Connect with us

Magazin

Ultraprocesirana hrana je povezana s ranom smrću, pokazuje 30-godišnje istraživanje

Objavljeno

-

Konzumacija ultraprerađene, odnosno ultraprocesirane hrane povezana je s rizikom od rane smrti, prema istraživanju koje je trajalo 30 godina, s time da različita hrana ima različite učinke. Prerađeno meso te slatka hrana i pića ne nose isti rizik kao ultraprocesirane cjelovite žitarice, rekao je epidemiolog i stručnjak za prehranu Mingyang Song s Harvardskog fakulteta T.H. Chan School of Public Health, a prenosi CNN.

Što je visoko prerađena hrana? 

Ne postoji konsenzus oko odgovora na pitanje što je točno ultraprocesirana hrana. No, stručnjaci se uglavnom slažu da u nju, među ostalim, spadaju peciva od visoko rafiniranog brašna, brza hrana koja uključuje procesirano i dimljeno meso poput hrenovki ili kobasica, zaslađeni gazirani napici, kolači i razne grickalice. 

Jedan od znakova da je hrana ultraprerađena je ako njezin sastav uključuje tvari koje se uobičajeno ne mogu pronaći u kuhinji, poput fruktozno-glukoznog kukuruznog sirupa, hidrogeniranih ulja ili aditiva poput umjetnih boja, pojačivača okusa, emulgatora, sredstava protiv zgrudnjavanja i zgušnjivača. 

Rizik od rane smrti 

Studija je analizirala podatke više od 100.000 zdravstvenih radnika u Sjedinjenim Državama koji nisu bolovali od raka, kardiovaskularnih bolesti ili dijabetesa. Sudionici su od 1986. do 2018. svake dvije godine davali informacije o svom zdravlju i životnim navikama, a svake četiri ispunjavali detaljan upitnik o hrani. 

Oni koji su konzumirali najviše ultraprocesirane imali su generalno gledajući 4% veći rizik od smrti, s time da su imali čak 9% veći rizik od neurodegenerativnih oboljenja sa smrtnim ishodom. 

No Song navodi da rizik od ranije smrti nije jednak kod svake kategorije ultraprocesirane hrane, odnosno da je najsnažnija koleracija između konzumacije i rane smrti uočena kod prerađenog mesa i zaslađenih pića (što uključuje i ona s umjetnim sladilom). 

Trebamo li iz prehrane izbaciti svu ultraprocesiranu hranu? 

Song ne smatra da bi se trebali “riješiti” sve ultraprocesirane hrane s obzirom da se radi o raznim podkategorijama s drugačijim utjecajem na zdravlje. “Primjerice, kruh od cjelovitog zrna se također smatra ultraprerađenom hranom, no u sebi sadrži razne korisne hranjive tvari poput vlakana, vitamina i minerala”, rekao je.  

“S druge strane, mislim da bi ljudi trebali pokušati izbjegavati ili ograničiti konzumaciju prerađenog mesa i zaslađenih pića, potencijalno i onih s umjetnim sladilom”, dodao je. 

Treba imati i na umu da se ovdje radi o opservacijskom studiji, u kojoj se analizira  korelacija (povezanost), ali ne i uzrok. Odnosno, tijekom istraživanja je kod onih koji su konzumirali više ultraprocesirane zabilježen veći rizik od rane smrti, no nema definitivnog dokaza da je uzrok tome bila ultraprerađena hrana. 

Važna kvaliteta ukupne prehrane

“Znanstvenici bi također trebali više istražiti razne komponente ultraprocesirane hrane i njihov utjecaj na zdravlje, bilo da se radi o dodacima hrani, emulgatorima ili aromama”, rekao je Song i dodao kako je u biti najvažnija kvaliteta ukupne prehrane. 

“Ako se uglavnom hranite zdravo, sa što više povrća, voća i cjelovitih žitarica, ne bi se trebali previše bojati. Ukupni obrazac prehrane je još uvijek dominantan čimbenik kada se gleda utjecaj na zdravlje”, navodi Song. 

Song napominje da je bitna i uravnotežena prehrana. Čisti voćni sok bez dodanog šećera nudi tijelu korisne vitamine, minerale i antioksidanse ako se konzumira u umjerenim količinama. Ako se pije previše voćnog soka, u organizam se unosi velika razina šećera što onda u negativnom smislu nadjača hranjive prednosti. 

Istraživanje naziva Association of ultra-processed food consumption with all cause and cause specific mortality: population based cohort study objavljeno je u časopisu BMJ. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Šest vrsta voća koje pridonose zdravlju bubrega, prema dijetetičarima

Objavljeno

-

Bubrezi svakodnevno naporno rade filtrirajući otpadne tvari i održavajući ravnotežu tekućina i ključnih nutrijenata u tijelu. Prema riječima dijetetičarke Jen Hernandez, prehrana može snažno utjecati na njihovo zdravlje, a istraživanja pokazuju da je češća konzumacija voća povezana sa šest do osam posto manjim rizikom od razvoja bubrežne bolesti. Stručnjaci naglašavaju da određene vrste voća imaju posebno pozitivan učinak na bubrege.

Crveno grožđe
Crveno grožđe sadrži resveratrol, biljni spoj snažnog antioksidativnog djelovanja koji, prema dijetetičarki Erin Hetrick, podržava zdravlje bubrega i smanjuje upalu u tijelu. S obzirom na nizak udio kalija, preporučuje se osobama koje paze na unos kalija, a može se jesti svježe, smrznuto ili dodati salatama, piše EatingWell.

Jabuke
Jabuke imaju protuupalna svojstva i topiva vlakna koja mogu pomoći u snižavanju kolesterola i razine glukoze, navodi Hetrick. Nefrologinja Raeeda Gheewala ističe da su ti učinci važni jer su visoki tlak i dijabetes dva najčešća uzroka bubrežne bolesti. Jabuke dodatno podupiru probavu i dulje pružaju osjećaj sitosti.

Borovnice
Borovnice su bogate antocijanima i vitaminom C te imaju snažno antioksidativno i protuupalno djelovanje, navodi Gheewala. Hernandez navodi da su osobe koje su više konzumirale voće poput borovnica i jabuka imale 16 posto manji rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti zahvaljujući flavonoidima iz ovog voća. Mogu se dodati u žitarice, jogurt ili smoothie.

Limun
Limuni pružaju citrat, tvar koja može smanjiti stvaranje bubrežnih kamenaca i poboljšati hidrataciju, tvrdi Gheewala. Citrat može spriječiti nastanak kalcijevo-oksalatnih kamenaca, a vitamin C dodatno pruža antioksidativnu zaštitu. Dodavanje limuna vodi olakšava održavanje hidracije, jednog od najvažnijih čimbenika za zdrave bubrege.

Ananas
Ananas je, prema Hernandez, bogat vitaminom C, manganom, vlaknima i antioksidativnim fitokemikalijama koje doprinose zdravlju bubrega. Sadrži i bromelain, enzim s protuupalnim učinkom opisan u studiji objavljenoj u časopisu Foods 2021. godine. Ananas je također prirodno niži u kaliju i prikladan za lagane slatke obroke.

Maline
Maline su jedno od voća s najvišim udjelom vlakana – sadrže oko osam grama vlakana na 120 grama – što je, prema dijetetičarki Alex Evink, važno za regulaciju šećera u krvi i urednu probavu. Stabilna razina glukoze posebno je važna za osobe s dijabetesom, jednim od glavnih rizičnih čimbenika za bubrežne bolesti. Maline dodatno pružaju vitamin C, mangan i antioksidanse koji pomažu u smanjenju upale.

     
    Nastavi čitati

    Magazin

    Viralni trend otkriva je li veza osuđena na propast prema jednoj reakciji partnera

    Objavljeno

    -

    Viralni “bird test” posljednjih je mjeseci postao popularan način procjene hoće li veza potrajati – barem ako je suditi prema trendovima na društvenim mrežama. Ljudi naglašavaju da je svaka veza jedinstvena i da ne postoji univerzalno pravilo za njezino trajanje. Prema savjetnicima za upoznavanje s platforme Love to Know, veze u ranim dvadesetima često traju između dvije i četiri godine, dok je Washington Post izvijestio da se vjerojatnost prekida znatno smanjuje nakon prve godine.

    Međutim, stručnjaci upozoravaju da se ti podaci, kao i sve studije o dugovječnosti veza, trebaju uzeti sa zrnom soli. U tom kontekstu pojavio se “bird test”, koji je dodatno populariziran nakon viralnog videa Roberta Irwina iz “Dancing With the Stars”.

    Test funkcionira tako da partneru napomenemo kako smo upravo vidjeli pticu ili neku drugu, naizgled nebitnu sitnicu, a cilj je vidjeti hoće li se uključiti u naš komentar. Tiktokerica Alyssa Caribardi, čiji je video o bird testu prikupio milijune pregleda, tvrdi da se na temelju te reakcije može procijeniti uspješnost odnosa. Ipak, postavlja se pitanje postoji li uopće znanstveno uporište za takav postupak. Prema istraživačici i psihologinji dr. Julie Gottman, bird test je zapravo oblik “bida za povezivanje”, pojma koji opisuje sitne pokušaje da od partnera dobijemo pažnju ili emocionalni odgovor. Terapeuti iz Therapy Group of DC navode da ti “bidovi” mogu uključivati sve – od osmijeha i dodira do uzvika poput “o moj bože!” nakon što pročitamo nešto zanimljivo, piše Unilad.

    Dr. John Gottman, američki psiholog, profesor emeritus Sveučilišta Washington i suprug dr. Julie Gottman, podsjeća da su takvi pokušaji povezivanja “temeljna jedinica emocionalne komunikacije”.

    No, što ako partner ne reagira, odnosno “padne na testu”? Prema dr. Johnu Gottmanu, dugotrajno ignoriranje bidova za povezivanje može ozbiljno naštetiti vezi. Njihova istraživanja pokazuju da se zbog toga s vremenom nakupljaju zamjeranje i emocionalna udaljenost, što može dovesti do prekida. Caribardi je za Guardian izjavila: “Ako vas ignoriraju, to je jako loš znak.” Ako smo mi ti koji povremeno zanemarujemo partnerove pokušaje povezivanja, dio toga može se popraviti. Prema stručnjacima iz The Therapy Huba, potrebno je priznati propušteni trenutak, preuzeti odgovornost i svjesno se ponovno povezati. John i Julie ističu da su pažnja, namjera, interes i znatiželja ključni za povratak na pravi put. Kako je naglasio John: “Ako vam je stalo, taj trud čini razliku.” Osim toga, ako partner ne “prođe” bird test prvi put, to ne mora biti alarm za uzbunu – možda mu samo treba malo više usmjerenosti i vježbe u prepoznavanju sitnih pokušaja povezivanja.

     
    Nastavi čitati

    Magazin

    Liječnik otkriva 4 ključne navike za zdravu jetru bez obzira pijete li alkohol ili ne

    Objavljeno

    -

    Bolesti jetre mogu nastati zbog virusa (poput hepatitisa), toksina poput alkohola ili lijekova, genetike ili načina života. Kada jetra postane oštećena i razvije ožiljke, stanje se naziva ciroza, a česti simptomi uključuju umor, slabost, gubitak apetita, mučninu i smanjeni libido. Iako se alkohol smatra jednim od glavnih uzroka oštećenja jetre, stručnjaci naglašavaju da se velik dio problema može spriječiti pravodobnom brigom o zdravlju jetre i usvajanjem zdravih životnih navika.

    Gastroenterolog dr. Angad Dhillon za Stylist je istaknuo koliko je jetra važan i opterećen organ, rekavši: “Vjerojatno je to najotporniji organ u tijelu, ali o njemu zaista ne razmišljamo dok nešto ne pođe po zlu.” Dodao je: “Jetra neprestano radi na obradi svega što unosite, proizvodnji ključnih proteina i održavanju metabolizma pod kontrolom.” Kako bi jetra radila optimalno, slijedi nekoliko njegovih ključnih navika koje bismo, prema njegovim riječima, svi trebali prakticirati.

    Kretanje svaki dan
    Dr. Dhillon naglašava važnost svakodnevne aktivnosti. “Kretanje je neizostavan dio mog dana”, podijelio je, upozoravajući da dugotrajno sjedenje može doprinijeti problemima s jetrom. Zato tijekom dana postavlja podsjetnike da ustane ili kratko prošeće, vozi bicikl kad može i uvijek uključuje neki oblik organizirane tjelovježbe kako bi održao jetru i cijelo tijelo u dobrom stanju.

    Početak dana kavom
    Prema dostupnim istraživanjima, umjerena konzumacija kave može imati zaštitni učinak na jetru. Dr. Dhillon tvrdi: “Neke studije sugeriraju da umjerena konzumacija kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od upale jetre i ciroze.” Objašnjava da bi antioksidansi mogli igrati važnu ulogu te dodaje: “Volim svoju jutarnju šalicu kave, ne samo zbog kofeina, nego i kao dio moje strategije zaštite jetre.”

    Izbjegavanje konzumacije alkohola dva dana zaredom
    Ako odluči piti alkohol, dr. Dhillon pridržava se jasnog pravila: “Ako odlučim piti alkohol – čak i ako je manje od preporučenog tjednog unosa – nikada to ne činim dva dana zaredom.” Smatra da povremeni izlazak nije problem, ali naglašava da česta pretjerivanja mogu biti rizična i da je jetri potreban odmor između dana konzumacije alkohola.

    1. Izbjegavanje visoko prerađene hrane
      Visoko prerađena hrana povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Dr. Dhillon stoga preporučuje ograničavanje takvih namirnica i kaže: “Pokušavam izbjegavati visoko prerađenu hranu što je više moguće.”

    “Moje zlatno pravilo je fokus na cjelovite namirnice – puno lisnatog povrća, nemasni proteini i namirnice bogate omega-3, poput lososa i oraha”, zaključio je gastroenterolog.

     
    Nastavi čitati
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi

    U trendu