ZADAR / ŽUPANIJA
IZLOŽBA / Bastion i bivša crkva sv. Nikole u sklopu zadarskog fortifikacijskog sustava
Povodom obilježavanja sedme godišnjice od upisa serijskog dobra Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 16. do 17. stoljeća: Stato da Terra – zapadni Stato da Mar te pripadajuće komponente Obrambeni sustav Zadra na Listu svjetske baštine Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru i Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru priređuju izložbu „Bastion i bivša crkva sv. Nikole u sklopu zadarskog fortifikacijskog sustava”. Dio je ovo bogatog programa pod nazivom Zagrli Zadar koji je Grad Zadar priredio za ovu godišnjicu. Autori izložbe su Tomislav Blažević djelatnik Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru i Luka Bratović djelatnik Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru. Tehnička podrška Brajen Dragičević, David Lonić i Marijo Dunat. Otvorenje izložbe je u utorak 9. srpnja 2024. u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.
Pripremamo vam jednu posebnu izložbu o prostoru bastiona i bivše crkve sv. Nikole u sklopu zadarskog fortifikacijskog sustava kako izgleda danas i kako je navedeni prostor izgledao u prošlosti na litografijama, fotografijama, razglednicama, planovima, kartama, vedutama, reprodukcijama, rukopisima, foto albumima, u knjigama, znanstvenim radovima, časopisima, na plakatima te raznim memorabilijama sačuvanim u fondu Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.
Što veže bastion sv. Nikole i obližnji bivši samostan sv. Nikole u Zadru? Jeste li znali da je sv. Frane kada je prema nekim zapisima boravio u Zadru ozdravio benediktinku iz samostana sv. Nikole i otada samostan preuzima pravila franjevačkog reda te od benediktinskog postaju samostan klarisa. Stari i dotrajali srednjovjekovni zidovi oko Zadra u vremenu turske ugroze počinju se obnavljati i uređivati po tada modernim načinima gradnje s cijelim nizom utvrda, bastiona i kortina, a jedan od bastiona, onaj najzapadniji, je upravo bastion sv. Nikole. Mletačke vlasti prostor samostana preuzimaju u vojne svrhe. Propašću Mletačke republike, 1798. godine zatvara se samostan i prostor se prenamjenjuje u vojnu bolnicu. Pokretna vrijedna imovina samostana s preostalim opaticama prebačena je u samostan sv. Marije. Cijeli kompleks bastiona i samostana tako je egzistirao za prve austrijske, francuske i dijelom druge austrijske uprave. Upravo u vremenu druge austrijske uprave započinje preobrazba cijelog prostora bastiona sv. Nikole odlukom o rušenju dijela zidina, a fortifikacije se ustupaju tadašnjem gradu Zadru na upravljanje. Dobiveni plato ispred bastiona služi kao šetalište i ribarnica. Barutana na bastionu se ruši i vojne vlasti podižu Palaču vojnog komandanta te cijeli prostor dobiva novu vizuru. Za vrijeme Prvog svjetskog rata u kompleksu vojne bolnice prostor se preuređuje u Bolnicu Crvenog križa gdje se skrbi o ranjenicima s bojišta. Dolaskom talijanske vlasti prostor i dalje služi kao vojna bolnica i vojarna. Palača vojnog komandanta mijenja funkciju i postaje Palača guvernera. Nakon Drugog svjetskog rata u navedenoj zgradi su se skupljale umjetnine iz tada porušenog Zadra. Palača je i kratko bila u službi Državnog arhiva da bi naposljetku postala Dom Jugoslavenske narodne armije. Početkom Domovinskog rata navedena zgrada postaje sjedište Zadarske županije. Detaljnom obnovom bivše crkve sv. Nikole navedeni sklop postao je Edukativno prezentacijski centar za podvodnu arheologiju u sklopu Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju.
Od strateške do reprezentativne uloge u tkivu zadarskog poluotoka prostor bastiona i samostana sv. Nikole imao je svoju burnu prošlost. Smješten na sjeverozapadnom kraju zadarskog poluotoka nastao zbog turske ugroze ostao je do današnjih dana u prilagođenim gabaritima pa je tako prostor mijenjao funkcije i vlasnike te se koristio u crkvene, vojne, zdravstvene, upravne i kulturne svrhe. Navedeni prostor i danas je mjesto zanimljivih priča koji se isprepleću, a jedna od priča je i pripadanje dijelu fortifikacijskog sustava Zadra. Kao takav, 2017. je upisan na Popis svjetske baštine transnacionalnog serijskog kulturnog dobra »Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća«.
ZADAR / ŽUPANIJA
BLAGDAN SVIJEĆNICE / U nedjelju blagoslov svijeća i procesija u crkvi sv. Šime
Svečano misno slavlje za Dan posvećenog života kojeg Crkva slavi uz blagdan Svijećnice, predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić u nedjelju, 1. veljače, u crkvi sv. Šime u Zadru, s početkom u 18 sati.
Misa će početi s blagoslovom svijeća i procesijom vjernika sa svijećama oko crkve sv. Šime. Na misi će se okupiti i redovništvo djelatno u Zadarskoj nadbiskupiji koje će obnoviti svoje redovničke zavjete.
Blagdan Prikazanja Gospodinova – Svijećnicu osobito je svečano slaviti u crkvi sv. Šime, jer se u tom zadarskom svetištu nalazi neraspadnuto tijelo sv. Šime koji je na svoje ruke primio Dijete Isusa i koji je, četrdeseti dan od Isusovog rođenja, u njemu prepoznao Mesiju.
Taj susret Šimuna s djetetom Isusom, Marijom i Josipom u jeruzalemskom hramu opisan je u Lukinom evanđelju koje se naviješta upravo na blagdan Svijećnice.
ZADAR / ŽUPANIJA
ODLIČNI GOSPODARSKI POKAZATELJI / Zadarska županija 2025. godinu zaključila s rekordnom zaposlenošću
Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji potvrđeni su i na samom kraju 2025. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana prosinca u Zadarskoj županiji evidentirano je rekordnih 66.270 zaposlenih. Time je prosinac postao kruna najuspješnije godine dosad, kako po broju zaposlenih, tako i po povijesno niskoj nezaposlenosti.
Ove brojke potvrđuju da županijsko gospodarstvo više ne ovisi isključivo o sezoni, već pokazuje iznimnu stabilnost i snagu u svim ključnim granama – od prerađivačke industrije i građevine do brodarstva i poljoprivrede. Snažan doprinos rastu daju i povećanje izvoza, investicija, ukupnih prihoda te prosječnih plaća.
Desetljeće rasta: Gotovo 20 tisuća novih radnih mjesta
Koliko je gospodarstvo Zadarske županije napredovalo, najbolje ilustrira usporedba s 2015. godinom. U samo deset godina broj zaposlenih povećao se za gotovo 20 tisuća, što predstavlja rast od golemih 40,4 %.
Ovaj pozitivan regionalni trend prati i slika na nacionalnoj razini. U Hrvatskoj je na dan 31. prosinca 2025. zabilježeno ukupno 1.729.787 osiguranika, što je porast od 1,22 % u odnosu na prethodnu godinu. Zadarska županija svojim rezultatima, koji premašuju nacionalni prosjek rasta, ostaje jedan od najsnažnijih generatora gospodarskog razvoja države.
Župan Josip Bilaver izrazio je ponos što ovi pokazatelji svrstavaju Zadarsku županiju među vodeće regije u RH.
„Zadarska županija nikada nije imala snažnije pokazatelje uspjeha, a ključ te snage su naši poduzetnici koji otvaraju vrata novim zapošljavanjima. Ovi rezultati plod su sinergije nacionalne i lokalne vlasti s gospodarskim sektorom. Čvrsto vjerujemo da je ulaganje u poduzetnike najsigurnija investicija u budućnost naše zajednice, pa ćemo i dalje nastaviti s konkretnim proračunskim mjerama potpore“, poručio je župan.
Za 2026. godinu najavljeni su ambiciozni planovi u kojima je za poticanje gospodarstva osigurano 357.000 eura. Sredstva će biti usmjerena na modernizaciju malog i srednjeg poduzetništva te jačanje lokalne proizvodnje.
„Posebno smo fokusirani na jačanje proizvodnih djelatnosti, a pripremamo i novu kreditnu liniju usmjerenu na poljoprivrednu proizvodnju“, najavio je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam, Ante Sjauš.
Analiza zaposlenosti pokazuje da je više od 70 % radnog stanovništva raspoređeno u tri najveća grada. Od ukupnog broja zaposlenih u prosincu, njih 40.305 (60,8 %) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.534), Benkovac (3.341), Pag (1.320) i Nin (1.253) te općine Poličnik (1.242), Pakoštane (1.203), Sukošan (1.196), Preko (1.098) i grad Obrovac sa 980 zaposlenih osoba.
| ZAPOSLENI | ZADARSKA ŽUPANIJA | |||
| STANJE NA DAN | BROJ | RAZLIKA | INDEKS | POVEĆANJE |
| 31.12.2015. | 47.190 | 100,0 | ||
| 31.12.2016. | 48.764 | 1.574 | 103,3 | 3,3 % |
| 31.12.2017. | 51.196 | 4.006 | 108,5 | 8,5 % |
| 31.12.2018. | 53.014 | 5.824 | 112,3 | 12,3 % |
| 31.12.2019. | 55.123 | 7.933 | 116,8 | 16,8 % |
| 31.12.2020. | 55.205 | 8.015 | 116,9 | 16,9 % |
| 31.12.2021. | 56.960 | 9.770 | 120,7 | 20,7 % |
| 31.12.2022. | 59.210 | 12.020 | 125,5 | 25,5 % |
| 31.12.2023. | 61.921 | 14.731 | 131,2 | 31,2 % |
| 31.12.2024. | 65.225 | 18.035 | 138,2 | 38,2 % |
| 31.12.2025. | 66.270 | 19.080 | 140,4 | 40,4 % |
ZADAR / ŽUPANIJA
U Salima predstavljanje knjige Ivana Radulića: Živjeti preko, Priča o obitelji Gustava Radulića 1871.-1975.
Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali u Salima organiziraju predstavljanje knjige Ivana Radulića: Živjeti preko, Priča o obitelji Gustava Radulića 1871.-1975.
U programu sudjeluju: Ante Mihić, Ivica Vigato i Ivan Radulić, autor.
U glazbenom dijelu programa sudjeluju Irena i Ante Frka, iz Sali.
Predstavljanje će se održati u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Sali, u subotu 31. siječnja, s početkom u 18:00
Ivan Radulić rođen je u Salima gdje je proveo djetinjstvo do odlaska u osnovnu školu u Zadru. U Zadru je završio srednju ekonomsku školu. U Splitu je pohađao višu ekonomsku školu. 1968. godine zaposlio se u poduzeću Vlado Bagat, u Zadru, gdje je odradio 26 godina. Uz rad je diplomirao na ekonomskom fakultetu u Splitu. Bio je zaposlen u Tvornici konopa i veziva Zadar, te 15 godina u zadarskoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Kroz radni vijek od 42 godine radio je na komercijalnim, financijskim i računovodstvenim poslovima. Umirovljen je 2010. godine. S obitelji živi u Zadru i Salima. Ovo mu je prva objavljena knjiga. U knjizi je oslikana povijest jedne saljske obitelji pri čemu je obrađeno mnoštvo društvenih tema toga vremena.
________
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






