ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba „Aldine: izbor tiskarskih rariteta iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru”
u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je, u povodu 170. obljetnice njezinog djelovanja te u okviru manifestacije „Zagrli Zadar” otvorena izložba „Aldine: izbor tiskarskih rariteta iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.”
Na izložbi su predstavljena vrijedna tiskana izdanja proizašla iz tiskare znamenitoga mletačkog tiskara i humanista Alda Manuzija te njegovih nasljednika. Zbog svoje posebnosti ta su izdanja poznata pod nazivom „aldine”. Manuzio je objavljivao i tiskao djela grčkih i latinskih klasika, a prvi je u povijesti upotrijebio font koji danas poznajemo pod nazivom kurziv, odnosno italic.
– Oko 1488. godine odlazi u Veneciju, gdje svoje odlično poznavanje grčkog jezika i klasičnih starina koristi za pripremu djela antičkih pisaca za tisak. Tadašnja Venecija nije bila samo grad, nego cijeli svijet. Grad je bio živahno središte trgovine, otvoren za strance i njihove ideje. Istovremeno, bio je prepun stvaralačke energije, jer su umjetnici i intelektualci iz cijele Europe dolazili medu njezine kanale u potrazi za nadahnućem. U Veneciji sklapa prijateljstva s brojnim učenim ljudima, medu kojima su bili i Erazmo Rotterdamski te Pietro Bembo, koji će kasnije postati njegovi bliski suradnici. To će mu iskustvo biti dragocjeno prilikom osnivanja vlastite tiskare, istaknula je prilikom otvaranja jedna od autorica Mihaela Šimat.
Prije uvođenja kurziva u tiskanje i mekog uveza knjiga, one su bile velike i teške te su se čitale naglas. Manuzijeve male knjige omogućile su tiho i privatno čitanje u slobodno vrijeme, bile su pristupačnije pa su se i više prodavale po cijeloj Europi. Osim kurziva Manuzio je izumio i modernu interpunkciju: točku kao završetak rečenice, zarez, apostrof, naglaske, točku i zarez te uvođenje uvlake za početak novog odlomka. U doba kada su knjige bile privilegij rijetkih, Manuzio je želio svijet u kojem bi pisana riječ bila dostupna svima, istaknula je Šimat.
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. Josip Faričić zahvalio je Znanstvenoj knjižnici, posebice autorima Tomislavu Blaževiću i Mihaeli Šimat, što su izložbom omogućili ulazak u svijet renesanse, u kojoj su se oslobađali mnogi duhovi ranijih stoljeća, sa snažnom referencom i na antičko razdoblje.
– Venecija, kojoj je politički tada pripadao i velik dio Dalmacije, bila je jedno od vodećih europskih kulturnih sjedišta i jedno od najdinamičnijih sjedišta svojevrsne tiskarske industrije. Izum tiska nekih pola stoljeća ranije doista je učinio veliku revoluciju u europskoj kulturi i znanosti te omogućio veću diseminaciju znanja i ideja. Na taj način umnogome je pridonio popularizaciji znanosti, obrazovanja i naravno knjige kao stožernog elementa kulture.
U Zadru su se u različitim prigodama prikupljala tiskana djela, bez obzira je li riječ o knjigama, grafikama ili kartama, a među njima i ona koje je tiskala obitelj Manuzio. Aldo Manuzio sa svojim potomcima umnogome je zadužio europsku tiskanu kulturnu baštinu i velika je vrijednost da u Zadru imamo tiskana djela toga mletačkog tiskara. Ovo pozicionira i Znanstvenu knjižnicu kao jednu od najvažnijih znanstvenih i kulturnih točaka na našoj obali i u cijeloj domovini, istaknuo je rektor Faričić.
Ravnateljica Znanstvene knjižnice Marijana Senkić-Klapan rekla je kako se ova ustanova s ponosom prisjeća 1855. godine kada je, vizijom i nesebičnom gestom Pietra Alessandra Paravije utemeljena javna knjižnica koja će kroz desetljeća postati jedan od ključnih stupova pismenosti, znanosti i kulturne baštine Zadra i šire hrvatske regije.
– Danas, s pravom možemo reći — ova knjižnica nije samo čuvarica znanja, već i živa povijest Zadra. Dok s ponosom slavimo bogatu prošlost, s osobitim zadovoljstvom ističem kako ova obljetnica donosi i novi početak. Od 2024. godine Knjižnica djeluje pod novim nazivom, Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru, čime je formalno postala sastavnim dijelom našeg Sveučilišta, s posebnom i važnom ulogom u znanstvenom, obrazovnom i kulturnom životu. Ova promjena nije samo administrativna. Ona simbolizira novo poglavlje: jače povezivanje s akademskom zajednicom, intenzivnije iskorake u digitalizaciji, veću dostupnost izvora znanja i još snažniju otvorenost prema korisnicima, istaknula je ravnateljica.
Vrijedne knjige tiskane su u Veneciji u 16. stoljeću, kada je Mletačka Republika dodatno fortificirala zadarski obrambeni sustav bastiona i utvrda, što je bilo povod da se ona organizira u okviru manifestacije „Zagrli Zadar”, kojom se obilježava upis serijskog dobra „Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 16. do 17. stoljeća: Stato da Terra – zapadni Stato da Mar”, s pripadajućom komponentom „Obrambeni sustav Zadra”. Autorima izložbe čestitale su uime Grada Zadra pročelnica za kulturu i šport Dina Bušić te uime Društva knjižničara Zadar predsjednica Matea Bakmaz.
Izložba će biti otvorena do 25. srpnja 2025., u radnome vremenu Knjižnice.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





