Hrvatska
PODACI ĆE VAS ŠOKIRATI! / Evo koliko hrane Hrvati bace nakon blagdana…
Prvo nakupujemo, a onda bacamo. Otkrivamo podatke koliko se hrane baci nakon blagdana.
Većina građana u blagdansko vrijeme tradicionalno uživa uz stolove koji su prepuni delicija. Iako je riječ o razdoblju u kojem naglašavamo zajedništvo i obitelj, hrana ne igra malu ulogu u toj cijeloj priči. No ipak dobar dio onog što se pripremilo nakon blagdana se pokvari ili završi u smeću. Dok jedni ne mare za bacanje, drugi gladuju.
Raskošan blagdanski stol i užitak koji nam je često prioritet za sobom donosi nuspojave, a to je – prenatrpani hladnjak. Recept na kraju uvijek isti – hrana se pokvari ili baci u smeće.
“Samo da ne fali” ili “neka se nađe”, fraze su koje često vjerno slijedimo zanemarujući činjenicu da u stvarnosti pretjerujemo.
“Sigurno da je hrana simbol imanja, dobrobiti, materijalne sigurnosti i na taj način mi komuniciramo da smo nakon naporne godine, stresnih razdoblja zaslužili jedno obilje”, kaže nutricionist Nenad Bratković.
Svaki građanin Hrvatske godišnje baci 71 kilogram hrane
Mi nismo ni blizu osviješteni koliko treba određenih resursa. Sav put, energija da bi se ta hrana uopće uzgojila, a kamoli da dođe do stola, što se dogodilo s njom da smo blagoslavljeni tog puta i uzimamo puno toga zdravo za gotovo”, rekla je Marina Matijević iz inicijative “Ja Bolji Građanin”
U Hrvatskoj se godišnje baci oko 286 tisuća tona hrane, od čega bi se 129 i dalje moglo iskoristiti. Nutricionisti napominju da postoji način kako zadržati blagdanski duh bez neiskorištenih gomila ostataka hrane.
“To su jako velike brojke hrane koje se bacaju, više od trećine je svjetski prosjek, ali za blagdane možemo slobodno reći reći da je to 50 posto svega što se spremi za jesti, završi u smeću jer se ne pojede”, rekao je Branimir Dolibašić, nutricionist.
Svaki građanin Hrvatske godišnje baci 71 kilogram hrane. Najviše bacamo meso, voće, a zatim ostalo povrće i krumpir. I to zato što najčešće previše kupujemo i kuhamo.
“S druge strane, istraživanje pokazuje da mi neke namirnice bacamo jer gubimo interes za njima. Očito kupujemo preobilno, neracionalno i na taj način educirajući sebe, djecu, zajednicu, ne pridnosimo samo boljoj ekološkoj svjesti nego zahvalnosti prema resursima koje imamo”, rekao je Bratković.
Glavni razlog za bacanje hrane u 43 posto slučaja je taj što se hrana pokvari. Bacanjem hrane u smeće odlazi i novac koji smo na istu potrošili.
Dok jedni bacaju, drugi gladuju. U pučkoj kuhinji Dobri dom svakog se dana posijeli 1750 obroka, međutim, građani tamo ne mogu donirati svoje viškove.
“Zbog izuzetno visokih i čvrsto postavljenih javnozdravstvenih, sanitarnih, higijenskih protokola gdje nam namirnice građana, ugostiteljskih objekata ili udruga ne smiju uči u radni proces kako ne bi ugrozili zdravlje naših korisnika”, objašnjava Alen Župan, ravnatelj ustanove Dobri dom.
Ipak, uvijek ima onih kojima je hrana potrebno. U zagrebačkoj Heinzelovoj ulici već dva mjeseca završava dio upotrebljive hrane. U listopada se otvorila prva banka hrane namijenjena socijalno najugroženijima, a takvih je oko 700 u Zagrebu. Darivanjem hrane, osim što iskazujemo znak pažnje, darujemo i nešto oko čega smo se potrudili.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






