Connect with us

Hrvatska

DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI / Uskoro isplata kamata za narodne obveznice, najavljeno novo izdanje

Objavljeno

-

Za malo manje od dva mjeseca, 8. ožujka, građanima koji su lani kupili narodne obveznice stiže prva isplata kamata. Podsjetimo, narodna obveznica ima rok dospijeća od 2 godine, a godišnji prinos iznosi 3 cijela 65%. Tako će oni koji su upisali tisuću eura, dobiti prvu isplatu kamata u ožujku – 36 i pol eura, a oni koji su upisali npr. 10 tisuća eura, dobit će 365 eura kamata.

Sličan prinos mogu očekivati u studenom ove godine i oni koji su jesenas kupili trezorske zapise. A prema najavama iz Vlade, ove bi godine, već do kraja ožujka, država mogla izdati i novu narodnu obveznicu. Iako bi, zbog stanja na tržištu, prinos mogao biti malo niži nego prilikom prošlogodišnjih izdanja, i dalje bi trebao biti veći nego što su kamate na štednju u bankama.  

Nova narodna obveznica do kraja ožujka?

Narodna obveznica u ožujku prošle godine izazvala je golem interes građana zbog prinosa od 3,65 posto – znatno višeg od kamata na štednju građana u bankama. Uspješno je bilo i izdanje trezorskih zapisa u studenome, pa nema razloga da se s tom praksom ne nastavi, i to već do kraja ožujka, smatraju u Vladi.

– Razmatramo tu opciju, lani smo od planiranih 500 milijuna eura ulaganja u državne obveznice imali odaziv od oko milijardu i 350 milijuna eura samo od strane građana, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

I ministar financija već odavno najavljuje da će s tom praksom nastaviti i u ovoj godini.

– Istaknuo sam kako ćemo nastaviti s izdanjima, ali ćemo ta izdanja temeljiti na tržišnim principima, dakle nećemo raditi ništa što je neuobičajeno, ništa što je netržišno, a na tržištu svatko može sudjelovati i svojim ulaganjima reći što misli o tim ponudama, rekao je Marko Primorac, ministar financija.

No tržišni su se uvjeti ipak promijenili, kažu burzovni stručnjaci, pa bi prinosi za građane mogli biti malo niži nego kod prošlogodišnjih izdanja.

– Sukladno prilikama na tržištima i aktivnim izdanjima čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, očekujemo raspon prinosa kod sljedeće narodne obveznice oko 3,00 do 3,20 posto, rekao je Niko Maričić, Intercapital Asset Management.

No i takav niži prinos od dosadašnjeg, smatra Maričić, dobra je prilika za investiranje.

– Taj prinos bi i dalje bio atraktivan unatoč tome što je niži u odnosu na prethodna izdanja narodne obveznice i narodnog trezorca iz razloga što su banke najavile smanjenje kamatnih stopa na depozite, pojasnio je Maričić.

Naime, Europska središnja banka najavila je snizivanje kamatne stope u 2024-oj, pa bi njezini potezi najviše određivali daljnja kretanja na financijskim tržištima.

Serdarušić: ECB treba krenuti u smanjenje kamatnih stopa

Poslovni i financijski savjetnik Hrvoje Serdarušić slaže se s prognozama da će prinos na nove obveznice biti nešto niži.

– Ja isto očekujem da će prinos na te obveznice biti nešto niži jer je FED uz ECB najavio snižavanje kamatnih stopa, dakle možemo očekivati pad kamatnih stopa i na depozite i na kredite, rekao je Serdarušić.

Smatra da je bolje da novac, ako je to moguće, ostane unutar države.

Serdarušić vjeruje kako banke neće dizati kamate na štednju.

– Razlog tomu je ono što radi Europska središnja banka. Inflacija se ispuhala i nema potrebe za podizanjem, rekao je Serdarušić.

Naglasio je kako postoji opasnost da država krene u spiralu recesije, te stoga “ne treba gledati samo što ćemo kratkoročno zaraditi”.

– Recesija je pred vratima i po mojem mišljenju Europska središnja banka bi trebala krenuti u smanjenje kamatnih stopa jer je ponuda novca dovoljno smanjena, tako da se ekonomija ne bi kontrahirala. Mislim da će tržišni uvjeti biti takvi da će ih natjerati i prije nego što su oni to mislili, rekao je poslovni i financijski savjetnik.

Od 27 država Europske unije u 2023. čak ih je 10 bilježilo gospodarski pad. 

– Globalne recesije dolaze iz SAD-a, tamo je još uvijek zelenije nego u Europi. Događanja na Bliskom istoku, zbog kojih transportni troškovi naglo rastu, sigurno će utjecati na nas. Europa je više pogođena ovim događanjima nego SAD, rekao je Serdarušić.

Njemačka je već dulje vrijeme u recesiji, a ona se, kaže Serdarušić, širi dalje.

– Mi smo na rubu pa se to još nije prelilo. Osobna potrošnja u Europi kontinuirano preko godinu dana pada, za razliku od SAD-a gdje raste. Hrvatska je zanimljiva jer mi imamo rast. To je poduprto i dijelom zbog turizma, ali i zbog velikog rasta nenamjenskih kredita i velikih depozita koje imamo kao stanovništvo. Kad pogledate poslovni i potrošački optimizam, istočna Europa u odnosu na zapadnu bolje stoji, rekao je Serdarušić.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu