ZADAR / ŽUPANIJA
BILOSNIĆEVA NOVA EDICIJA: Gradu koji se poput zlatnog otoka izdiže iz morskog plavetnila
Iz tiska je izišla nova knjiga Tomislava Marijana Bilosnića naslovljena „Od mora i zlata / Moj Zadar moj zavičaj“, inače 165 po redutiskano djelo, kako u domovini tako i u inotzemstvu, ovog svestranog autora, o kojemu je tiskano i 13 zasebnih izdanja posvećenih njegovom književnom djelu.
Zapravo, „Od mora i zlata“prva je knjiga iz edicije „Moj Zadar, moj zavičaj“, koja donosi povjesnice i feljtone Tomislava Marijana Bilosnića koji tematiziraju povijest i baštinu Zadra i zadarskoga područja. Bilosnićeve povjesnice i feljtoni prethodno su objavljeni u dnevnim novinama („Slobodna Dalmacija“, „Zadarski list“, Zadarski regional“), a gotovo prije dva desetljeća i u zasebnim knjigama – „3000 Za dar“ (2001.), „Gledajte tamo onaj grad“ (2005.) i „Sjaj zadarskoga zlata“ (2006.).
Ciklus feljtona iz knjige „3000 Za dar“mali je povijesni leksikon Zadra u kojemu je sadržana široka, tritisućljetna zadarska povijesti – od Liburna do naših dana. Svaki medaljon mala je priča velike i bogate zadarske povijesti i civilizacije. O Bilosnićevoj je knjizi prof. dr. sc. Šime Batović, jedan od najuglednijih hrvatskih arheologa, s oduševljenjem zapisao: „Ovo je knjiga kakve dosad nismo imali. (…) Ovdje se prošlost zapravo redovito povezuje s današnjim životom i događajima, pa to i nije sama povijest, već život koji nastavlja i stvara povijest, ili se prošlost do danas nastavlja i doživljuje svoje tisućgodišnje taloženje. (…) Na taj se način prošlost i život ocrtavaju pred našim očima, uz našu nazočnost i sudjelovanje, pa je preko pisca svaki stanovnik Zadra i sudionik i gledatelj, jer se prošlost na svakom koraku zrcali kroz naše življenje i trajanje“. I uistinu od priča o liburnskom nakitu i liburnskim nekropolama, rimskom Zadru, Keltima i franačkoj upravi, biskupu Donatu i opatici Čiki, obitelji Madijevaca i kraljici Elizabeti Kotromanić, prvom hrvatskom sveučilištu, duždu Dandolu, do alke koja se trkala Kalelargom, zadarskim obrtnicima, gostionicama, knjižnicama, crkvama i samostanima – sve je to ujedinjeno u zajedničku dijakronijsku ogrlicu tisućljetne povijesti mitskoga jadranskoga Zadra.

Povjesnice iz Bilosnićeve knjige „Gledajte tamo onaj grad“u cijelosti su posvećene IV. križarskoj vojni tijekom koje su križari, plaćajući prijevoz u Svetu Zemlju, mletačkom duždu Dandolu „pomogli“ osvojiti Zadra razorivši ga do temelja. Svoje feljtone o križarskom razaranju Zadra 1202. godine Bilosnić je objavljivao u periodici o 800-godišnjici od toga nemilog događaja. Osim što čitatelja ovi feljtoni uvode u svijet križarske opsade srednjovjekovnoga „ključa Otranta“, autor u njima oživljuje zadarsku svakodnevicu, donoseći ujedno i kontekst arhitektonskoga i umjetničkog sjaja Zadra 12. stoljeća. Bilosnić je svojom „križarskom povjesnicom“ osvijestio gorku istinu da se sjaj Zadra nakon križarske opsade više nikada nije obnovio u svojoj punini. Hrvatski povjesničar dr. sc. Eduard Peričić pritom je o Bilosnićevoj knjizi istaknuo: „Bilosnićevo djelo čita se kao roman, ali ne s izmišljenim nego sa sasvim konkretnim licima i imenima. Ništa tu nije rečeno tek tako, radi neke stilske figure ili estetske ugodnosti. Ne, sve je argumentirano: i osvajanje, i način na koji su Mlečani pridobili križare za svoj plan, i tamne strane križara pljačkaša i svijetle likove među njima koji su napustili slijepoga devedesettrogodišnjega gramzivoga mletačkoga dužda ne htijući služiti nečasnim interesima mletačkog imperijalizma…“.
Feljtoni i povjesnice iz knjige „Sjaj zadarskoga zlata“ tematiziraju srednjovjekovnu povijest Zadra kroz priču o zadarskoj zlatarskoj baštini, danas postavu Stalne izložbe crkvene umjetnosti, a u čiji opus pripada i remek-djelo europskoga zlatarstva – škrinja sv. Šimuna. Uz niz povijesnih feljtona, Bilosnić donosi i priče o sudbini „zadarskoga zlata“ iz novije povijesti 20. stoljeća. Kroz slike relikvijara, pokaznica, križeva, škrinja, kutijica, zlatoveza…. Bilosnić metodom pars pro toto pripovijeda stoljetnu zadarsku povijest, kako bi suvremenicima osvijestio ulogu i položaj zadarskoga prostora kao prostora svjetla. Nasljeđujući ideju Miroslava Krleže iz njegova glasovitoga eseja „Zlato i srebro Zadra“ o zadarskoj zlatarskoj baštini kao identitetskoj slici Zadra, njegovoj autohtonosti i umjetničkoj samosvojnosti, Bilosnić ide još dalje uplećući u identitetski mozaik Zadra priče o stvarnim ljudima svoga vremena koji su doslovno životima štili zadarsku zlatarsku baštinu, duboko osviješteni njezine važnosti za grad ali i za širu nacionalnu kulturu u kontekstu europske srednjovjekovne civilizacije.
Knjiga Tomislava Marijana Bilosnića „Od mora i zlata“, Zadru je danas potrebna možda više nego ikad u povijesti. Gradu koji se poput zlatnog otoka izdiže iz morskog plavetnila pod teretom jeftine turističke pozlate, prijeti civilizacijsko izumiranje. Neće ga potopiti morska plima, potopit će ga zakon turističkog financijskog iscrpljivanja, 3000 godina staru urbanu povijest potopit će težina zlatnog eura. Stoga Bilosnićeva književna povijesti o zadarskoj baštini u ediciji „Moj Zadar, moj zavičaj“ nad suvremenicima i potomstvom stoji i kao blagoslov i kao prijetnja.
Knjiga „Od mora i zlata / Moj Zadar moj zavičaj“ izišla je u izdanju 3000 godina Za dar, uz financijsku potporu Zadarske županije. Urednica izdanja je Sanja Knežević, naslovnicu i opremu potpisuje sam autor, dok je knjigu grafički pripremila Marija Marfat.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





