Svijet
“Bliski istok je na rubu velikog rata”: Čeka se odgovor Izraela na iranski napad raketama i dronovima
Višesatni sastanak izraelskog ratnog kabineta završio je u nedjelju bez odluke o tome kako će Izrael odgovoriti na iranski raketni i bespilotni napad bez presedana. Iran je, podsjetimo, u subotu prema Izraelu lansirao preko tristo balističkih i krstarećih raketa i bespilotnih letjelica, no napad je izazvao tek manju štetu jer je većinu oborio izraelski obrambeni sustav protuzračne obrane uz pomoć Sjedinjenih Država, Britanije, Francuske i Jordana.
“Kabinet je odlučan poduzeti mjere, ali tek treba odlučiti o vremenu i opsegu”, rekao je dužnosnik, prenosi Novi list.
Analitičar CNN-a Barak Ravid rekao je da su izraelski ministri Benny Gantz i Gadi Eisenkot zagovarali brzu akciju, ali je telefonski razgovor američkog predsjednika Joea Bidena s premijerom Benjaminom Netanyahuom doveo do odluke da se odgovor odgodi.
Izrael ne želi rat nakon napada Irana i “potrebna je ravnoteža u ovoj situaciji”, rekao je izraelski predsjednik Isaac Herzog.
Bidenova administracija poručila je da SAD neće sudjelovati ni u kakvoj ofenzivnoj akciji protiv Irana, dok je iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je da će svaka “nova agresija protiv interesa iranske nacije biti suočena sa težim odgovorom”.
Obratio se Guterres
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres podsjetio je u nedjelju, nakon iranskog napada na Izrael, da su činovi odmazde koji uključuju upotrebu sile zabranjeni prema međunarodnom pravu, dok je SAD poručio da će raditi na tome da Teheran pozove na odgovornost pred UN-om.Guterres je, govoreći na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a, rekao državama članicama da UN-ova povelja zabranjuje upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke neovisnosti bilo koje države te je osudio iranski napad na Izrael i upozorio na daljnju eskalaciju.
Iran je u subotu navečer lansirao salvu dronova i projektila na Izrael, u znak odmazde za izraelski napad na iranski konzulat u Damasku u kojem je poginulo sedam časnika Revolucionarne garde.
Prvi napad u povijesti
Bio je to prvi iranski izravni napad s njegova teritorija na Izrael u povijesti.
“Bliski istok je na rubu. Ljudi u regiji suočavaju se sa stvarnom opasnošću od razornog sukoba širokih razmjera. Sada je vrijeme za smirivanje i deeskalaciju”, rekao je Guterres na sastanku koji je sazvan nakon napada Irana.
Zamjenik američkog veleposlanika pri UN-u Robert Wood pozvao je 15-člano tijelo da nedvosmisleno osudi napad Irana, poručivši i da je obaveza Vijeća sigurnosti ne dopustiti da postupci Irana ostanu bez odgovora.
“Sljedećih dana, i u dogovoru s drugim državama članicama, SAD će istražiti dodatne mjere kako bi ovdje, u Ujedinjenim narodima, pozvano Iran na odgovornost”, rekao je Wood, ne precizirajući koje će korake SAD poduzeti.
“Da budem jasan – ako Iran ili njegovi opunomoćenici poduzmu akcije protiv Sjedinjenih Država ili daljnje akcije protiv Izraela, Iran će se smatrati odgovornim”, poručio je.
Teheran je jučer poručio da je napad kazna za “izraelske zločine”, odnosno napad na iranski konzulat u Damasku, dok Izrael nije ni potvrdio ni negirao odgovornost za taj napad.
Iranski veleposlanik: Akcija Irana nužna i proporcionalna
Iranski veleposlanik u UN-u Amir Saeid Iravani je rekao da je akcija njegove zemlje bila nužna i proporcionalna te poručio da, iako Teheran ne teži eskalaciji ili ratu u regiji te nema namjeru ulaziti u sukob sa SAD-om, potvrđuje svoje pravo na samoobranu.
“Ako SAD pokrene vojne operacije protiv Irana, njegovih građana ili njegove sigurnosti i interesa, Iran će iskoristiti svoje pravo da proporcionalno odgovori”, rekao je.
Izraelski veleposlanik u UN-u Gilad Erdan na sastanku je optužio Iran za kršenje međunarodnog prava te je na tabletu pustio video za koji je rekao da prikazuje izraelsko presretanje iranskih dronova iznad jeruzalemske džamije Al-Aqsa, jednog od najsvetijih mjesta islama.
“Evo, možete pogledati”, obratio se iranskom veleposlaniku koji je također sjedio u dvorani Vijeća sigurnosti.
Erdan je pozvao Vijeće sigurnosti da osudi Iran, ponovno mu uvede sankcije i proglasi iransku Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom.
“Jedina opcija je osuditi Iran i iskoristiti sva potrebna sredstva kako bi ga natjerali da plati visoku cijenu za svoje užasne zločine”, poručio je Erdan na sastanku koji je zatražio u subotu.
Guterres je u nedjelju također pozvao na trenutni humanitarni prekid vatre u Gazi nakon više od šest mjeseci borbi, bezuvjetno oslobađanje svih talaca i neometanu dostavu humanitarne pomoći u Gazu koja se suočava s glađu.
“Regionalni – i zapravo globalni – mir i sigurnost potkopavaju se iz sata u sat. Ni regija ni svijet ne mogu si priuštiti još ratova”, rekao je.
Svijet
Čeka nas snažna globalna promjena vremena: Prognozira se manji utjecaj La Niñe i brzi prijelaz u El Niño
Utjecaj La Niñe očekuje se barem do ranog proljeća.
Tihi ocean prolazi kroz snažnu transformaciju, pri čemu se La Niña razilazi brže nego što se u početku očekivalo, što označava početak velike atmosferske i oceanske promjene za 2026. godinu. Ulaskom u proljetnu sezonu, utjecaj La Niñe na vrijeme će izblijedjeti, a modeli upućuju na pojavu El Niña već tijekom ljeta, s vrhuncem intenziteta tijekom iduće zime. Osim toga, trenutačno dolazi i do poremećaja stratosferskog polarnog vrtloga iznad Sjevernog pola, što bi moglo definirati vremenske obrasce duboko u proljeće, dok La Niña blijedi, navodi Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list.
ENSO (El Niño Southern Oscillation) područje je ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između toplih i hladnih faza. Obično dolazi do promjene faze u razdoblju od oko jedne do tri godine. Oceanske anomalije ne donose samo glavni utjecaj na globalno vrijeme, već mogu ukazati i na promjene u globalnom vremenskom sustavu. Hladna ENSO faza zove se La Niña, a topla faza El Niño. Svaka od njih ima različit utjecaj na tlak i vrijeme. ENSO prelazi između faza pod utjecajem tropskih pasatnih vjetrova. Oni su stabilni i postojani, a obično pokreću ili zaustavljaju određenu fazu.
La Niña je dosegnula vrhunac snage i površine krajem jeseni, a od tada su se hladne anomalije počele polako razilaziti, sa snažnijim kolapsom u posljednjim tjednima. Prognoza pasatnih vjetrova pokazuje neuobičajeno snažan udar zapadnih vjetrova preko Tihog oceana u posljednjim danima, a to može brzo erodirati slabe hladne anomalije. Iako je hladna anomalija La Niñe još uvijek vidljiva, ona slabi na obje strane, odnosno istočno i zapadno. Cijeli je proves, također, povezan sa snažnim promjenama temperature duboko ispod površine oceana. Naime, na zapadu se razvio veliki topli bazen koji se širi prema istoku i erodira hladne podzemne temperature.
No utjecaju La Niñe trebat će još vremena da nestane iz atmosfere s obzirom na to da nije riječ o trenutačnom odgovoru na oceanske anomalije. Zbog toga se može očekivati utjecaj vremena La Niñe barem do ranog proljeća. Kako se bliži kraj La Niñe, prognoze najavljuju brzi prijelaz u El Niño. Taj pomak u ranu toplu fazu trebao bi se dogoditi do ljeta. To znači da će El Niño vjerojatno dosegnuti vrhunac tijekom zime, donoseći glavni utjecaj tijekom iduće sezone preko Sjedinjenih Država, Kanade i Europe.
Prema svim podacima, Severe Weather Europe ističe da nas čeka snažna globalna promjena vremena 2026. godine. Analizirajući prijašnje godine u kojima je došlo do sličnog pomaka iz La Niñe u El Niño, zabilježen je nizak tlak iznad Sjeverne Amerike i Europe, što je dovelo hladniji zrak iz polarnih regija. Slično se očekuje i ove veljače, no na to će utjecati i stratosfersko zagrijavanje do kojega će doći početkom mjeseca. Oko 10. veljače moglo bi doći do rušenja polarnog vrtloga i dijeljenja jezgre. To bi potom moglo promijeniti tijek vremena u veljači i vjerojatno u ožujku, odnosno hladni polarni zrak mogao bi lakše pobjeći u Sjedinjene Države ili Europu. Hladniji trend ove će veljače najvjerojatnije zahvatiti cijeli istočni dio Sjedinjenih Država, a postoji i prošireno hladno područje preko sjevernih i središnjih dijelova Europe.
El Niño, koji će pojaviti tijekom ljeta, može znatno smanjiti šanse za jake uragane koji utječu na Sjedinjene Države. Ali najveći utjecaj na vrijeme obično je tijekom zimske sezone kada El Niño ima potpuno suprotan utjecaj od La Niñe. Zime El Niña bile su toplije od uobičajenog u Kanadi i dijelovima sjevernih Sjedinjenih Država. Istodobno, hladnije temperature tada prevladavaju nad zapadnim, južnim i istočnim Sjedinjenim Državama. Uz to, mijenjaju se i obrasci snježnih padalina. Naime, podaci pokazuju manje snijega u sjevernim Sjedinjenim Državama i na srednjem zapadu.
Europa, također, osjeća utjecaj El Niña zimi, ali mnogo manje izravno jer je dalje od glavne ENSO regije. No gledajući anomalije temperature za Europu, specifične godine pokazuju hladan zimski trend nad sjevernim dijelovima kontinenta koji se povremeno širi prema zapadnom i središnjem dijelu. Iako Europa obično nije pod izravnim utjecajem El Niña, može doživjeti promjene na globalnoj razini, što utječe na vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi.
Svijet
Niz međunarodnih zrakoplovnih kompanija otkazalo letove prema odredištima na Bliskom istoku
Nekoliko velikih zrakoplovnih prijevoznika, uključujući Lufthansu, Air France, KLM Royal Dutch Airlines i Swiss, otkazalo je subotnje letove prema odredištima na Bliskom istoku, među kojima su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, prema informacijama o letovima objavljenima na internetskim stranicama zračnih luka, zbog straha od sukoba koji bi mogao uključivati Iran.
United Airways i Air Canada također su otkazali letove za Izrael, usred intenzivnih nagađanja da bi se mogao dogoditi američki napad usmjeren na Iran, piše i24news.
U četvrtak je američki predsjednik Donald Trump govorio o “armadi“ koja se kreće prema Iranu, dodavši da se nada kako je neće morati upotrijebiti, pritom ponovno upozorivši Teheran da ne ubija prosvjednike niti ponovno pokreće svoj nuklearni program.
Američki dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, navode da će nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača naoružanih navođenim projektilima stići na Bliski istok u nadolazećim danima. Jedan dužnosnik rekao je da se razmatra i raspoređivanje dodatnih sustava protuzračne obrane na Bliskom istoku, što bi moglo biti ključno za zaštitu američkih baza u regiji od mogućeg iranskog napada.
Ova raspoređivanja smatraju se širenjem opcija koje su Trumpu na raspolaganju – kako za bolju obranu američkih snaga diljem regije u trenutku pojačanih napetosti, tako i za eventualno poduzimanje dodatnih vojnih akcija nakon napada na iranska nuklearna postrojenja u lipnju, tijekom 12-dnevnog rata u kojem su iranska vojna i nuklearna postrojenja teško oštećena izraelskim napadima, prije nego što su Sjedinjene Američke Države bacile tzv. „bunker-buster“ bombe na postrojenje Fordow.
Svijet
KLIMATSKE PROMJENE / Ove europske zemlje doživjet će najžešće toplinske udare do kraja stoljeća
Kako se rekordi toplinskih valova u Europi ruše iz godine u godinu, zemlje diljem kontinenta posebno snažno osjećaju posljedice klimatskih promjena. Ipak, mediteranske zemlje, suprotno očekivanjima, nisu na vrhu ljestvice.
Primjerice, 2025. je bila treća najtoplija zabilježena godina u Europi, a ožujak je bio najtopliji mjesec ikad zabilježen na kontinentu, prenosi Euronews.
Prosječna temperatura dosegnula je 10,41 stupanj Celzija, što je 1,17 stupnjeva više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020.
Nestanak blage europske klime
Istočni sjeverni Atlantik, područje Sjevernog mora, uključujući sjever Britanije i dijelove Skandinavije, jugozapadni Mediteran te krajnji zapad Rusije zabilježili su rekordno visoke temperature.
Francuska, Rusija i Rumunjska rangirane su kao europske zemlje koje će do 2100. biti najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, prema nedavnim podacima tvrtke Reinders Corporation.
Istraživanje je također pokazalo da bi blaga europska klima mogla nestati do kraja stoljeća, jer će sve analizirane zemlje do 2100. redovito doživljavati toplinske valove s temperaturama višima od 36,80 stupnjeva Celzija.
Studija je analizirala podatke klimatskog modeliranja, učestalost toplinskih valova te prosječne i maksimalne temperature u europskim zemljama.
“To su mali, ali snažni pokazatelji koliko se brzo globalna klima mijenja”, rekao je Gerrit Jan Reinders, izvršni direktor i stručnjak za klimatske podatke u Reinders Corporationu. “Iste sile koje pokreću ove promjene već preoblikuju Europu, gdje će rastući temperaturni ekstremi testirati otpornost naše infrastrukture, javnozdravstvenih sustava i načina života.”
Francuska
Francuska je rangirana kao europska zemlja najizloženija toplinskim valovima, s očekivanih pet toplinskih valova godišnje u budućnosti i ukupno 115 kumulativnih dana ekstremne vrućine, prema podacima Reindersa.
Očekuje se da će ta zemlja do 2100. bilježiti prosječne temperature do 37 stupnjeva Celzija, pri čemu bi gotovo četiri mjeseca godišnje mogla provesti u uvjetima toplinskih valova.
Rusija
Rusija se suočava s drugom najintenzivnijom toplinskom transformacijom, s ukupnim toplinskim indeksom od 79,92.
Zemlja će doživljavati dva toplinska vala godišnje, s najvišom prosječnom temperaturom među europskim državama, od 37,99 stupnjeva Celzija, dok bi maksimalne temperature mogle dosezati i 39,71 stupanj.
Prema studiji, tradicionalno hladna klima Rusije do kraja stoljeća mogla bi postati gotovo neprepoznatljiva.
Istočna Europa
Istočna Europa pojavljuje se kao neočekivano novo žarište toplinskih valova, pri čemu Rumunjska zauzima treće, Moldavija četvrto, a Bugarska peto mjesto, ispred mediteranskih zemalja.
Rumunjska i Moldavija suočit će se s tri toplinska vala godišnje, u trajanju od ukupno 17 dana svaki, dok će Bugarska imati dva toplinska vala godišnje, ukupnog trajanja 14 dana.
Mediteranske zemlje
S pozitivnije strane, istraživanje je pokazalo da mediteranske zemlje pokazuju “iznenađujuću” otpornost, unatoč reputaciji tradicionalno vrućih destinacija.
Turska, Grčka i Italija zauzele su niža mjesta nego što se očekivalo, i to šesto, sedmo i deseto.
Turska će doživjeti jedan toplinski val godišnje, u trajanju od ukupno 13 dana, uz prosječnu temperaturu od 37,76 stupnjeva Celzija.
Grčka će, pak, imati najdulja pojedinačna razdoblja toplinskih valova, ukupno 20 dana, ali samo dva takva događaja godišnje, s prosječnom temperaturom od 36,92 stupnja.
Italija je rangirana najniže, sa samo jednim toplinskim valom godišnje, u trajanju od devet dana.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), toplinski stres vodeći je uzrok smrti povezanih s vremenskim uvjetima te može pogoršati postojeće bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, probleme mentalnog zdravlja i astmu, kao i povećati rizik od nesreća i širenja nekih zaraznih bolesti.






