Connect with us

Svijet

STUDIJA: Gojazna djeca imaju veći rizik od razvoja multiple skleroze

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Pretila djeca mogu biti izložena većem riziku da im se u ranoj odrasloj dobi dijagnosticira multipla skleroza, pokazuje nova studija. Čini se da je rizik od dijagnoze multiple skleroze (MS) dvostruko veći među debelom djecom u usporedbi s onom koja to nisu, objavljeno je u švedskoj studiji.

Akademici s Karolinska instituta u Stockholmu analizirali su podatke iz švedskog Registra liječenja pretilosti u djece. Baza podataka, poznata kao Boris, jedan je od najvećih svjetskih registara za liječenje pretilosti u dječjoj dobi.

Istraživački tim pregledao je podatke o djeci u dobi od dvije do 19 godina koja su upisana u registar između 1995. i 2020. te usporedio njihove podatke s djecom u općoj populaciji. Njihova studija uključila je podatke o više od 21.600 djece s pretilošću, koja su započela s liječenjem od pretilosti u prosječnoj dobi od 11 godina, te više od 100.000 djece bez pretilosti.

Djeca praćena u prosjeku šest godina

Djeca uključena u studiju, koja bi trebala biti predstavljena na Europskom kongresu o pretilosti u svibnju u Veneciji, praćena su u prosjeku šest godina. Prosječna dob dijagnoze MS-a bila je oko 23. godine.

“Jedan od učinaka pretilosti u djetinjstvu je taj što uzrokuje slabu, ali kroničnu upalu, a ta upala povećava rizik od razvoja nekoliko bolesti kao što je multipla skleroza”, rekli su autori studije, profesorica Emilia Hagman i profesor Claude Marcus.

Tijekom razdoblja praćenja, multipla skleroza dijagnosticirana je kod 28 gojaznih osoba, što čini 0.13 posto skupine te kod 58 osoba bez pretilosti, što čini 0.06 posto skupine.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Klimatolog iz NASA-e: Ovako nešto nije viđeno 40 godina, posljedice ćemo osjetiti u kolovozu

Objavljeno

-

By

Ako se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do kolovoza, onda ćemo biti na nepoznatom terenu, upozorava Gavin Schmidt, klimatolog iz NASA-e.

Prošle godine Zemlja se zagrijala za oko 0,2 °C više nego što su klimatski modeli predviđali. Iako to možda ne izgleda puno, kada uzmete u obzir da je to mjera na cijeloj planeti, to je onda poprilično zagrijavanje.

“Nijedna godina nije zbunila predviđajuće sposobnosti znanstvenika za klimu više od 2023. godine“, piše klimatolog iz NASA-e Gavin Schmidt u članku za Nature, a prenosi Science Alert.

“Temperaturna anomalija iz 2023. došla je iz vedra neba, otkrivajući neviđen jaz u znanju, možda prvi put od prije oko 40 godina, kada su satelitski podaci počeli nuditi pogled na Zemljin klimatski sistem u realnom vremenu“.

Schmidt upozorava da ako se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do kolovoza, u skladu s prethodnim El Nino fluktuacijama, onda ćemo biti na nepoznatom terenu.

Postavljeno je nekoliko teorija za višak topline koja premašuje ono što se očekuje od El Nina i stope povećanja CO2. To uključuje smanjenje aerosoli za površinsko hlađenje nakon promjena regulative 2020. godine; povećanje vodene pare koja zadržava toplinu od erupcije Hunga Tonga-Hunga Ha’apai 2022; i aktivnost u trenutnom solarnom ciklusu koja šalje više topline u našem smjeru.

Ali čak i kombinirano, sve ovo ne objašnjava uočenu dodatnu toplinu, tvrdi Schmidt.

Zabrinjavajuće je da nam nedostaje kritičan faktor u našem razumijevanju klimatskih sistema na Zemlji.

“To bi moglo implicirati da planet koji se zagrijava već mijenja način na koji klimatski sistem funkcionira, mnogo ranije nego što su znanstvenici očekivali“, objašnjava Schmidt.

Ipak, iznenadni skok vrućine i dalje može biti kratkoročna anomalija ili slabost u podacima, priznaje Schmidt.

Dok istraživači ispituju i raspravljaju o brojevima, mi doživljavamo i svjedočimo vrlo stvarnim posljedicama viška topline svuda oko nas.

Tri četvrtine najvećeg sistema koraljnih grebena na svijetu, Velikog koraljnog grebena u Australiji, trenutno pati od visokog do ekstremnog nivoa ugroženosti. Životinje masovno umiru, a milijuni ljudi u Africi gladuju zbog klimatskih promjena, prenosi Nova.rs.

Ovo je samo početak. Neka mjesta već osjećaju zagrijavanje više od drugih.

Iako je važno razraditi ove potencijalno velike neizvjesnosti u modeliranju klime, veći prioritet je ostvarivanje značajnog napretka ka zaustavljanju emisija stakleničkih plinova koji pokreću najveći dio globalnog zagrijavanja.

 
Nastavi čitati

Svijet

EUROPA SE PEČE! Objavljeno alarmantno izvješće: Snažno porasla stopa smrtnosti od vrućina

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Služba EU-a za praćenje klimatskih promjena Copernicus početkom travnja je objavila da je ovogodišnji ožujak bio najtopliji ožujak u povijesti mjerenja.

Svaki od posljednjih deset mjeseci rangiran je kao najtopliji ikada dosad zabilježen u svijetu u usporedbi s odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podaci su iz mjesečnog biltena Copernicusa.

Zajedničko izvješće koje su objavile Copernicus i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pokazalo je nove zabrinjavajuće podatke. Naime, Europljani pate od nesnosne vrućine tijekom dana, a noću su pod stresom zbog neugodne topline. Stopa smrtnosti od vrućina porasla je 30% u Europi u dva desetljeća, pokazalo je zajedničko izvješće o stanju klime koje su objavile ove dvije organizacije.

Temperaturni rekordi

Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo kazala je da se može činiti da je cijena klimatskih mjera vioska, no upozorila je da je cijena neaktivnosti mnogo veća.

Izvješće je pokazalo da su temperature u cijeloj Europi bile iznad prosjeka 11 mjeseci tijekom 2023. godine, pri čemu je rujan bio najtopliji od početka mjerenja, prenosi Guardian.

Vruće i suho vrijeme izazvalo je velike požare koji su opustošili sela i izbacivali dim koji je gušio udaljene gradove. Požari s kojima su se vatrogasci borili bili su posebno žestoki u sušom pogođenim južnim zemljama poput Portugala, Španjolske i Italije.

Grčku je pogodio najveći šumski požar zabilježen u EU-u, u kojem je izgorjelo 96.000 hektara zemlje, navodi se u izvješću. Obilna kiša također je dovela do smrtonosnih poplava. Europa je 2023. bila oko 7% vlažnija od prosjeka u posljednja tri desetljeća, pokazalo je izvješće.

“Tijekom 2023. godine Europa je svjedočila najvećem šumskom požaru ikad zabilježenom, jednoj od najkišovitijih godina, jakim morskim toplinskim valovima i raširenim razornim poplavama”, rekao je Carlo Buontempo, direktor službe za klimatske promjene Copernicus.

Izvješće nije dalo podatke o broju umrlih od vrućine 2023., ali znanstvenici su naveli da je u 2022. bilo 70.000 dodatnih smrti.

Friederike Otto, klimatska znanstvenica s Imperial Collegea u Londonu, vjeruje da je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama tijekom 2023. bio još i veći.

 
Nastavi čitati

Svijet

Predstavljen rijedak slučaj covida koji je trajao 613 dana, znanstvenici upozorili na opasnost

Objavljeno

-

By

Nizozemski znanstvenici izvijestili su o iznimno dugoj infekciji covida-19 kod muškarca koji je umro prošle godine, nakon što je bio pozitivan na virus 613 dana, te su upozorili na opasnost da se kod takvih pacijenata razviju opasne mutacije virusa, prenosi njemačka novinska agencija dpa.

Stariji muškarac, koji je bio oslabljen drugim bolestima, primljen je u bolnicu u Amsterdamu u veljači 2022. s infekcijom covid-19, navodi se u priopćenju.

Bio je kontinuirano pozitivan na koronavirus sve do svoje smrti u listopadu 2023. – ukupno 613 dana.

Prethodno su zabilježeni i drugi slučajevi vrlo dugih infekcija kod ljudi čiji se imunosni sustav nije mogao uspješno boriti protiv koronavirusa.

Znanstvenici predvođeni Magdom Vergouwe sa Sveučilišta u Amsterdamu planiraju predstaviti rezultate na kongresu Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti u Barceloni od 27. do 30. travnja.

Slučaj je zanimljiv i znanstvenicima jer kod tako dugo zaraženih koronavirus može posebno snažno mutirati.

To krije rizik od pojave varijanti virusa koje mogu lakše nadvladati imunosni sustav zdravih ljudi.

Nizozemski znanstvenici uzimali su kontinuirano uzorke od muškarca kako bi analizirali genski materijal koronavirusa.

Pronašli su ukupno više od 50 mutacija u usporedbi s omikron varijantom BA.1 koja je u to vrijeme kružila, uključujući i one koje bi omogućile virusu da izbjegne imunosnu obranu ljudskog organizma.

Samo 21 dan nakon što je muškarac primio lijek protiv koronavirusa, virus je pokazao znakove otpornosti na njega.

Čovjek je na kraju umro zbog razbuktavanja jedne od ranijih bolesti od kojih je patio.

Koliko je poznato nikoga nije zarazio mutiranim verzijama koronavirusa SARS-CoV-2 koje su se u njemu razvile.

Ovaj slučaj “naglašava rizik od pojave kod pacijenata s oslabljenim imunitetom novih varijanti SARS-CoV-2 koje izbjegavaju imunosni sustav”, poručili su znanstvenici u priopćenju za javnost.

Takav razvoj virusa kod jednog pacijenta mogao bi dovesti do pojave jedinstvenih varijanti, upozoravaju i ističu da je važno pomno pratiti razvoj koronavirusa kod osoba oslabljenog imuniteta.

Postoji rizik da se te varijante, koje su otpornije na obranu koju pruža imunosni sustav zdravih ljudi, pojave i prošire u društvu, dodali su znanstvenici.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu