Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

MUKE PO PRORAČUNU / Pročelnik Kasap: “Zadar i Zadrani taoci su sumanute politike. Na dispoziciji nikad više sredstava, projekti spremni, a mi ih ne možemo kandidirati. Ne možemo raditi.”

Objavljeno

-

foto: Diadora TV, screenshot

Paralelno sa njegovom proračunskom blokadom, s pažnjom se putem novog Prostornog plana kroji urbanistička budućnost grada Zadra. O takvoj situaciji, na Diadora TV razgovarali su s Darkom Kasapom, pročelnikom upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra.

“Od zelenih parkova do obnovljene obale, grad teži postati primjer održivog razvoja i urbanog blagostanja“, kazao je pročelnik Kasap.

U nastavku, dodao je kako trenutačna proračunska situacija i rasprave unutar Gradskog vijeća zapravo nemaju izravan utjecaj na Prostorni plan:

– Prostorni plan je zaseban proces koji ide svojim tijekom, neovisno o proračunskim izazovima. Povezivanje ovih dviju stvari rezultat je političkog populizma i ne odražava stvarnu situaciju.

Cilj prostornog planiranja je slušati i provoditi volju građana, a ne prilagođavati plan političkim zahtjevima, kaže Kasap.

– Dugo se nije ovakva pažnja koncentrirala oko neke teme. Prije tri godine započeli smo izmjene i dopune PP, dakle još u prošlom sazivu Gradskog vijeća. Politika grada je odlučila da neke stvari treba korigirati, napraviti ih boljima i pripremiti za nova, buduća vremena. Stavili smo naglasak na četiri točke – dodatno pojačati javne zelene površine i parkove, definirati lokacije gdje se trebaju dogoditi novi parkovi, kao što je park uz ulicu Kažimira Zankija, pa dalje nastavljamo prema Žmirićima, na Plovaniji dva nova parka, cijeli sportsko-rekreacijski sadržaj od Supernove do Gaženice… Niz je lokacija. U konačnici, trebali bismo imati u svakome kvartu po jedan park, kao novi javni sadržaj. Druga tema koju smo željeli podcrtati jesu projekti društvene namjene. Svjesni smo da nedostaje novih vrtića – predvidjeli smo ih u Diklu, na Sinjoretovu, Smiljevcu… I to kroz prostorno plansku dokumentaciju moramo pripremiti. Uz same vrtiće, predvidjeli smo i lokacije za nove osnovne škole – na Crvenim kućama, u Diklu… širenje Šimuna Kožičića Benje i Bartola Kašića, kao i lokaciju za novu koncertnu dvoranu koja po procjeni struke nedostaje.

Treća je točka – izgradnja novih hotela, kazao je Kasap.

– Svjesni smo činjenice da grad Zadar raste i da raste i broj turista. Po nekima, dosegnuli smo čak i maksimalne brojke i trebamo se opredijeliti višoj kategoriji turista, a to možemo dobiti samo većom kvalitetom ponude sadržaja i smještaja – hotelima sa 4+ i 5 zvjezdica, dodaje.

Četvrta i možda najvažnija točka koju se želi definirati jesu novi urbanistički parametri u zonama najveće gustoće kao što su Plovanija, Smiljevac, Voštarnica i Borik.

– U tim smo zonama željeli definirati udaljenost od međe koja mora biti veća; povećati zelenilo sa 20 na 30, negdje čak i na 40 posto; definirati broj stambenih jedinica i broj parkirnih mjesta po stambenoj jedinici… Uvesti na neki način reda u urbanizam koji nije na razini na kojoj bismo željeli. Ovaj Prostorni plan, naime, posljedica je trenutka kakav je bio 2008. godine, a kad su Zadar i Hrvatska, pa i svijet u konačnici, prolazili kroz krizu i svi smo priželjkivali bilo kakve dizalice kao neki generator ekonomije.

Prostorni plan Grada Zadra, kaže pročelnik, ni na koji način nije u vezi s proračunom i ne bi se moglo niti smjelo uvjetovati donošenje jednog s drugim.

– Donošenje Prostornog plana ima svoj zakonom definiran ‘hodogram’. Nakon što sagledamo sve primjedbe, uvažit ćemo one koje su moguće, dati objašnjenje za one koje nisu, uputiti Ministarstvu i dati na Gradsko vijeće najranije u lipnju ove godine, kada se ispuni sva zakonska procedura. Do lipnja čekati donošenje Plana i biti bez proračuna… Rekao bih da je to sumanuta situacija. Dvadeset godina sam u javnom poslu i nikad se nije dogodilo da su Grad Zadar i građani Zadra bili taoc ovakve jedne sumanute politike. Nikad više nacionalnih sredstava i sredstava iz EU nije bilo na dispoziciji za sve ove projekte koji su pripremljeni, a mi ih ne možemo kandidirati i projektirati, nastaviti dalje s radom. Mene i veliku većinu građana ova situacija žalosti i nadam se konsenzusu. Gradonačelnik Dukić je više puta pozivao i predlagao zajedničko kreiranje proračuna.

O Prostornom planu i hotelima…

– Na javnom smo izlaganju prezentirali sve lokacije. Na Boriku, primjerice, Falkensteiner namjerava rekonstruirati, odnosno širiti, povećavati katnost samih hotela, odnosno kapacitet soba; privatna investicija ispod Žmirića predviđa zdravstveni turizam s hotelom visoke kategorije; Ilirija je podnijela zahtjev za izgradnju hotela na Relji; u TIZ-u je odavno planiran stambeni objekt od 18 katova koji bi imao dio apartmana/stanova, a dio hotela visoke kategorije… Čitav je niz takvih manjih i većih lokacija, investicija. Naša je osnovna nit vodilja – hoteli visoke kategorije i, time, viša kategorija samog turizma.

Pojačavanje javne zelene površine:

– Zadar se zalaže za stvaranje “zelenih pluća” unutar urbanog tkiva. Plan uključuje razvoj novih parkova i sportsko-rekreacijskih zona koje će omogućiti građanima da uživaju u prirodi i rekreaciji. Cilj je da svaki kvart ima dostupan zeleni prostor, što će doprinijeti zdravijem životnom okruženju i smanjenju urbanih toplinskih otoka.

Projekti društvene namjene:

– Gradnja vrtića, škola i proširenje kulturnih prostora, poput koncertno-kongresne dvorane, pokazuje predanost Zadra obrazovanju i kulturi. Ovi projekti osmišljeni su da obogate zajednicu i osiguraju da obrazovna i kulturna infrastruktura drže korak s rastom populacije.

Turizam visoke kvalitete:

– S naglaskom na izgradnju i obnovu hotela visoke kategorije, Zadar teži privući posjetitelje željne luksuza i kvalitete. Ovaj pristup ne samo da će poboljšati turističku ponudu, već i potaknuti gospodarski razvoj, otvarajući nova radna mjesta i pružajući podršku lokalnim poduzetnicima.

Urbani red i zelene inicijative:

– Uvođenje novih urbanističkih parametara u zonama visoke gustoće stanovanja cilja na stvaranje uravnoteženog suživota između izgrađenog prostora i zelenih površina. Planiranje većeg broja parkirnih mjesta i stambenih jedinica po jedinici, uz povećanje zelenih površina, ključno je za stvaranje ugodnijeg i funkcionalnijeg urbanog okruženja.

Cijeli razgovor s pročelnikom Kasapom na Diadora TV možete pogledati OVDJE.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Nja-prc-prc

    13. veljače 2024. at 0:24

    I bolje da ništa ne radite, što god ste radili ste usrali. Ni govnjaru ne znate napraviti … smrdi, smrdi, užasno smrdi…

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

NEMA STABILIZACIJE VREMENA / Do kraja tjedna izmjenjivat će se sunce i kiša. Najobilnije padaline u noći na petak, najsunčanije u subotu?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas promjenjivo oblačno, ponegdje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kiša uglavnom u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, a navečer i u noći pljuskovi lokalno mogu biti izraženiji uz obilnu oborinu. Vjetar slab do umjeren istočni i jugoistočni, na istoku uz jake udare, a u zapadnim predjelima i sjeveroistočni. Na Jadranu umjereno i jako jugo, moguće i olujno. Najviša temperatura zraka od 20 do 25 °C, ponegdje u Gorskoj Hrvatskoj malo niža.

U petak u noći i ujutro umjereno do pretežno oblačno, mjestimice kiša, na istoku moguće i grmljavina. Zatim djelomice, ponegdje i pretežno sunčano, od sredine dana uz mogućnost lokalnih pljuskova u Gorskom kotaru i na krajnjem istoku. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu i sjeverozapadni, a na krajnjem jugu jugo. Najniža jutarnja temperatura od 10 do 15, na Jadranu između 14 i 19 °C. Najviša dnevna temperatura uglavnom od 21 do 26 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U petak većinom sunčano, više oblaka još na kopnu, u prvom dijelu dana uz mjestimice malo kiše, a poslijepodne može biti lokalnih pljuskova osobito na istoku. U subotu će prevladavati sunčano, popodne samo rijetko može biti jačeg razvoja oblaka i ponekog pljuska. U nedjelju promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, ponegdje kiša, moguće i grmljavina, osobito na Jadranu i uz Jadran. Vjetar u unutrašnjosti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu većinom jugo, u petak mjestimice i jugozapadnjak te sjeverozapadnjak. Temperatura zraka malo će porasti.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) SRIJEDOM U SRIDU / Mlikota: Knjiga o poslijeratnoj obnovi Zadra i danas izaziva puno emocija

Objavljeno

-

By

Na tradicionalnom predstavljanju znanstvenika „Srijedom u sridu“ sinoć je gostovala izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti i autorica nagrađivane knjige „Zadar – obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu“. Mlikota je otkrila kako je od školovanja u rodnom Metkoviću došla do studija u Zadru, zašto je napustila posao na HRT-u i odabrala znanstvenu karijeru te na kraju izabrala temu poslijeratne obnove Zadra za svoj predmet proučavanja. Razgovor je moderirala voditeljica Kabineta rektora Ivan Zrilić.

– Odrasla sam u Metkoviću, malom gradu s puno uspješnih ljudi, nogometaša, rukometaša, misica, ali i stručnjaka. Uvijek se govorilo da nema institucije u Europi u kojoj nema nekoga povezanog s Metkovićem.  Puno se ulagalo u obrazovanje, imali smo izvrsnu školu, u ono vrijeme informatičku učionicu s Apple računalima, odjel za kemiju, slušalice na satovima jezika… Moja prva želja bila je studij biologije, čak sam u srednjoj školi napravila projekt o utjecaju pesticida na ljudsko zdravlje. Na kraju sam odustala od prijemnog ispita koji je bio u Zagrebu, u Splitu su na povijesti umjetnosti tražili crtanje, što nije moja jača strana i tako sam upisala studij povijesti umjetnosti i sociologije u Zadru, rekla je Mlikota.

U novom gradu brzo je „pohvatala konce“, stekla puno prijatelja, počela raditi u novinarstvu i dobila zaposlenje na HRT-u. Tada joj je profesor Vinko Srhoj ponudio mjesto asistenta i iako joj je njezin tadašnji urednik rekao „nitko ne odlazi od nas“, ona je ipak odabrala znanstvenu karijeru.

– Puno je sličnosti u ta dva posla, koje su mi kasnije pomogle, a najveća razlika intelektualna sloboda koju mi je ovaj odabir donio. Planirala sam na doktoratu raditi video umjetnost, ali kako je to bilo u začecima i bilo je dosta tehničkih problema oko prikupljanja građe, odlučila sam se za poslijeratnu obnovu Zadra. I profesor Ivo Petricioli složio se kako je to dobra tema za doktorat pa se rodilo sve ovo o čemu danas pričamo.

Najveći izazov u pisanju knjige, za koju je dobila brojne nagrade, bio je rad u pandemiji. Bez izravnog kontakta u radu na knjizi s preko 1.300 ilustracija često je trebalo raditi popravke, ali na kraju se trud isplatio.

– Knjiga je izazvala puno emocija, prilazili su mi ljudi, tražili da popijemo kavu, govorili mi da su prepoznali sebe ili svoje bližnje na fotografijama za koje nisu znali da postoje. Sretni su što je netko ispričao njihovu priču o životu u poslijeratnom Zadru, neki su se i rasplakali, a duhovit osvrt u svom članku imao je Mario Padelin, koji je komentirao kako je knjiga preteška za čitanje i kako njom možeš svladati razbojnika ako te napadne. Pomogao mi je puno u njezinom pisanju prof. Pavuša Vežić, bez njega i shvaćanja što se događalo u pojedinim dijelovima grada, čega nije bilo u literaturi, ne bih mogla razumjeti poslijeratnu matricu. Naravno, zahvalna sam i djelatnicima Državnog arhiva u Zadru i Znanstvene knjižnice, ta građa i ljudi koji tamo rade nama znanstvenicima daju mir i omogućuju posvećenost radu, rekla je Mlikota.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA S VELEBITA / Planinarski put svjetla mladih Zadarske nadbiskupije

Objavljeno

-

By

Foto: Sudionici Planinarskog puta svjetla

U pobožnosti Planinarski put svjetla mladih Zadarske nadbiskupije u subotu, 11. svibnja, sudjelovala je grupa od 53 mladića i djevojaka iz Zadarske nadbiskupije hodeći 30 km obroncima planine Velebit.

Sudionici su se zaustavili na 14 postaja, razmišljajući o radosti Kristovog uskrsnuća, uz tekstove iz Evanđelja i prigodna razmatranja čiji je autor mons. Ivan Šaško. Mnogi sudionici nisu se međusobno poznavali, pa su putem sklopljena nova poznanstva. Tri iskusna vodiča brinula su o sigurnosti sudionika, a u pripremama je sudjelovao i HGSS.

Planinarski put svjetla počeo je ranim okupljanjem sudionika na Autobusnom kolodvoru u Zadru. Vozač Jere iz zadarskog poduzeća ‘Liburnija’ prevezao je autobus hodočasnika do tunela na prijevoju Prezid-Gračac. Grupa je već u 6,30 sati ujutro, unatoč jakoj buri i hladnom vremenu, krenula pješice od prijevoja prema Tulovim Gredama. Cijela 30-kilometarska staza kroz Velebit pružila je izvanredno iskustvo, zahvaljujući idealnim vremenskim uvjetima od ugodnih 20 Celzijevih stupnjeva, uz laganu naoblaku i buru.

Duhovni sadržaj tijekom pješačenja bio je jednostavan, ali bogat. Uz molitvu i razmatranja na 14 postaja Puta svjetla, sudionici su imali priliku hodati u šutnji, okrijepiti se sakramentima, razgovarati sa svećenikom i osobno se moliti. Osobito su bile dirljive postaje i molitve kod mnogih spomenika za pale branitelje iz Domovinskog rata koji su svoj život položili upravo u obrani Domovine na Velebitu.

Program je zaključen uobičajenim planinarskim obrokom, grahom s kobasicama, zahvaljujući radnicima Caritasa Zadarske nadbiskupije. Nakon zajedničke fotografije kod kapelice podno Tulovih Greda, na mjestu pogibije hrvatskog branitelja Damira Tomljenovića Gavrana, sudionici su se zaputili prema Zadru. Nakon 21 sat, sudionici su se razišli, fizički iscrpljeni, ali duhovno osvježeni i ohrabreni razmatranjem Uskrsloga na 14 postaja Puta svjetla. Taj duhovni hod kroz Velebit ostavio je duboki dojam na sve sudionike, pružio je ljepotu zajedništva i snagu vjere u prirodnom okruženju. Izražena je radost budućim sličnim susretima i pobožnostima koje okupljaju mlade i jačaju njihovu vjeru.

Susret je organiziralo Povjerenstvo za pastoral mladih Zadarske nadbiskupije čiji je predstojnik don Ivan Šibalić.

Ivan Šibalić

Foto: Sudionici Planinarskog puta svjetla

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu