ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) DAN AUTOHTONIH SORTI I NAGRAĐIVANIH ULJA ZADARSKE ŽUPANIJE / Na feštu od ulja stigla i Mina iz Montreala
Među brojnim posjetiteljima iz Europe i svijeta našla se i Kristina, porijeklom iz Poličnika. Ona je rođena i živi u Vancouveru u Australiji, a na ovu manifestaciju autohtonih sorti, vođenih degustacija i prodajnu izložbu nagrađivanih maslinovih ulja došla je u društvu prijateljica iz Češke. Bilo je tu gostiju i iz Amerike, Engleske, Belgije, Slovenije i drugih europskih zemalja. – Edukacija domaćih i stranih gostiju da znaju prepoznati vrhunska maslinova ulja važan su dio ove smotre, rekao je dr. Ivica Vlatković
Prvi se pamte pa će tako i Dan autohtonih sorti maslina uz degustaciju i izložbeno prodajnji sajam nagrađivanih ekstra djevičanskih maslinovih ulja s područja mnogima ostati u sjećanju. Posebno stranim turistima koji su u velikom broju pohodili ovu zanimljivu manifestaciju održanu danas u prijepodnevnim satima na glavnoj zadarskoj Pijacii u Crkvi svetog Roka na Poluotoku.
Posjetitelji iz Europe i svijeta
-Ovo je nezaboravan događaj, rekla je Mina Kurtin. Ona je upravo stigla iz Montreala u Kanadi, gdje živi. Roditelji su joj porijeklom iz Kali, žive u francuskom Montepellieu, a na Ugljanu i na Dugom otoku njihovi preci su uzgajali masline i proizvodili ulje. – „Uono libuurnsko, iz muora“, kaže simpatična Mina dokazujući da se služi i kualjskim dijalektom . Među brojnim posjetiteljima iz Europe i svijeta našla se i Kristina Šarić, porijeklom iz Poličnika. Ona je rođena i živi u Vancouveru u Australiji, a na ovu manifestaciju došla je u društvu prijateljica iz Češke. Bilo je tu gostiju i iz Amerike, Engleske, Njemačke, Nizozemske, Danske , Belgije, Slovenije i drugih europskih zemalja.
Nismo znali da su hrvatska ulja ovako dobra, bio je najčešći komentar, nakon što su degustirali ponuđena ulja. Anita Vedrić iz Posedarja i Ante Vulin poznati maslinar iz Pakoštana su vodili degustacije. -Cilj je bio da nauče razlikovati dobro od loših ulja, kaže Vulin.
Prezentirane nepoznate autohtone i samonikle sorte
Veliko zanimanje izazvalo je i predstavljanje autohtonih sorti Sjeverne Dalmacije. Uz vodeće oblicu, lastovku, drobnicu i krvavicu, doc. dr. Šime Marcelić predstavio je i introducirane, ali i samonikle gospodarski vrijedne samonikle masline od kojih mnoge u rasadničkoj proizvodnji ne postoje te ih proizvođači prilikom podizanja nasada nisu u mogućnosti koristiti, kaže Marcelić. Šteta jer, dodao je, autohtone sorte iz pogleda biološke raznolikosti su neprocjenjiva vrijednost i izvor genetske raznolikosti.
Posjetiteljima su u sklopu Dana autohtonih sorti Sjeverne Dalmacije prezentirane autohtone sorte autohtone sorte poput Oblica, Lastovka, Krvavica, Drobnice, Puljke, Oštrica i Karbunčele. Zatim i vrlo vrijedne lokalne sorte koje su proširene na malom području diljem Zadarske županije, poput: Plavica – Pakoštane, Plavica – Biograd na moru, Krupna drobnica – Biograd na moru. Drobnica – Belafuža, Preška puljka – Mario, Peljuzica – Sukošan, Puljizica – Kali, Peljušica (Pašman), Sitna grabučela (morajolo), Vladina maslina – Lukoran, Tvrđaka – (Lukoran), Slivnjača, Drobnica babić, Trstenka – Bibinje i Starka iz Novigrada. Dr. Marcelić i Dražen Travica prezentirali su i samonikle masline koje su neprocjenjivo genetsko bogatstvo unutar samog roda Olea poput: Samonikle – Bili brig 1. 2. i 3., Samonikla – Preko (Noršin), Samonikla – Preko (Marijo), Samonikla – Preko (Matacin), Samonikla – Preko (grabučela), Samonikla maslina – sitna, Samonikla Juško Završće, Samonikla – Domaća, Samonikla (Kali), samonikla (Lukoran 2) i Rudanka.
Uz gastro kutak u organizaciji masterchefa Renata Kraljeva posjetitelji Dana masline mogli su uživati u domaćim delicijama dagnjama na buzaru i rižotu od plodova mora. Sve je planulo dok rečeš „keks“, a da bude sve ljepše pobrinula se i zadarska vokalna skupina Renome. Na kraju recimo još da su ovu zanimljivu priredbu zajednički organizirali Udruga maslinara Zadarske županije, Tržnica Zadar d.o.o. i Turistička zajednica grada Zadra.
N.J. / Dani masline
TOMISLAV LETINIĆ: Ponovit ćemo ova i slična događanja
Iznimno nam je drago što smo dobili priliku biti domaćini ovog događanja i što smo pomogli u promociji maslinara i uljara sa područje Zadarske županije koji su se svojom kvalitetom dokazali ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu gdje su dobili brojne nagrade za svoja ulja. Nadamo se da će se ovo i slična događanja, vezana za naše maslinare i uljare ponoviti najmanje jednom godišnje na našoj tržnici. Zahvaljujemo se svim posjetiteljima, izlagačima, suorganizatorima i sponzorima, rekao je Tomislav Letinić, direktor Tržnica Zadar d.o.o
Dr. IVICA VLATKOVIĆ: Domaćim i stranim gostima ponudili smo svjetski nagrađivana maslinova ulja
-Smotra autohtonih sorata maslina Zadarske županije je težnja i ideja sjedinjavanja tradicije uzgoja maslina i njihovog spontanog prirodnog ukrižavanja. Cilj nam je jednog dana nakon genotipizacije izdvojiti i uzgojiti autohtone sorte našeg kraja kao putokaz posebnosti mediterana na kojem tisućljećima živi stablo masline sa svojim stanovnicima. I, kao što je jednom zapisao veliki francuski povjesnicar Fernand Braudel: “Mediteran čine ljudi i posebnosti koje nose u svom stvaralaštvu”. Priroda nam svake godine pomaže da se milijarde zrnaca peludi ukriža među milijunima stabala maslina, a onda prođe još desetljeća da prirodnim procesom izraste vidljivo stablo masline i da počne davati plodove sasvim druge i drugačije od bilo kakvih poznatih.
Upravo smo zahvaljujući pojedincima na ovoj smotri ponudili dio te baštine raznolikosti maslina zadarskog kraja po svim karakteristikama od poznatih hrvatskih sorata. Uz ovo upoznavanje domaćih i stranih turista ponudili smo im svjetski nagrađivana vrhunska dalmatinska maslinova ulja Zadarskog kraja. Edukacija potrošača je bila važna i važan dio ove smotre. Učenje stranih i domaćih gostiju po čemu se prepoznaju vrhunska maslinova ulja je nešto čemu svi moramo težiti jer Hrvatska je postala prepoznata svojom kvalitetom u svijetu. Mi smo kao zemlja mali proizvođači maslinovih ulja u svijetu ali zato imamo prednosti u ostvarivanju proizvodnje kvalitete.
Veliki broj kvalitetnih uljara Zadarske županije omogućuje i ostvarenje i finaliziranje brzine berbe i prerade maslina. Kao posljedica cjelovitog rada je ostvarivanje kvalitete maslinovih ulja koju smo ponudili našim gostima, poručio je dr. Ivica Vlatković, predsjednik Udruge maslinara Zadarske županije.
Maslinari
Od maslinara Zadarske županije na ovoj smotri sudjelovali su Mate Dušević, Ivica Vlatković, OPG Vedrić, Ante Vulin, Tomislav Čudina, Vinko Lalin, Nedjeljko Jusup, Nives Morović i Vojko Škopić
N.J./ Dani masline
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





