Connect with us

Hrvatska

Počeli izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. Prvi rezultati u 21 sat

Objavljeno

-

Hrvatska danas bira zastupnike 11. saziva Hrvatskog sabora. U 7 sati otvoreno je se više od 6.500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je birače da ostvare svoje pravo i glasuju. Vidimo se na biralištu, poručuju biračima iz DIP-a.

Osim u Hrvatskoj, saborske zastupnike hrvatski će birači birati u još 41 državi diljem svijeta, u njima se glasuje dva dana, u utorak i u srijedu, a vremenska zona u kojoj se nalaze, određuje vrijeme otvaranja i zatvaranja 110 biračkih mjesta koliko ih se u njima nalazi. Prva su se otvorila, u ponedjeljak u 23 sata, i prva će se zatvoriti tri biračka mjesta u Australiji, u srijedu u 11 sati po hrvatskom vremenu.

Bira se 151 zastupnik u Hrvatski sabor

U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izborno jedinici koju čini cijeli svijet.

O zastupnicima 11. saborskog saziva odlučuje 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.

Svoje pravo birači će moći ostvariti na gotovo sedam tisuća biračkih mjesta, u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj u srijedu ih je otvoreno 6. 544, najviše u 2. (854), najmanje (365) u 1. izbornoj jedinici.

Privremeno upisani birači glasovat će na 102 posebna biračka mjesta, oni u ustanovama socijalne skrbi na 91, zatvorenici na 28, pomorci na 15 te birači u Oružanim snagama RH na dva posebna biračka mjesta.

Preferencijalni glas

Birači koji se odluče izaći na izbore, glasuju tako da na glasačkom listiću zaokruže broj ispred imena liste koju drže najboljom. Mogu iskoristiti i preferencijalni glas, pa zaokružiti broj ispred imena jednog kandidata na određenoj listi.

Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi, što znači da u Sabor može ući i kandidat koji je bio na posljednjem mjestu.

Biračima na parlamentarnim izborima se u 11 izbornih jedinica nudi 165 lista, a za jedno zastupničko mjesto natječe se 15 kandidata.

Birači bez važeće osobne iskaznice; svi uredi državne uprave dežurni od 7 do 19 sati

Član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski upozorava na dvije moguće situacije na izborni dan, jedna od njih su birači koji nemaju važeću osobnu iskaznicu.

– U izvatku iz popisa birača, koji će se u srijedu naći na svim biračkim mjestima, nalaze se svi birači s važećom osobnom iskaznicom, no onaj tko ju nema, ne znači da taj dan neće moći ostvariti svoje pravo, kaže Hojski i objašnjava što takav birač treba poduzeti.

– Treba napraviti dodatan korak, otići do upravnog odjela, to je u pravilu matični ured, izvaditi plavu potvrdu, s njom se vratiti na biračko mjesto, dobiti glasački listić i glasovati, dodao je.

Naglasio je da su svi uredi državne uprave u srijedu dežurni od 7 do 19 sati i uredno će izdavati te potvrde.

Hojski ističe i kako birači koji na izborni dan neće biti u mjestu prebivališta, a privremeno su se upisali ili su uzeli potvrdu za glasovanje, primjerice iz Osijeka za Dubrovnik, ne mogu u Dubrovniku glasovati na bilo kojem biračkom mjestu, nego na posebnom.

Na 102 biračka mjesta u Hrvatskoj, a to su u pravilu svi veći gradovi, imamo takva posebna biračka mjesta, tamo birač iz Osijeka može doći i dobiti glasački listić svoje, 4. izborne jedinice i na njemu glasovati, objašnjava.

DIP-ova poruka poslodavcima – omogućit svim zaposlenima da stignu na birališta

Izbore za 11. saziv Hrvatskog sabora nadzirat će 5. 400 promatrača, u izbornoj administraciji bit će angažirano više od 70 tisuća osoba.

Iako je izborna srijeda neradni dan, puno zaposlenika, ipak, će raditi, pa je DIP poslao poruku njihovim poslodavcima.

Zamolili smo ih da osiguraju rad u smjenama kako bi se svim biračima omogućilo da stignu na biračko mjesto i glasuju, kazao je Hojski.

DIP će u srijedu u podne i u 17 sati izvijestiti javnost o odazivu birača, a u 21 sat objaviti prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebalo biti obrađeno tri četvrtine biračkih mjesta.

Tada ćemo, dosta izvjesno, vidjeti i raspored zastupnika u Saboru, najavio je član i glasnogovornik DIP-a.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu