Connect with us

Hrvatska

OTKRIVA MINISTAR FINANCIJA: Čeka li nas u novoj godini i novi porez na nekretnine?

Objavljeno

-

N1

Marko Primorac, ministar financija, bio je gost N1 Dnevnika u kojem je s Ilijom Radićem komentirao najvažnija ekonomska pitanja u 2023. godini.

Što se od 1. siječnja mijenja po pitanju porezne politike i plaća hrvatskih građana?

“Ono što je najvažnije istaknuti za hrvatske građane je da će plaće od 1. siječnja svima biti veće. Mi smo u paketu poreznih izmjena koje smo predstavili i koje stupaju na snagu od 1. siječnja učinili nekoliko ključnih poteza. Prepuštanje autonomije jedinicama lokalne samouprave da utvrđuju stope poreza na dohodak bio je značajan iskorak koji će trajno donijeti smanjenje poreznog opterećenja na rad. Već smo mogli svjedočiti pozitivnim odlukama čelnika jedinica lokalne samouprave. Ovo je i odgovor svima onima koji su bili skeptični i nazivali ovu reformu kvazi-reformom ili drugim imenima jer su mislili da će svi kompenzirati nedostatak prireza povećanjem stopa poreza na dohodak na onu maksimalnu razinu. Jedan veliki broj jedinica lokalne samouprave je odlučio ne kompenzirati prirez, a neke su i spustile stope poreza na dohodak i ispod onih prijašnjim zakonom utvrđenih stopa od 20 i 30 posto. To je i jedna inovacija u sustavu mirovinskog osiguranja gdje smo ugrađivanjem izdatka za obračunavanje doprinosa u prvom stupu omogućili građanima s najnižim primanjima da također osjete povećanje neto plaće. Do sada smo uglavnom povećavali iznos osnovnog osobnog odbitka. Oni građani koji tada nisu bili u poreznim škarama jer im je porezna osnovica bila manja od iznosa osnovnog osobnog odbitka, oni povećanje osnovnog osobnog dobitka nisu ni osjećali. Dugo smo razmišljali na koji način pomoći upravo tim građanima koji imaju najniže plaće i najniže dohotke te je ovo bila jedina mogućnost koju smo imali u sustavu obračuna plaća, da kroz obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje u prvom stupu osiguramo taj izdatak. Tako građani koji nisu bili u potrebi plaćati porez na dohodak nisu osjetili izmjenu u okviru poreza na dohodak. Osjete tu izmjenu u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje”, odgovorio je Marko Primorac.

Mnogi gradovi nisu supstituirali prirez porezom na dohodak, neki su smanjili stope, ali Grad Zagreb nije. Jeste li razočarani?

“Nisam razočaran jer ono što je bio cilj Vlade je omogućiti jedinicama lokalne samouprave tu autonomiju i vidjet ćete kroz jedan srednji ili dulji rok da će većina jedinica lokalne samouprave težiti tome da smanje porezno opterećenje. Ono što me posebno veseli je, ne samo činjenica da dolazi do smanjenja poreznog opterećenja kada govorimo o oporezivanju rada, već i činjenica da se mijenja struktura poreznog opterećenja, a to je nešto što je na neki način bila i naša intencija. Smatram da se općenito daljnje reforme koje će se obavljati u okviru poreznoga sustava trebaju temeljiti na preraspodjeli poreznog tereta i na povećanju pravednosti poreznog sustava, a to bi značilo postupno umanjivanje poreznog tereta na rad. Za jedan veći dio lokalnih jedinica se zapravo ispostavilo da su smanjivale odnosno nisu kompenzirale prirez, smanjivale su porezno opterećenje rada, ali su povećavale porezne kuće za odmor ili su povećavale paušalni porez u turizmu. Došlo je do željenih učinka bez da smo bilo koga na bilo što prisiljavali već smo na neki način otvorili tržište i konkurenciju među jedinicama lokalne samouprave i to su one same učinile i tako to treba i biti”, objasnio je Primorac.

Ranije kada sam vas pitao hoće li ova Vlada, HDZ, uvoditi porez na nekretnine rekli ste da to nije bilo u izbornom programu i da neće, ali ste isto tako rekli da vi osobno niste protiv toga. Hoćete li preporučiti premijeru da se u izborni program za predstojeće parlamentarne izbora ta mjera uvede?

“Smatram da je porez na nekretnine, tekući porez koji se obračunava na vrijednost nekretnina, najbolji izvor financiranja jedinica lokalne samouprave. Međutim kod nas je pitanje poreza na nekretnine postalo vrlo diskutabilno zbog brojnih pokušaja uvođenja poreza i komunikacijske kampanje koja je bila takva da je ostavljala dvojbu kod građana i strah što će se dogoditi kada se taj porez eventualno uvede”, rekao je ministar.

Kako bi Vi uveli porez na nekretnine?

” U proteklih godinu, godinu i pol dana, učinili smo određene iskorake u pogledu dominantnijeg oporezivanja imovine u odnosu na rad. To potvrđuje kako postižemo željene učinke, a to je dominantnije oporezivanje imovine u odnosu na rad kroz drugačije mjere, otvaranje konkurencije među jedinicama lokalne samouprave i tako postižemo željene učinke bez da nešto namećemo ili uvodimo preko “koljena”. Naravno da ćemo razgovarati o tome, općenito struktura financiranja jedinica lokalne samouprave i struktura poreznog opterećenja su dva povezana aspekta fiskalnog sustava i nešto što treba sagledati cjelovito. O tome ćemo razgovarati i sagledati mjere koje je u tom kontekstu potrebno uvesti.”, istaknuo je Primorac.

Vaš savjet premijeru će biti da uvrstimo porez na nekretnine? 

“Razmotrit ćemo, to nije tako jednostavan odgovor ne zbog toga što izbjegavam odgovoriti nego što morate uzeti u obzir da primjerice porezna kuća za odmor iako se smatra nametom i obračunava se na vikendice blizu mora, vi kada pročitate zakon možete vidjeti da se porezna kuća za odmor obračunava na građevinu ili dio građevine koja se koristi povremeno ili sezonski. To znači da je porez koji se obračunava ili treba obračunavati na sve one građevine, bili to apartmani, stanovi ili nekakvi drugi objekti koji se ne koriste trajno odnosno u kojima se ne živi ili koji nisu u dugoročnom najmu. Mi već sada imamo jedan porez koji bi trebao obuhvatiti veći dio tih nekretnina osim onih nekretnina u kojima se ne živi i koje se trajno ne iznajmljuju”, kazao je ministar. ”

Primjenjuje li se tako porez na nekretnine?

“Jedan dio jedinica lokalne samouprave primjenjuje, drugi ne primjenjuje. Tu u smislu prakse s aspekta jedinice lokalne samouprave postoje različiti stavovi. Porez na nekretnine je porez kojim bi se trebalo financirati jedinice lokalne samouprave. Omogućavanje autonomije jedinicama lokalne samouprave da uvode takve poreze definiraju njihove stope, utvrđuju ili sukreiraju odluke u kontekstu definiranja porezne osnovice je nešto što je dobro i to treba voditi u dijalogu s jedinicama lokalne samouprave te vidjeti što nam zapravo treba od postojećih poreza, što nam ne treba i kako bi eventualno bilo potrebno definirati nekakav budući porez i budući porezni sustav u tom smislu. Znatno je širi odgovor na ovo pitanje, a sama izjava je li netko za porez na nekretnine ili ne, osim što to može uzburkati javnost bez razloga, mislim da je bez šire elaboracije nemoguće o tome razgovarati”, rekao je ministar financija.

Je li alternativni investicijski fond krađa mirovina kako to navodi oporba?

“Vidjet ćemo, to bi trebao ministar mirovinskog sustava Marin Piletić protumačiti i reći na koji način to misli strukturirati.

Trebat će se dati dozvole Vlade za investicije rizičnog tipa, a pretpostavljam da ćete Vi, ako budete ministar, biti uključeni u tim?

“Mi smo reformom mirovinskog sustava 2001., 2002. godine odlučili s obzirom na demografsko starenje i na strukturu stanovništva te na ostale izazove s kojima se mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti do tada nosio, provesti tu reformu izdvajanjem jednog dijela doprinosa u sustav individualne kapitalizirane štednje s ciljem ostvarivanja što većeg prinosa na taj dio imovine koji se izdvaja. Primarni cilj upravljanja tom imovinom trebao bi biti ostvarivanje što većeg povrata, a ako će ti alternativni oblici ulaganja pridonijeti većem povratu onda je to nešto što je dobro. Ako će se ti alternativni oblici ulaganja voditi prema transparentnim i jasnim kriterijima koji će donijeti veći povrat za ulagače, to je također nešto što je dobro”, objasnio je ministar.

Čime ste najponosniji u 2023. godini?

“2023. godinu će svakako obilježiti ulazak u eurozonu i šengensko područje 1. siječnja. Meni je kao ministru financija posebno drago što je Ministarstvo financija dalo veliki doprinos tim procesima kako ulasku u eurozonu, makroekonomskoj i fiskalnoj stabilizaciji, tako i u kontekstu pristupanja šengenskom prostoru. Ali moram priznati da mi je, ako gledamo s pozicije upravljanja financijama u javnom sektoru uz fiskalnu konsolidaciju, posebno drago što smo otvorili tržište javnog duga hrvatskim građanima tako da je u narodnu obveznicu koja je izdana u ožujku 2023. godine uložilo oko 45 tisuća građana. Nakon toga uslijedio je i nastavak u smislu izdavanja trezorskog zapisa u koji je uložilo oko 35 tisuća građana. Povjerenje građana u ove instrumente bilo je veliko i drago nam je što je tržište kapitala doživjelo jedan dodatan zamah. Radili smo i na povećanju financijske pismenosti građana, ali ono što je ključno osim diverzificiranja baze investitora i boljeg upravljanja javnim dugom, drago nam je posebno što se nismo zaduživali u inozemstvu kod institucionalnih investitora i što je onaj dio kamata koje Ministarstvo financija plaća za posuđena sredstva neće otići tim subjektima nego će ostati hrvatskim građanima, onima koji su uložili u državni dug. Ja sam u karijernom smislu prije svega znanstvenik i istraživač pa se veselim radu na fakultetu i radu sa studentima, ja to i sada činim jer sam jednim dijelom i dalje zaposlenik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Održavam predavanja studentima, mentoriram diplomske radove, ali naravno sa smanjenim intenzitetom i u trenutku kada ne bude više potrebe za mojim angažmanom u Ministarstvu financija, vratit ću se na fakultet”, kazao je Primorac.

Hoće li biti potrebe za vašim angažmanom i nakon predstojećih izbora?

“Nisam siguran, predsjednik Vlade o tome odlučuje, a meni će biti drago ako budem mogao dati svoj doprinos. Doprinos možete dati i kao znanstvenik na Ekonomskom fakultetu”, poručio je ministar.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatski brendovi Kroštula i Pan-Pek razvili pekarsku revoluciju

Objavljeno

-

By

Hrvatski tim stručnjaka razvio je prehrambenu revoluciju. Više od 300 tisuća sourdough peciva iz Hrvatske svakog dana odlazi u svijet. Vodeći brend u artisan pekarstvu Kroštula te jedna od vodećih pekarskih industrija Pan-pek krenuli su s entuzijazmom prije dva mjeseca u pilot projekt industrijske proizvodnje sourdough kruhova. Ono što je do sada bilo nemoguće postalo je moguće.

“Spajanjem onog što se do sada činilo nespojivo, pomaknuli smo granice u pekarstvu i to ne samo u Pan-peku već smo prvi u ovom dijelu Europe na automatiziranoj liniji proizveli sourdough proizvod sa živom starter kulturom. Posebno sam sretna jer u Pan-peku imamo tim ljudi koji vole ono što rade, posvećeni su stalnom unapređenju poslovanja i vrhunski orkestriraju našom pričom!” – ističe predsjednica Uprave Sandra Vojković.

Čak više od 300 tisuća smrznutih sourdough peciva svakog dana iz Hrvatske kontejnerima putuje u Sjedinjene Američke Države. Među prvim kupcima su burza New York Stock Exchange i Sveučilište Harvard. Svakim danom popis novih klijenata se povećava, a izniman interes za revolucionarne proizvode dolazi iz cijele Europe.

“Cilj projekta je napraviti sourdough proizvode što dostupnijima. Kroz godine rada i kalkuliranja uvidjeli smo da je najveći trošak u proizvodnji sourdough proizvoda trošak rada. Dugo smo tražili idealnog partnera s kojim bismo krenuli u ovakav projekt. Njega smo našli u Pan – peku i direktorici Sandri Vojković. Prvi puta smo u industriji našli partnera koji ima razumijevanje za ovakav pilot projekt koji je kompliciran i traži velike prilagodbe. Što se tiče pogona Pan-peka nikada nisam vidio uređeniju i bolje kontroliranu sredinu!” – otkrio je prehrambeni tehnolog i vlasnik Kroštule Karlo Vulin.

Posebnost ovog projekta je ta što se peciva rade s jedinom pravom artisanskom tehnikom stručno zvanom type 1 sourdough ili sponatna sourdough fermentacija. “U njoj se tijesto fermentira isključivo bakterijama koje se prirodno nalaze na pšenici. Snaga našeg projekta je što smo u Kroštuli kroz godine naučili kako kontrolirati spontanu fermentaciju i tako omogućili proizvodnju ovih kruhova na industrijskoj skali!” – dodaje Karlo Vulin.

“Zajednički razvoj trajao je oko dva i pol mjeseca, a iz Pan-peka je bilo uključeno osam kolegica i kolega te voditelji i operateri na liniji. Inače, linija na kojoj smo uhodavali proizvod i na kojoj proizvod u konačnici proizvodimo proteže se na 1200 m2!” – otkriva Sandra Vojković i dodaje: “Izazov je bio vrlo velik jer to do sada nije nikome uspjelo. Naš tim pekarskih eksperata bio je jako motiviran spojiti znanja i praksu vođenja proizvodnje na potpuno zatvorenoj automatskoj liniji sa zakonitostima zanatske izrade sourdough proizvoda sa živom starter kulturom. Svi su u timu bili fokusirani kako uspješno premostiti prepreke koje znamo da postoje, ali i one koje bi nas mogle očekivati. Vidio se veliki entuzijazam od prvog radnog sastanka do posljednje faze i finalnog uspjeha – potpuno automatizirane proizvodnje ‘sourdough’ pekarskih proizvoda sa živim starter kulturama!”

Više od dva mjeseca bilo je potrebno za prilagodbe, ulaganja, ljude i strojeve. Veliko iskustvo tima Kroštule u tome bilo je ključno, pa za to nije bilo potrebno 50 smjena, već su željeni proizvod dobili kroz osam proba na liniji, paralelno radeći u pogonu Kroštule, prilagođavali su se i mjerili vrijeme.

Prije dva tjedna počela je službena proizvodnja i prve isporuke za tržište SAD-a, pa tako sada iz zagrebačkog pogona Pan-peka dnevno izlazi 300 tisuća komada sourdough peciva. Pan – pek je ovim uspjehom potvrdio da svoje mjesto na vrhu pekarske industrije kontinuirano gradi na temelju povezivanja kvalitete pekarskih proizvoda s inovativnim pristupom proizvodnji.

“O kakvom se iskoraku radi govori i podatak da u Zagreb dolaze europske kolege koji su zainteresirani saznati više o zajedničkom uspjehu s timom iz Kroštule. Na policama prodavaonica Pan-peka za koji dan će i domaći kupci moći isprobati najnoviju liniju proizvoda, a sigurna sam da će kvalitetu i trendove prepoznati i naši partneri u retailu!” – zaključila je Sandra Vojković.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Severina poslala podršku Elli Dvornik: “Najteže borbe, najjači vode”

Objavljeno

-

Severina je poslala podršku Elli Dvornik nakon što je influencerica objavila paparazzo fotografiju sa suda, nakon ročišta s bivšim suprugom Charlesom Pearceom.

“Odeš na ročište i dobiješ streetstyle fotke djabe. @antonio__volarevic nosi najskuplju torbicu”, napisala je, našalivši se na račun svog odvjetnika koji je pod rukom nosio sudske spise.

U komentarima se javila i Severina, koja je kasnije Ellinu objavu i podijelila. “Najteže borbe,najjači vode✊🏻🖤grlim nježno”, poručila joj je pjevačica koja iza sebe ima niz sudskih parnica sa svojim bivšim partnerom Milanom Popovićem. Inače, Ella je ranije dala naslutiti da ni ona, kao ni Severina, ne smije više objavljivati fotografije svoje djece na društvenim mrežama.

U tajnosti se razvode još od lani, podnijeli su više tužbi

Podsjetimo, par je zajedno bio 10 godina, a vjenčali su se 2019. u Las Vegasu. Imaju dvije kćeri: Balie Dee i Lumi Wren. Navodno je par još u travnju 2023. u tajnosti podnio zahtjev za razvod.

Tome su prethodili mjeseci razdvojenog života. Charles je živio u kući u Balama, u koju su se uselili 2021., a Ella je često boravila u Zagrebu, gdje se posvetila poslovnim obvezama. Nakon što su zatražili sporazumni razvod braka, uslijedile su međusobne tužbe. Kako je ranije izvijestila Slobodna Dalmacija, riječ je o tužbama u kojima se raspravlja o razvodu braka, roditeljskoj skrbi i uzdržavanju djece.

Charles je, navodno, angažirao odvjetnicu iz Engleske, dok je Ellin odvjetnik Antonio Volarević. Njemu smo ranije poslali upit o trenutnim slučajevima koji se vode među Ellom i Charlesom.

“Zahvaljujem na Vašem upitu i razumijem interes, no radi poštivanja pravila struke i zaštite privatnih interesa klijentice i njezine obitelji, za sada nisam u mogućnosti komentirati slučajeve moje klijentice koji su u tijeku pred nadležnim tijelima”, kazao je za Index.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od utorka nove cijene goriva: Poskupljuje benzin, cijena dizela pada

Objavljeno

-

By

Od utorka nove cijene goriva. Benzin poskupljuje za dva eurocenta, dok cijena dizela pada.

Sadašnja cijena benzina iznosi 1.54 eura, a nova cijena najprodavanijeg eurosupera bit će 1.56 centa po litri.

S druge pak strane za jedan cent bit će jeftiniji eurodizel, stajat će 1.45 centi dok mu je cijena sada 1.46 centi.

Pojeftinjuje i plavi dizel. Nova cijena od utorka bit će 91 cent, a sada je 92 što znači da je cijena manja za jedan cent, piše Net.hr.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu