Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

DEGUSTACIJA VINA OD SPAŠENIH SORTI: Zvijezda večeri Privlačka bilina

Objavljeno

-

Zaslužni za Privlačku bilinu: Edi Maletić, Gašpar Begonja, Ante Gospić, Marko Glavan, Tome Šarić i Karlo Kurta

Najbolja je u kupaži s Dugovezom, kaže profesor  Edi Maletić.  Kako je 850 panja Dugoveza i Galca posađeno kod Denisa Plastića u Nadinu i Kreše Dražine u Pristegu?

Autohtona sorta Privlačka bilina vraća se u privlačke vinograde, a uskoro će i  vina od nje na tržište.

– Projekt započet prije 10 godina, uz sve poteškoće, uspješno privodimo kraju. Dosad je posađeno oko 600 loza, proizvedena su prva vina. Bit će toga još, rekao je općinski načelnik Gašpar Begonja , pozdravljajući okupljene u restoranu Amico, gdje je u organizaciji Općine Privlaka upriličeno prvo javno kušanje  vina od pronađenih i  revitaliziranih sorti zadarske regije.

Događaj je okupio brojne vinare iz Privlake i Zadarske županije, predstavnike lokalne samouprave,  struke i  znanosti, a glavna zvijezda večeri bila je –   Privlačka bilina.

Deset godina

-Ovo je večer Privlačke biline, rekao je Edi Maletić , profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Predstavljajući projekt, kojemu je od početka na čelu,  on je podsjetio na brojne probleme koji su pratili ovu sortu počevši od identifikacije do konačne revitalizacije.

-U potragu za ovom autohtonom sortom krenuli smo prije 10 godina I kad smo je pronašli u dva stara vinograda i napravili prve analize mošta, vinificirali i vino je bilo odlično, podsjeća Maletić.

 No, problem se  pojavio gdje su se najmanje nadali. U rasadniku. Dogodio se peh.

-Netko je u jednom našem  rasadniku jednostavno pomiješao materijal pa smo umjesto Biline Privlačke dobili klasičnu Maraštinu. Dakle ne Privlačku Maraštinu kako se kolokvijalno nazivala Bilina,  što je možda  i dovelo do zabune u rasadniku, već klasičnu Maraštinu.

Uglavnom, nismo dobili sadnice Biline, opetuje Maletić, a da je došlo do greške pokazalo se tek godinu nakon što je posađena. Po mladicama smo otkrili da je to Maraština, a ne Bilina. Za popravak je tada već bilo kasno. Spomenutog vinograda više nije bilo. U međuvremenu je  iskrčen pa nismo više imali gdje uzimati plemke.

 Ali, nastavlja Maletić, nismo se predavali. Obilazeći stare privlačke vinograde tu i tamo  kao u vinogradima Stojana i Zdenka Glavana  bi se pronašao pokoji panj Biline, između bijelih i crnih sorti kako su već kod nas vinogradi mješoviti. Uglavnom, prije pet, šest godina krenulo se opet iz početka  praviti sadnice i podizati matični vinograd. Kako jedna nevolja ne dolazi sama, dodatan problem predstavljala je surova klima, udarile bure i posolica, tako da se jedva uspjelo doći do 100-tinjak sadnica. 

Posadili smo ih na gospodarstvu perspektivnog vinogradara i vinara Marka Glavana.   On je mladi čovjek koji se tome posvetio i koji u tome vidi i budućnost. Problem sa sadnicama koji sam spomenuo vratio nas je nazad. Morali smo početi iz početka.  Znači kod Glavana se posadilo tih 100-tinjak loza Biline koliko smo u sljedećih nekoliko godina uspjeli proizvesti sadnica.

Nastavili su uzimati pupove za razmnožavanje. Srećom i u vinogradu  Ante Šarića identificirano je  nekoliko panja  Biline.  Precjepljivali  smo ih na panjeve drugih sorti  koje u svojim vinogradima imaju  Marko Glavan i Ante Šarić.

 Bilinu su nacjepljivali na Plavac mali i druge sorte tako da se dobije više panja i to u već u odrasloj dobi.

– Kad precjepiš na stari panj praktično već iste godine imaš grožđe, pojašnjava Maletić.  Podigli su i jedan  matičnjak od 48 trsova, DNK provjerenih, Biline privlačke…

U međuvremenu jedan stari vinograd iskrčen, ali pronašli drugi (jesen 2020.), s tri nova dokazana trsa Biline privlačke . Od plemki prikupljenih  u Glavanovom i Šarićevom  vinograda odlučili su proizvesti sadnice u Njemačkoj, rasadnik „Antes“ iz Heppenheima.

Plemke  su poslane  u Njemačku u veljači 2023.  – Kontrolirali smo proizvodnju, koja je završila uspješno, te nam je isporučeno 430 cijepova za novi matičnjak koji je početkom ožujka zasadio mladi vinogradar Tome Šarić, pojašnjava prof. Maletić .

Vina  od Privlačke biline, berba 2022. i 2023.  koja su kušavana  proizvedena su od grožđa iz Glavanovog i Šarićevog vinograda  u suradnji sa  Srednjom poljoprivredno-prehrambenom i veterinarskom  školom Stanka  Ožanića iz Zadra. Vinifikaciju je, zajedno sa učenicima te škole, obavio professor  Ante Gospić.

Kušavanje: Spiza bog bogova, vina Grom gromova  

– Od malo grožđa nije lako napraviti vrhunsko vino,  kaže Gospić. Po reakcijama pilaca uspjeh je postignut. Uz slasne zalogaje, koju je za ovu priliku pripremilo osoblje Amica,  posebno im se dopala bilina od berbe 2022.   Pokazala se malo bolja jer je bila bolja godina, kaže Maletić. Još bolja je u kupaži sa  Debitom i Dugovezom koji joj daje snagu punoću. Uz bilinu Šarić je posadio  i 20 posto sorte Grka koji će joj dati svježinu i potrebnu kiselinu, kaže Maletić.  Na sadnju biline priprema  se i Karlo Kurta još jedan  mladi vinogradar. Privlačani pokazuju interes i za  sitnu plavinu koja može dati vrhunska vina. 

Uzvanici na prvoj javnoj degustaciji imali su prigodu kušati i  Prošek  škole Stanka Ožanića, proizveden  od prirodno prosušenih grozdova Pošipa i Vugave. S posebnom pozornošću kušao se i Galac, od istoimene sorte koja je praktički nestala iz vinograda zadarskog kraja. Vino je proizvedeno od grožđa s 10-ak panja pranađenih u vinogradima Denisa Jusupa i Šime Kneževića iz Briševa.

Pokazalo se da je Galac sorta sa izuzetnim potencijalom i da se na njoj isplati raditi. U  zadarskom kraju se oduvjek govorilo kao o sorti koja je dizala kvalitetu i boju drugim sortama. To vatreno vino ili gavran kako su ga zvali, zajedno sa Dugovezom,  cilj je vratiti na vinsku pozornicu.

U suradnji sa Zadarskom županijom već su podignuta dva vinograda kod Denisa Plastića u Nadinu i Kreše Dražine  u Pristegu.  Ukupno 850 panja jedne i druge sorte, otkriva  Maletić i dodaje: –  Sve tri sorte uvrstili smo u sortnu listu RH gdje ih dosad nije bilo i tako stekli sve uvjete da te sorte mogu legalno u proizvodnju sadnog materijala, ravnopravno sa svim ostalima.

Mi očekujemo puno od tih sorti, ali to ne znači da ćemo iz upotrebe izbaciti strane introducirane sorte  koje su se pokazale jako dobre u zadarskom kraju. Ove, autohtone sorte koje otkrivamo i revitaliziramo mogu same za sebe biti zanimljive  jer su originalne i posebne, jer ih nitko drugi nema, rekao je  Maletić. Naveo Tribidrag i Dubrovačku malvasiju  kao primjere kako su stare i gotovo zaboravljene sorte uz pomoć struke i potrebnu pažnju (ulaganja) postale gospodarski važne.

-Svaka čast Merlotu i Caberneu, to su odlične sorte nisam ja za to da se napuste.  Sve sorte koje valjaju,  introducirane i domaće, valja  zadržati u našim vinogradima. Ali definitivno autohtone sorte imaju svoje prednosti jer osim kvalitete imaju i priču, dugu povijest što može biti jako važno sutra u plasmanu, prodaji vina i marketingu. Nije isto hoćeš li ti napraviti odličan Merlot ili Cabernet ili dobro vino od nekih sorti egzotičnih imena za koje ogromna većina ljudi nije nikada čula .

Profesor Maletić je dodatno pojasnio i u kojem pravcu bi trebalo ići naše vinogradarstvo i vinarstvo.

-Gledajte, ja mislim da smo napravili jako puno. Prije dvadeset godina nije bilo zadarskih vina na tržištu. Sa revitalizacijom Nadina i Benkovca puno toga se napravilo.  Sada imamo vinare koji  osvajaju medalje.  Da nema Zadrana na Sabatini ne bi bilo toliko zlatnih medalja. Napravili smo odličan rezultat s ovim introduciranim sortama. Nitko više ne spori da Merlot, Cabernet  sauvignon, Syrah u Ravnim kotarima daju odličnu kvalitetu. Međutim, mi bi se još više trebali okrenuti i autohtonim sortama, izabrati one koje mogu dati odličnu kvalitetu. Merlote,  Cabernete i Syrahe možeš kupiti takoreći u svakoj trafici svugdje u svijetu, a  našu Svrdlovinu, ili sutra Bilinu Privlačku, Galac i Dugovez moći ćeš kupiti samo tu na zadarskom području. Ja vjerujem I da će biti dobdra što dobitna formula za proizvođače.

U slučaju autohtonih sorti  imamo prednost da nitko takva vina  nema, a strani turisti su pogotovo skloni uvijek tražiti nove mirise i okuse i spremni su to platiti.

Profesor Maletić i načelnik Begonja nazdravljaju nastavku suradnje

-Pa i ja kad putujem negdje tražim lokalne sorte, lokalna vina. To može biti dobar izbor za nekoga tko se hoće sutra baviti lozom i  vinom  ovdje. Osim visoke kvalitete koje mnoge od tih sorata imaju, a mnoge od njih imaju i priču. A priča je danas nešto što jako dobro prodaje vino, i sad ako je ta priča ispričana uz vino u kušaonici ili na terasi nekoga podruma gdje se pruža pogled na more ili na vinograde onda je to dobitna kombinacija, poručuje profesor Edi Maletić.

Sve je rečeno. Čekaju se novi nasadi Bilina, Galca i Dugovez. Vinogradi s tim i dugim starinskim sortama  te, kao šećer na kraju,  užitna i pitka, unikatna domaća  vina koje jedva čekamo kušati.

Tekst i foto: N.J.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”

Objavljeno

-

By

Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak  5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!

„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.

Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.

Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.

Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: 

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu