Connect with us

Hrvatska

U Hrvatskoj lani radilo oko 25 tisuća umirovljenika: “Kad platim račune i hranu, ne ostane mi skoro ništa”

Objavljeno

-

U Hrvatskoj je lani radilo oko 25 tisuća umirovljenika, najviše u Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, najčešće na poslovima prodavača, čistača, dostavljača, zaštitara, kuhara, konobara, gdje se pokazuju kao vrijedni radnici, što im omogućuje i dodatni prihod.

Umirovljenici su najviše bili traženi na području grada Zagreba i Zagrebačke županije, Splitsko dalmatinske, Brodsko posavske te Istarske županije, i to uglavnom za administrativne djelatnosti, trgovinu i prerađivačke djelatnosti, kažu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Također, od listopada 2022. do sada, 417 umirovljenika je iskazalo interes za pomoć savjetnika specijaliziranih za rad s umirovljenicima.

Najviše su zainteresirani za zapošljavanje u administraciji, knjigovodstvu i ekonomskim poslovima, zatim u prodaji, skladištu te kao zaštitari, ali i kao asistenti u nastavi”, odgovorili su Hini iz HZZ-a.

Da umirovljenici koji imaju potrebu u poznim godinama i dalje raditi najradije biraju trgovinu potvrđuje i odgovor iz Konzuma u kojem kažu da tamo ukupno radi više od 140 umirovljenika, uglavnom žena. Najčešće su u njihovim prodavaonicama zaposleni na radnom mjestu prodavača.

“S obzirom na veliko radno iskustvo koje imaju, vrijedni su članovi tima. Zaposlenici iz prodavaonica često ističu kako su kolege umirovljenici izuzetno motivirani za rad i uvijek su spremni pomoći savjetima mlađim kolegama”, kažu u Konzumu.

Umirovljenici rade kako bi popravili financijsku situaciju

U splitskoj trgovini dalmatinskog brenda zaposlena je i umirovljenica Ana koja se u mirovini nije osjećala najbolje. Željela je i dalje biti aktivna, ali i poboljšati svoju financijsku situaciju s obzirom da joj mirovina iznosi svega 350 eura, a od toga se živjeti ne može, uvjerava.

Naviknuta na rad prijavila se na stalno otvorene oglase za trgovce u kojem je naposljetku i dobila posao. Više je nego zadovoljna jer joj je plaća za četiri sata rada, koliko je umirovljenicima po zakonu dopušteno raditi, oko 400 eura, a plaćen joj je i put do posla i to joj omogućuje da ipak sebi nešto može priuštiti po stare dane.

“Mirovinu sam dočekala u trgovini, pa su me tako odmah primili. Radim od osam do podne svaki dan osim vikenda. Posao mi je rad na delikatesama ili pak slažem proizvode po policama. Stvarno nije naporno i može se raditi. Šefovi su prema meni korektni i uviđavni. Stvarno nemam prigovora. Svakako mi je bolje raditi, pričati s ljudima, biti aktivna zbog zdravlja i još zaraditi nego sjediti sama kući i razmišljati kako ću financijski izdržati mjesec”, kaže Ana.

Svoj dodatni izvor prihoda u mirovini ima i 68-godišnji Ante koji radi kao zaštitar. Kaže da je još uvijek dobrog zdravlja, a s obzirom da je kroz život proputovao dobar dio svijeta uvjerio se da po brojnim zemljama umirovljenici ne miruju već rade. Od svoje mirovine prvo plati račune, kupi nešto hrane. Ostane mu malo i ništa.

“Zato sam bio primoran raditi dodatno. U suprotnom sebi ne bih mogao priuštiti barem neki naizgled dostojanstveni život”, kaže.

“Osjećam se zdraviji i potrebniji društvu”

Njegova je preporuka umirovljenicima koji još imaju snage i zdravlja da se svakako zaposle.

“Osjećat će se zdraviji, aktivniji i potrebniji društvu i okolini, a to je ono najvažnije kad se umirovite”, dodaje Ante.

Hrvatski umirovljenici najviše rade u trgovini, njih 4686, potom u prerađivačkoj industriji (3667), u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (3664), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3044), dok je njih 1584 u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuje da je više zaposlenih muških umirovljenika.

U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) trenutno je registrirano više od 1,6 milijuna osiguranika.

Žene su u 53,85 posto slučajeva korisnice mirovina, a muškarci 46,15 posto. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža iznosi 683 eura, a prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina je 31 godina.

U Hrvatskoj je i više od 211.689 korisnika prijevremene mirovine, zatim 160.042 korisnika invalidskih mirovina, te 212.553 obiteljskih mirovina.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu