranje u Švicarskoj. Kako se ne može osloniti na nećakovu uslugu vožnje, neočekivano pronalazi saveznicu u Toni s kojom kreće na put u Švicarsku… Film krasi zabavna dramaturgija temeljena na otkačenosti glavnih glumica pri čemu ne izostaje interes za teme od egzistencijalne važnosti poput starenja, dostojanstva i eutanazije.
Informacije o rasporedu i ulaznicama dostupno na sljedećoj poveznici:
magazin
Ako vaša plastična boca ima ove brojeve, bacite je odmah!

Sledeći put kad uzmete bocu vode, provjerite broj na dnu – vaše zdravlje vrijedi više od nekoliko gutljaja!
Jeste li ikada prinijeli bocu vode ustima i zapitali se – što zapravo pijem? Ne, ne govorimo o vodi, već o plastici od koje je napravljena vaša boca! Oni mali brojevi na dnu nisu slučajni – skrivaju važne informacije o tome koliko je plastika sigurna (ili opasna!) za vaše zdravlje, piše City Magazine.
Znate li što oni znače?
Neke vrste plastike mogu ispuštati štetne kemikalije koje su povezane s hormonalnim poremećajima, problemima s jetrom, pa čak i rakom! Ako ne želite ugroziti zdravlje svakim gutljajem, nastavite čitati – saznat ćete koja je plastika sigurna, a koju biste trebali odmah prestati koristiti, prenosi Večernji list.
Svaka plastična boca ima broj od 1 do 7 koji označava materijal od kojeg je napravljena i njezinu sigurnost. Evo što morate znati o svakom od njih:
1. PET ili PETE (polietilen tereftalat) – JEDNOKRATNA UPOTREBA: Ovaj se broj nalazi na bocama za vodu, sokove, gazirana pića, pakiranjima za umake i preljeve. Sigurno ih je koristiti samo jednom! Ponovna upotreba može dovesti do ispuštanja antimonija, otrovnog metala, te nakupljanja bakterija. Savjet: Izbjegavajte ponovnu upotrebu PET boca. Umjesto njih, koristite staklene ili boce od nehrđajućeg čelika.
2. HDPE (polietilen visoke gustoće) – SIGURAN IZBOR: Nalazi se na bocama za mlijeko, deterdžente, šampone i plastične vrećice. Ovo je siguran izbor jer ne ispušta štetne kemikalije i otporan je na toplinu, zbog čega se koristi za dječje igračke i medicinske uređaje. Savjet: Ako morate koristiti plastiku, HDPE je jedan od najsigurnijih izbora.
3. PVC (polivinil klorid) – OTROVNO: Ovaj se broj nalazi na plastičnim omotima za hranu, bocama za deterdžent i nekim pakiranjima ulja. Nije siguran izbor jer PVC sadrži ftalate i klor, povezane s hormonalnim poremećajima, neplodnošću i rakom. Pri zagrijavanju oslobađa dioksine – izuzetno otrovne spojeve. Savjet: Ako vidite broj 3 ili oznaku PVC, izbjegavajte ih, posebno za hranu i piće!
4. LDPE (polietilen niske gustoće) – BOLJI IZBOR, ALI NIJE IDEALAN: Nalazi se na plastičnim vrećicama, pakiranju kruha i smrznute hrane, bocama s pumpicom (npr. kečap, med). Općenito je siguran , ali nije stabilan na visokim temperaturama i može se raspadati. Savjet: Ako možete, birajte staklene ili papirnate alternative.
5. PP (polipropilen) – NAJSIGURNIJA PLASTIKA: Nalazi se na jogurtima, posudama za juhu, slamkama, čepovima za boce i medicinskoj ambalaži. Otporan je na toplinu, ne ispušta toksine i ne upija kemikalije. Savjet: Ako kupujete boce za višekratnu upotrebu, odaberite PP plastiku (broj 5).
6. PS (polistiren) – OPASAN: Ovaj se broj nalazi na pakiranju brze hrane, plastičnim tanjurima, čašama za kavu i jednokratnom priboru za jelo. Nije siguran jer polistiren ispušta stiren, kemikaliju povezanu s rakom i hormonalnim poremećajima. Posebno je opasan pri kontaktu s vrućim tekućinama. Savjet: Izbjegavajte plastične čaše i posuđe – nosite svoju višekratnu šalicu!
7. PC i ostale plastike – RIZIK: Nalazi se na bočicama za višekratnu upotrebu, bočicama za bebe, sportskoj ambalaži i limenkama s unutarnjim premazom. Plastika s oznakom 7 često sadrži BPA, koji je povezan s hormonalnim poremećajima i pretilošću. Savjet: Ako ne znate što znači broj 7, nemojte riskirati!
Kako sigurno koristiti plastiku?
Najsigurnija plastika: 2 (HDPE) i 5 (PP)
Relativno sigurna za jednokratnu upotrebu: 1 (PET) i 4 (LDPE)
Plastiku koju treba izbjegavati: 3 (PVC), 6 (PS) i 7 (PC)
Ako stvarno želite biti sigurni, pijte iz staklenih ili metalnih boca i izbjegavajte plastiku gdje god možete! Također, sljedeći put kad uzmete bocu vode, provjerite broj na dnu – vaše zdravlje vrijedi više od nekoliko gutljaja!
magazin
Farmaceut otkrio razlike: Kako prepoznati imate li gripu ili prehladu

Uočavanje ključnih razlika moglo bi biti ključno u liječenju, tvrdi farmaceut.
Ponekad je pola bitke kod razboljevanja znati kako ispravno liječiti simptome, ali često je teško točno odrediti što imate.
Obična prehlada i gripa dijele mnoge simptome, ali kako gripa ponekad može eskalirati u nešto mnogo ozbiljnije, uočavanje ključnih razlika moglo bi biti presudno u liječenju simptoma.
Za prehladu bi dnevne aktivnosti još uvijek trebale biti podnošljive, dok će se prvih nekoliko dana gripe osjećati toliko loše da normalne aktivnosti nisu moguće.
Još jedna ključna razlika je u tome što prehlada ima nazalne simptome kao što su curenje ili začepljen nos i kihanje, a prvi simptom će vjerojatno biti upaljeno grlo, dok je sve to manje vjerojatno kod gripe.
Jak, suh i uporan kašalj uobičajeni su kod gripe, kao i bolovi u tijelu i zimica, piše Express.
Dok je blago povećanje temperature normalno za prehladu, gripa može uzrokovati da tijelo dosegne 38 stupnjeva ili više.
Umor je još jedan pokazatelj. Dok je lagani umor normalan kod prehlade, kod gripe je mnogo izraženiji i može trajati tjednima nakon što ostali simptomi nestanu.
Kod djece simptomi gripe ponekad uključuju želučane probleme uključujući mučninu, povraćanje ili proljev. Ti se simptomi rijetko viđaju kod prehlade.
Najbolji način za liječenje virusa je odmor i pijenje puno tekućine, i dok dekongestivi ili sredstva za ublažavanje bolova mogu ublažiti simptome na nekoliko sati, neće utjecati na to koliko dugo simptomi ostaju.
-
Sport1 tjedan prije
FOTOGALERIJA / Doček rukometaša u Zadru
-
magazin6 dana prije
FOTOGALERIJA / Đir po gradu
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
NISTE SVE KUPILI? Pogledajte radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NAPAD NA KARMI / IZVANREDNO PRIOPĆENJE IZ PU ZADARSKE: “Pronalazak počinitelja nalazi se najviše na ljestvici prioriteta u našem radu!”