Connect with us

Hrvatska

Pogledajte koje trgovine smiju biti otvorene svake nedjelje

Objavljeno

-

Nakon što je Ustavni sud odbio prijedloge za ocjenu ustavnosti ograničenja rada nedjeljom za većinu trgovaca ostaje utješna odredba o pravu na 16 radnih nedjelja. Za manji dio trgovaca vrijede iznimke te će oni i nedjeljom moći poslovati. Pogledajte tko sve i pod kojim uvjetima može neometano raditi nedjeljom tijekom cijele godine.

Izmjene Zakona o trgovini na snagu su stupile početkom srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili prema potrebama sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje.

Najveći otpor uvođenju ograničenja rada nedjeljom pokazali su mali trgovci koji trpe razmjerno veću štetu od velikih. Riječ je kvartovskim dućanima, pekarama, prodavaonicama suvenira, cvjećarnicama i drugim trgovačkim obiteljskim radnjama, piše tportal.

Većina malih trgovaca koji posluju u lokalima moraju poštivati zakonsko ograničenje, ali za manji dio njih vrijede iznimke te oni mogu raditi tijekom cijele godine. Također, neki mogu prilagoditi svoje poslovanje i iskoristiti “rupe u zakonu”. Trgovcima koji pod određenim uvjetima smiju raditi nedjeljom na ruku idu i lokalne vlasti proširenjem sajmenih dana.

Evo koje je sve iznimke predvidio zakon i kao se one mogu kreativno koristiti.

Koje trgovine smiju biti otvorene svake nedjelje?

Ograničenje rada nedjeljom ne odnosi se na prodavaonice koje se nalaze u sastavu određenih poslovnih cjelina.

Tijekom cijele godine nedjeljom mogu raditi prodavaonice u sklopu prometnih cjelina pod kojima se podrazumijevaju željeznički i autobusni kolodvori, zračne i pomorske luke te zrakoplovi i trajekti.

Ograničenja ne vrijede niti za prodavaonice u sklopu benzinskih postaja, bolnica, hotela te prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i zaštićenih područja prirode.

Smiju li raditi kiosci?

Dio kioska smije raditi nedjeljom tijekom cijele godine uz određene uvjete. Zakon dopušta rad nedjeljom kioscima koji distribuiraju tisak i to u skraćenom radnom vremenu od 7:00 do 13:00 sati. Pritom treba naglasiti da je kiosk definiran kao prodajno mjesto u kojem se prodaje ograničen asortiman proizvoda kroz odgovarajući otvor na kiosku bez ulaska kupca u prodajni prostor.

Dakle, iznimka se ne odnosi na trafike u kojima se prodaju novine, pića, hrana, kozmetika i sl., a koji ne posluju u formi kioska. Također, iznimka se ne odnosi na kioske koji drugih namjena, koji ne distribuiraju tisak. Tako primjerice, nedjeljom ne smiju tijekom cijele godine raditi cvjećarnice ili kiosci koji prodaju pekarske proizvode.

Kako rade tržnice?

Tržnice smiju raditi svake nedjelje, ali samo djelomično. U sklopu tržnica vlastite poljoprivredne proizvode tijekom cijele godine smiju prodavati samo OPG-ovci, i to isključivo na klupama i štandovima.

Trgovci koji prodaju tuđu robu na klupama i štandovima smiju raditi samo 16 nedjelja u godini. Ograničenje rada nedjeljom vrijedi i za sve trgovce koji posluju u zatvorenim dijelovima tržnice. To znači da samo 16 nedjelja u godini smiju biti otvorene mesnice, ribarnice i druge prodavaonice u sklopu tržnica. Ograničenje se odnosi i na OPG-ovce koji prodaju svoju robu u zatvorenim prostorima.

Što se može prodavati na sajmovima?

U vrijeme sajmovnih dana koje proglašavaju lokalne vlasti, nedjeljom je dozvoljena prigodna prodaja na kioscima, štandovima, ambulantna prodaja i ostala slična prodaja na otvorenom, kao sastavni dio prigodnih manifestacija i sajamskih događanja. Takve prigodne prodaje mogu započeti u 8 sati i završiti do 24 sata u gradovima i općinama koji su donijeli ovakvu odluku.

Povećanje broja sajamskih dana jedan je od načina zaobilaženja zakona, kojim lokalne vlasti pogoduju malim trgovcima. No treba naglasiti da za većinu trgovaca vrijedi ograničenje rada nedjeljom i u vrijeme sajmovnih dana. Osim trgovaca koji ionako smiju raditi tijekom cijele godine (OPG-ovci koji prodaju svoju robu na štandovima) sajmovni dani pružaju mogućnost dodatnog rada nedjeljom trgovcima suvenira, rukotvorina, cvijeća i sličnih prigodnih proizvoda i to isključio u okviru ograničenog sajamskog prostora.

Na proširenje sajmovnih dana Vlada ne gleda blagonaklono. Komentirajući za RTL poplavu sajamskih dana, ministar gospodarstva Damir Habijan najavio je kako će Vlada takvoj vrsti traženja rupa u zakonu doskočiti. Pritom je posebno apostrofirao Split, čije gradske vlasti su proglasile sajamske dane za sve blagdane i nedjelje od listopada do konca prošle godine. “Ono što se događa u Splitu, mislim da nije prihvatljivo da se na taj način zloupotrebljava zakon. Ako smo rekli 60 dana, onda je 60 dana”, rekao je Habijan.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo je akcijski plan protiv debljine, bolesti koja prijeti trećini građana Hrvatske…

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Ambulante za poremećaje prehrane, uključivanje kineziologa u nastavu, prehrambene smjernice od vrtića do radnoga mjesta, zdrava prehrana i tjelesna aktivnost dio su mjera u nacrtu Akcijskog plana za prevenciju debljine, bolesti od koje bi do 2030. mogla bolovati čak trećina Hrvata.

Trogodišnjim Planom, koji je u javnom savjetovanju do utorka, predviđeno je i poticanje vožnje biciklom, hodanja i javnoga prijevoza u odnosu na korištenje automobila, izrada kriterija za hranu u automatima, a otvorit će se i savjetovališta za prevenciju debljine. 

Nabrojenim mjerama planira se zaustaviti rast udjela odraslih osoba i djece s debljinom. Podaci pokazuju da danas u Hrvatskoj svako treće dijete, njih 35 posto, ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Prekomjernu masu ima 19,2 posto dječaka i 21,2 posto djevojčica, dok debljinu ima 17,8 posto dječaka i 11,9 posto djevojčica.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina bolesti su epidemijskih razmjera te se i vode pod medicinskim dijagnozama E65 i E66, navodi Ministarstvo zdravstva koje je poslalo Akcijski plan u dvotjedno javno savjetovanje uoči Svjetskog dana debljine, 4. ožujka.

Do 2030. u Hrvatskoj svaka treća osoba imat će debljinu

Debljina je posebna kronična nezarazna bolest, no i čimbenik rizika za razvoj drugih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i nekih sijela tumora.

Uz narušeno tjelesno zdravlje, osobe s debljinom često se suočavaju sa stigmatizacijom i imaju narušeno mentalno zdravlje, a debljina može biti povezana i s lošijim obrazovnim ishodima i ograničenim mogućnostima zapošljavanja.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina često počinju od najranije životne dobi te je pravovremeno djelovanje ključno za njihovu prevenciju, ističe se u nacrtu Akcijskog plana.

Prema izvješću Svjetske federacije za debljinu u 2019. godini ekonomski utjecaj prekomjerne tjelesne mase i debljine za Hrvatsku procijenjen je na 1,68 milijardi dolara. Do 2030. godine predviđeno je da će se povećati na 2,56 milijarde dolara, dok će se do 2060. godine popeti na 7,7 milijarde dolara.

Svjetski atlas debljine predviđa da će u Hrvatskoj do 2030. godine s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac, upozorava ministar zdravstva Vili Beroš.

Projekcije govore i da će do 2030., uz Tursku i Mađarsku, upravo u Hrvatskoj živjeti najviše djece s debljinom u Europi. Ako se ništa ne poduzme, za sve tri zemlje predviđeno je da će imati 19 posto djece, u dobi od 5 do 19 godina, s debljinom.  

Stoga je jedan od ciljeva akcijskog plana stvoriti u budućnosti cijelu generaciju bez prekomjerne težine jer mjere obuhvaćaju i preporuke za trudnice, kao i za tek rođenu djecu.  

Debljina povezana s 200 drugih bolesti

Akcijski plan predviđa konkretne mjere i aktivnosti usmjerene prema svim životnim razdobljima kao što su promicanje zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti, praćenje uhranjenosti, podršku i liječenje. Posebne mjere predviđene su i za dojenčad, djecu i mlade, ali i prema trudnicama i osobama treće životne dobi, naglašava načelnica sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ivana Portolan Pajić.

Uoči Svjetskog dana debljine, Beroš je pozvao javnost da se uključi u savjetovanje kako bi se donio dokument na dobrobit zdravlja nacije i nastavio preokret prema prevenciji na svima razinama društva u sklopu pokrenute reforme.

Upozorava i da debljina nije minorni niti estetski problem, već ozbiljna kronična bolest povezana s više od 200 drugih bolesti.

“Optimalnu težinu možemo postići i zadržati na duge staze jedino usvajanjem zdravih navika”, poručuje ministar. Svjestan je, kaže, i da je to lakše reći nego učiniti, jer u pozadini su i genetika, manjak tjelesne aktivnosti, neprilagođena prehrana i niz drugih nezdravih navika s kojima se i sam svakodnevno bori. 

Manji broj kilograma donijet će nam lakoću življenja, poručio je.

Ministar je najavio i da uskoro kreće provedba preventivnih zdravstvenih pregleda na nacionalnoj razini nakon što je taj projekt pilotiran u pet županija.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NOVA PRAVILA O KRATKOROČNOM NAJMU? / Povećavaju se nameti za iznajmljivače?

Objavljeno

-

By

S kratkoročnim najmom javljaju se i negativni učinci na život lokalnog stanovništva, povećavaju se cijene najma, ali utječu i na nedostatak dostupnih stambenih prostora u popularnim turističkim odredištima, pa je u akciju krenula i Europska unija.

Kratkoročni najam eksplodirao je u Parizu, u kojem ga je 2022. koristilo čak 13,5 milijuna gostiju, dok ih je gotovo upola manje, 8,5 milijuna, bilo u Barceloni i Lisabonu, a u stopu ih slijedi Rim s osam milijuna gostiju, prenosi tportal.

Zbog sve većeg broja kratkoročnih najmova pojedini gradovi i regije uvode lokalna pravila za ograničavanje pristupa takvim uslugama. Suočena je s tim i jadranska Hrvatska, vodeća na popisu 20 najpopularnijih europskih regija prema podacima Eurostata u 2022.

Eurozastupnici su ovaj tjedan na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu podržali uredbu kojom će se uskladiti zahtjevi o načinu prikupljanja i dijeljenju podataka vezanih uz kratkoročni najam. Pravila imaju cilj otkriti stvarni učinak usluga kratkoročnog najma i omogućiti lokalnim vlastima da kao odgovor razviju odgovarajuće politike.

Prije stupanja na snagu nove uredbe Europskog parlamenta o kratkoročnom najmu, treba ga potvrditi i Vijeće, a nakon toga države članice EU-a imaju 24 mjeseca za njegovu provedbu.

Nove mjere uključuju registraciju domaćina na internetu za kratkoročni najam nekretnina u zemljama EU-a kojima je to potrebno, a nakon toga domaćin dobiva registracijski broj koji će mu omogućiti iznajmljivanje nekretnine. Olakšat će se time njihova identifikacija, ali i provjera informacija o njima kod nadležnih tijela.

S druge strane, domaćinima se osigurava veća sigurnost za korisnike jer će nadležna tijela ukloniti objekte koji nisu u skladu s pravilima, a po potrebi izreći i novčane kazne platformama. Tako će države članice EU-a uspostaviti ‘jedinstvenu digitalnu ulaznu točku’ za pomoć lokalnim tijelima u praćenju aktivnosti iznajmljivanja i poboljšanju turizma, a za male platforme, koje u prosjeku imaju do 4250 oglasa, primjenjivat će se jednostavniji sustav za razmjenu podataka.

“mamo situaciju da veći dio godine ti stanovi zjape prazni, a u isto vrijeme mladi u Dubrovniku ne mogu naći stan za dugoročno iznajmljivanje. Kapital pobjeđuje demografiju jer je isplativije iznajmljivati kratkoročno. To je u redu ako je takvo iznajmljivanje pravi obiteljski smještaj, ali ako je netko napravio zgradu sa stanovima, a onda ih sve prenamijenio u apartmane, onda se tu trebamo drugačije postaviti i za takvu apartmanizaciju naplaćivati veće namete”, izjavio je za tportal gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i ističe da je na području Dubrovnika u ovom trenutku 48.000 kreveta, od čega je samo 12.000 u hotelskom smještaju, a sve ostalo pripada u različite kategorije privatnog.

Slična situacija je i u Zadru. On se, prema podacima Eurostata, našao na popisu europskih gradova 2022. s najvećim udjelom turista u kratkoročnom najmu.

Dakle, promjene stižu, a možda ćemo ih vidjeti već tijekom nadolazeće turističke sezone.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PRONAĐENI KOMADIĆI PLASTIKE! Povlači se jedna vrsta soli, provjerite zalihe…

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlači jedna vrsta soli zbog prisustva komadića plastike.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Nadalina mlinac morske soli 100g, EAN: 3858881586147, bar koda: 3858881586147, najbolje upotrijebiti do 4.10.2006., zbog prisustva stranog tijela – komadića plastike.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: Luxor d.o.o., Put Majdana 43A, 21210 Solin, Hrvatska

Dobavljač: JOMA Kunststofftechnik GmbH, Wolfholzgasse 14-16, 2845 Brunn amGebirge, Austrija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima, navode iz HAPIH-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu