Connect with us

magazin

Tajna duljeg života? Evo što kaže novo istraživanje

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Dulji ostanak u školi ne samo da omogućava bolje obrazovanje već znači i veću vjerojatnost da ćete živjeti dulje zbog manjeg trošenja stanica. Tako barem sugerira nova analiza podataka s uzorkom od 3101 osoba kroz čak tri generacije.

Općenito govoreći, više godina obrazovanja znači dulji život, ali još uvijek se pokušava shvatiti zašto. Stručnjaci iz SAD-a, Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva zbog toga su htjeli pobliže promotriti odnos između školovanja i zdravlja.

Iako je općenito prihvaćeno da, u pravilu, bolje kvalifikacije znače bolji posao i više novca – što onda znači bolji pristup zdravstvenoj skrbi i prilikama za zdraviji život – ovo novo istraživanje sugerira da će na staničnoj razini naša tijela vjerojatno stariti sporije ako provodimo više vremena u školi.

“Već dugo znamo da ljudi s višim stupnjem obrazovanja imaju tendenciju živjeti dulje”, kazao je za Science Alert epidemiolog Daniel Belsky sa Sveučilišta Columbia i dodaje:

“Ali, postoji hrpa izazova u otkrivanju kako se to događa i, kritično, hoće li intervencije za promicanje obrazovnih postignuća doprinijeti zdravoj dugovječnosti.”

Dodatne dvije godine školovanja izjednačene su s prosječno dva do tri posto sporijim starenjem, pokazala je analiza. Podaci su preuzeti iz Framingham Heart Study, istraživačkog projekta koji je pratio podatke prikupljene 1948. do danas, a odnosi se na veću skupinu ljudi, njihovu djecu i unuke.

Istraživači su koristili algoritam epigenetskog sata na podacima, osmišljen za mjerenje biološke starosti pomoću markera u DNK. Kada znanstvenici govore o bržem biološkom starenju, ne radi se o tome da naši rođendani dolaze brže – već o tome da naše stanice ranije pokazuju štetu.

Kroz unakrsne reference između braće i sestara te između djece i njihovih roditelja, istraživači su uspjeli izolirati učinke obrazovanja, do neke mjere. Ovo je prvi put da su obrazovanje i biološko starenje povezani na ovaj način.

“Ključna zabuna u ovakvim studijama je da ljudi s različitim razinama obrazovanja obično dolaze iz obitelji s različitim obrazovanjem i različitim razinama drugih resursa”, rekla je epidemiologinja Gloria Graf sa Sveučilišta Columbia.

Kako bi umanjili ove nedoumice, promatrali su “obrazovnu mobilnost”, odnosno, koliko je obrazovanje netko postigao u usporedbi s roditeljima, braćom i sestrama. Ova je metoda pomogla objasniti razlike unutar obitelji kako bi se točnije utvrdilo kako obrazovanje utječe na starenje i dugovječnost.

“Otkrili smo da je uzlazna obrazovna mobilnost povezana sa sporijim tempom starenja i smanjenim rizikom od smrti”, istaknula je Graf.

Pitanje zašto se to točno događa nije obrađeno u studiji. Svakako je moguće da su razlozi isti kao i oni koji povezuju visoko obrazovanje s duljim životom – mogućnost priuštiti bolju zdravstvenu skrb i pristup zdravijem načinu života.

Dio razloga za studiju bio je ispitati dobrobiti promicanja daljnjeg obrazovanja i istražiti načine mjerenja njegovog uspjeha u smislu da nas dulje održi zdravima – u čemu ovi biološki markeri starenja sada mogu pomoći.

Međutim, bit će potrebno više istraživanja da bi se sa sigurnošću znalo kako udruženje funkcionira. Niz drugih čimbenika, uključujući siromaštvo u djetinjstvu, vjerojatno će utjecati na smrtnost i na to koliko dugo netko provede u školi.

“U konačnici, potrebni su eksperimentalni dokazi kako bi se potvrdili naši nalazi”, zaključuje Belsky.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Negativne kalorije: O ovome se često priča pa smo odlučili saznati cijelu istinu

Objavljeno

-

By

Pexels

Za neke se namirnice, poput voća i povrća, smatra da imaju negativne kalorije. Pretpostavka o tome dolazi zbog toga što voće i povrće ima prilično mali broj kalorija te visok postotak vode.

Svaka hrana i svako piće u sebi sadrži određen broj kalorija koje, kada ih unesemo u sebe, tijelo pretvara u energiju i troši za osnovne tjelesne funkcije, kretanje, razmišljanje i slično.

Neke su namirnice više zasićene kalorijama, a neke manje dok se za neke smatra da imaju tzv. negativne kalorije.

Što su negativne kalorije?

S obzirom na to da tijelo troši energiju, odnosno kalorije i za sam proces žvakanja i probavljanja hrane, neki tvrde da za te procese tijelo troši više kalorija nego što se, određenom hranom, unese.

Upravo se zato za određene namirnice smatra da imaju negativne kalorije.

Hrana za koju se smatra da ima negativne kalorije:

– celer: 14 kcal na 100 grama (95 posto vode)

– mrkva: 52 kcal na 130 grama (88 posto vode)

– zelena salata: 5 kcal na 35 grama (95 posto vode)

– brokula: 31 kcal na 90 grama (89 posto vode)

– grejp: 69 kcal na 230 grama (92 posto vode)

– rajčica: 32 kcal na 180 grama (94 posto vode)

– krastavci: 16 kcal na 100 grama (95 posto vode)

– lubenica: 46 kcal na 150 grama (91 posto vode)

– jabuke: 53 kcal na 110 grama (86 posto vode)

Iako namirnice s navedenog popisa imaju relativno malo kalorija i uvelike ih sačinjava voda, ne postoje znanstveni dokazi koji potvrđuju to da tijelo njihovim žvakanjem i probavljanjem troši više energije nego što one doprinose.

Naime, istraživanja su pokazala da se žvakanjem troši otprilike 11 kalorija po satu što znači da je potrošnja kalorija tijekom nekoliko minuta žvakanja celera ili drugog voća i povrća zaista beznačajna.

Istina o negativnim kalorijama

Kada je riječ o probavljanju hrane, tijelo za taj proces ne koristi uvijek jednaku količinu kalorija već to ovisi o sastavu hrane koju trenutno jedemo. Najjednostavnije rečeno, tijelo za probavljanje koristi određeni postotak energije od onoga što pojedemo i nije moguće da će, za taj proces potrošiti više energije.

Na primjer, od ugljikohidrata koji sačinjavaju obrok će se oduzeti između pet i deset posto kalorija, od masti između 0 i pet posto te od bjelančevina između 20 i 30 posto kalorija.

Stoga, ako recimo pojedemo lubenicu u vrijednosti stotinu kalorija, tijelo za probavljanje neće iskoristiti svih stotinu kalorija (niti više od toga) već značajno manje, odnosno između pet i 10 posto kalorija od ukupnih sto jer lubenicu uglavnom sačinjavaju ugljikohidrati.

Iako namirnice poput voća i povrća nemaju negativne kalorije, razlog zbog kojeg brojne osobe primjećuju gubitak kilograma nakon što ih uvrste u svoju svakodnevnu prehranu pazeći na unos drugih kalorija, jest taj što one sadrže puno vode koja zauzima velik dio volumena u želucu.

Stoga, konzumiranjem voća i povrća se povećava volumen obroka te brže dolazi do stvaranja osjećaja sitosti i to uz mali broj kalorija.

Zaključak

Hranom s negativnim kalorijama smatraju se one namirnice za čiju je probavu tijelu potrebno više kalorija nego što se tim namirnicama unese i to se većinom odnosi na voće i povrće.

No, brojna su istraživanja pokazala kako takva hrana zapravo ne postoji te da tijelo za probavljanje oduzima samo određeni, mali postotak unesenih kalorija te nikada više od toga.

Također, niti žvakanje ne troši značajnu količinu energije, a to su potvrdili i znanstvenici koji su zaključili da jedan sat žvakanja potroši tek 11 kalorija.

 
Nastavi čitati

magazin

UZ 150. GODIŠNJICU ROĐENJA IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ / “U potrazi za Ivanom” na Večernjoj sceni Kazališta lutaka Zadar

Objavljeno

-

By

U sklopu programa Večernje scene za odrasle ovog četvrtka, 25.4. u 20 sati, u Kazalištu lutaka Zadar gostuje predstava “U potrazi za Ivanom”, u produkciji Max teatra iz Zaprešića i Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda.

O PREDSTAVI: Predstava “U potrazi za Ivanom” u režiji Morane Dolenc nastala je prema istoimenome romanu Sanje Lovrenčić, koja je i autorica dramatizacije. Roman je objavljen 2006. godine, a iduće je dobio Nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“. Riječ je o biografskoj fikciji o Ivani Brlić-Mažuranić koja je sadržajno iznimno bogata, budući da se Sanja Lovrenčić koristila bogatom arhivom pisama, bilješki i dnevničkih zapisa. Predstava prati Ivanin život od rođenja u Ogulinu 1874., preko života u Slavoniji sa suprugom Vatroslavom Brlićem, do tužne i samotne smrti u Zagrebu 1938. godine.
Tekst predstave se izvorno temelji na dnevničkim zapisima i pismima obitelji, a predstavu nose tri glumice od kojih svaka predstavlja ne samo jedan period u Ivaninom životu već i dio njezine osobnosti, koji se međusobno isprepliću i čine bogatstvo njezinog unutarnjeg svijeta.


REŽIJA: Morana Dolenc

DRAMATIZACIJA: Sanja Lovrenčić

OBRADA GLAZBE: Davor Rocco

SCENSKI POKRET: Rebeka Čuljak

KOSTIMI: Tihana Ostreš

SCENOGRAFIJA I LUTKE: David Peroš Bonnot

IGRAJU: Katarina Perica Kirin, Matilda Sorić, Marina Kostelac

Ulaznice se kupuju na blagajni prije predstave ili online, a rezervacija je moguća putem maila (klz@klz.hr).

Cijena ulaznice je 6,50 eura, a za učenike, studente i umirovljenike 3,50 eura.

 
Nastavi čitati

magazin

FOTOGALERIJA / Đir po gradu sa Sašom Čukom

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu