U Hrvatskoj je lani radilo oko 25 tisuća umirovljenika, najviše u Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, najčešće na poslovima prodavača, čistača, dostavljača, zaštitara, kuhara, konobara, gdje se pokazuju kao vrijedni radnici, što im omogućuje i dodatni prihod.

Umirovljenici su najviše bili traženi na području grada Zagreba i Zagrebačke županije, Splitsko dalmatinske, Brodsko posavske te Istarske županije, i to uglavnom za administrativne djelatnosti, trgovinu i prerađivačke djelatnosti, kažu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Također, od listopada 2022. do sada, 417 umirovljenika je iskazalo interes za pomoć savjetnika specijaliziranih za rad s umirovljenicima.

Najviše su zainteresirani za zapošljavanje u administraciji, knjigovodstvu i ekonomskim poslovima, zatim u prodaji, skladištu te kao zaštitari, ali i kao asistenti u nastavi”, odgovorili su Hini iz HZZ-a.

Da umirovljenici koji imaju potrebu u poznim godinama i dalje raditi najradije biraju trgovinu potvrđuje i odgovor iz Konzuma u kojem kažu da tamo ukupno radi više od 140 umirovljenika, uglavnom žena. Najčešće su u njihovim prodavaonicama zaposleni na radnom mjestu prodavača.

“S obzirom na veliko radno iskustvo koje imaju, vrijedni su članovi tima. Zaposlenici iz prodavaonica često ističu kako su kolege umirovljenici izuzetno motivirani za rad i uvijek su spremni pomoći savjetima mlađim kolegama”, kažu u Konzumu.

Umirovljenici rade kako bi popravili financijsku situaciju

U splitskoj trgovini dalmatinskog brenda zaposlena je i umirovljenica Ana koja se u mirovini nije osjećala najbolje. Željela je i dalje biti aktivna, ali i poboljšati svoju financijsku situaciju s obzirom da joj mirovina iznosi svega 350 eura, a od toga se živjeti ne može, uvjerava.

Naviknuta na rad prijavila se na stalno otvorene oglase za trgovce u kojem je naposljetku i dobila posao. Više je nego zadovoljna jer joj je plaća za četiri sata rada, koliko je umirovljenicima po zakonu dopušteno raditi, oko 400 eura, a plaćen joj je i put do posla i to joj omogućuje da ipak sebi nešto može priuštiti po stare dane.

“Mirovinu sam dočekala u trgovini, pa su me tako odmah primili. Radim od osam do podne svaki dan osim vikenda. Posao mi je rad na delikatesama ili pak slažem proizvode po policama. Stvarno nije naporno i može se raditi. Šefovi su prema meni korektni i uviđavni. Stvarno nemam prigovora. Svakako mi je bolje raditi, pričati s ljudima, biti aktivna zbog zdravlja i još zaraditi nego sjediti sama kući i razmišljati kako ću financijski izdržati mjesec”, kaže Ana.

Svoj dodatni izvor prihoda u mirovini ima i 68-godišnji Ante koji radi kao zaštitar. Kaže da je još uvijek dobrog zdravlja, a s obzirom da je kroz život proputovao dobar dio svijeta uvjerio se da po brojnim zemljama umirovljenici ne miruju već rade. Od svoje mirovine prvo plati račune, kupi nešto hrane. Ostane mu malo i ništa.

“Zato sam bio primoran raditi dodatno. U suprotnom sebi ne bih mogao priuštiti barem neki naizgled dostojanstveni život”, kaže.

“Osjećam se zdraviji i potrebniji društvu”

Njegova je preporuka umirovljenicima koji još imaju snage i zdravlja da se svakako zaposle.

“Osjećat će se zdraviji, aktivniji i potrebniji društvu i okolini, a to je ono najvažnije kad se umirovite”, dodaje Ante.

Hrvatski umirovljenici najviše rade u trgovini, njih 4686, potom u prerađivačkoj industriji (3667), u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (3664), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3044), dok je njih 1584 u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuje da je više zaposlenih muških umirovljenika.

U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) trenutno je registrirano više od 1,6 milijuna osiguranika.

Žene su u 53,85 posto slučajeva korisnice mirovina, a muškarci 46,15 posto. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža iznosi 683 eura, a prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina je 31 godina.

U Hrvatskoj je i više od 211.689 korisnika prijevremene mirovine, zatim 160.042 korisnika invalidskih mirovina, te 212.553 obiteljskih mirovina.