Svijet
Stiže nam “digitalni novčanik”: Pogledajte što to znači za građane EU-a
EU razvija “digitalni novčanik” kojim će Europljani obavljati sve poslove za koje su do sada bili potrebni “papirnati” dokumenti, a odobrenje koje je taj projekt dobio u Europskom parlamentu prvi je korak u razvoju digitalnog identiteta europskih građana, tumači hrvatska eurozastupnica Romana Jerković.
Jerković je pripremila izvješće koje su zastupnici usvojili na protekloj plenarnoj sjednici u Strasbourgu i u ime Parlamenta vodila pregovore s državama članicama o pravilima za razvoj takve aplikacije. SDP-ova eurozastupnica tumači kako će novi “europski digitalni novčanik” omogućiti građanima i poduzećima da se digitalno identificiraju kao što su to do sada činili osobnim i zdravstvenim iskaznicama, putovnicama, vozačkim dozvolama ali i obavljaju online kupovinu kao što sada čine putem svojih računa na Googleu ili Appleu.
“Smisao je bio da ponudimo građanima nešto što je sigurno za korištenje u virtualnom svijetu”, tumači Jerković.
“Digitalni novčanici nisu apsolutna novost jer ih imaju Apple i Google. I danas se koriste za pohraniti ‘boarding pass’ i bankovnu karticu za beskontaktno plaćanje”, rekla je Jerković u razgovoru za Hinu.
“Francuzi su prije deset dana pokazali prototip svog digitalnog novčanika u kojem su stavili elektronsku iskaznicu, osobnu i elektronsku vozačku dozvolu i nazvali su to francuski identitet. Znači, osoba koju je policija u prometu zaustavila radi kontrole mobitelom pokazuje svoju vozačku ili prometnu dozvolu”, tumači Jerković i dodaje da će se na isti način “novčanik” moći koristiti i za identifikaciju prilikom ukrcaja u zrakoplov ili kod liječničkih pregleda. “Sadržaj našeg novčanika ćemo prebaciti u naše mobitele. Plus medicinski karton, plus elektronski recepti, plus porezne kartice, sveučilišna diploma, rodni list, domovnica…”.
Komisija je u lipnju 2021. predložila europski okvir za digitalni identitet, koji će biti dostupan svim državljanima EU-a i europskim poduzećima. Građani će, po tom prijedlogu, putem napredne aplikacije, tzv. digitalnog novčanika, moći dokazati svoj identitet i podijeliti elektroničke dokumente jednim klikom na ekranu telefona.
“Vidim puno pozitivnih stvari, modernizaciju javne uprave, sigurniji alat nego što ga imamo sada, uštedu našeg vremena i novca. Mislim da će se to u konačnici pokazati kao fantastična stvar koju će mladi ljudi posebno prigrliti vrlo brzo. I vjerujem da će se s vremenom razvijati, poboljšavati, da će mu se dodavati sve više i više mogućnosti za što bismo to mogli koristiti”, smatra Jerković.
Sigurnost i zaštita osobnih podataka
Europski novčanici digitalnog identiteta trebali bi imati najsuvremenije sigurnosne funkcije, kao što su mehanizmi za šifriranje i pohranjivanje podataka na način koji je dostupan samo korisniku i koji se može dešifrirati samo od strane korisnika i uspostaviti enkriptiranu razmjenu s pouzdanim stranama i drugim europskim Novčanicima za digitalni identitet, navodi Europski parlament u obrazloženju dokumenta koji je pripremila hrvatska zastupnica.
Jerković ističe kako je Parlament posebno insistirao na sigurnosti sustava i zaštiti osobnih podataka.
Takav projekt kod nekih “izaziva veliku skepsu”, priznaje ali napominje kako je jedan od ciljeva EU-ovog projekta upravo pružiti veću sigurnost i bolju zaštitu podataka no što građani sada imaju dok koriste usluge i aplikacije velikih internetskih kompanija.
“Mimo naše volje koriste se podaci koji se monetiziraju. Prate se naše online aktivnosti, koriste se naši podaci koji se prodaju da bi neke kompanije ciljano oglašavale. Obzirom, recimo, na moj spol ili dob, dobit ću reklame krema informacije o kuhanju itd. Današnje funkcioniranje u tom virtualnom svijetu je zapravo vrlo nesigurno i te velike platforme na našim podacima zarađuju. Ideja europskog digitalnog novčanika je stvoriti alternativu toj predatorskoj praksi i dati građaninu i poduzetnicima alat koji će morati biti priznat u svakoj državnoj instituciji, u svim državama članicama EU, a tako i kod privatnih pružatelja usluga”, kaže Jerković.
Velike internetske platforme morat će prihvatiti upotrebu europskog novčanika za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob, predviđaju pravila razvoja EU-ovog projekta.
Jerković ističe kako je zaštita privatnosti ugrađena u temelje koncepta. “Tko izda digitalni novčanik neće imati pravo uzeti iz tog novčanika nečije podatke za bilo koju svrhu, bez pristanka vlasnika digitalnog novčanika”. Napominje da će uporaba tog digitalnog identiteta “biti na dobrovoljnoj bazi i besplatna, a svi koji budu željeli i dalje će moći koristiti fizičke, papirnate dokumente”.
“Ne vidim situaciju u kojoj bi neka državna agencija ili institucija mogla svojevoljno ući u moj digitalni novčanik. To mora biti apsolutno zabranjeno, to poništava smisao. Mi smo s naše strane kao zakonodavca poduzeli, čini mi se, sve mjere koje smo mogli da se građani zaštite, da u rukama imaju siguran alat”, uvjerena je Jerković.
Prvo korak
“Države članice Unije odavno su trebale imati svoju nacionalnu identifikacijsku shemu. Naša Hrvatska je e-građanin. I ta nacionalna identifikacijska shema će morati u svoj sustav inkorporirati taj digitalni identifikator”.
Forma tog identifikatora u nadležnosti je država članica što bi značilo da će digitalni novčanici vizualno izgledati drugačije ali će tehničke specifikacije biti takve da će oni morati biti kompatibilni, nastavlja Jerković.
U ovom trenutku novčanik još nije u praksi razrađen. “Mi ne znamo u ovom trenutku točno kako će funkcionirati u svakom detalju, u svakom koraku”, priznaje Jerković. “Ovo je prvi korak u kojem se pokreće razvoj takvog sustava. I ovo je nekakvo odobrenje koje dolazi iz Europskog parlamenta da EU razvije taj sustav”.
Europski parlament i Vijeće EU-a postavili su smjernice razvoja i pravila korištenja a EU je razvoj aplikacije povjerio četirima konzorcijima koji će ga svaki razvijati u različitim dijelovima. Prototipovi se očekuju 2025. godine.
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.




