ZADAR / ŽUPANIJA
NA DANIMA REGIONALNOGA RAZVOJA / Ministar Erlić ravnateljici Dujmović Vuković uručio Sporazum za novu „tehničku“ pomoć
Na konferenciji „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova“ ravnateljici Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Marini Dujmović Vuković, ministar regionalnoga razvoja i fondova EU, Šime Erlić uručio je Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u provedbi aktivnosti jačanja kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini za korištenje sredstava EU fondova. Ovim Sporazumom osiguran je nastavak pružanja tehničke pomoći Agencije ZADRA NOVA javnim tijelima na području Zadarske županije.
Sporazumom je Agenciji ZADRA NOVA za dvogodišnje razdoblje, od siječnja 2024. godine do prosinca 2025. godine, osigurano 997.257,33 EUR. Riječ je o bespovratnim sredstvima osiguranima za rad regionalnih koordinatora razvoja.
Osigurane plaće
„Značaj ovog Sporazuma iznimno je velik, ne samo za Agenciju ZADRA NOVA kao ustanovu, već za cijelu Zadarsku županiju i njen razvojni potencijal te sva javnopravna tijela s područja županije. Ovaj Sporazum omogućava nam kontinuitet onoga što smo započeli i uspješno realizirali kroz projekt ZADRA NOVA ZA VAS, a to je pružanje tehničke pomoći javnopravnim tijelima u pripremi i provedbi EU projekata te izradi strateških dokumenata, sve to radeći bez da financijski opterećujemo onoga kome pomoć pružamo. Projekt ZADRA NOVA omogućio je da izradimo 17 strateških dokumenata, napišemo 154 projekta vrijednih preko 135 milijuna EUR, provodimo 48 projekata, održimo 37 mjera informiranja i edukacija. Vrijednost projekata kojima je pružena tehnička pomoć u provedbi iznosi preko 46 milijuna EUR. Novi Sporazum omogućava nam da nastavimo raditi na daljnjem poticanju razvoja Zadarske županije, a to ne možemo raditi bez ljudi. Ovaj Sporazum nam osigurava plaće za djelatnike koji će to raditi i koje ćemo zapošljavati na tim poslovima.“ – pojasnila je ravnateljica Dujmović Vuković.
Sporazumom predviđene aktivnosti uključuju pružanje stručne pomoći u pripremi i provedbi razvojnih projekata, te provedbi redovnih informativnih aktivnosti potencijalnim korisnicima o mogućnostima financiranja iz EU fondova.
Prilikom uručivanja sporazuma ravnateljima i predstavnicima razvojnih agencija regionalnih koordinatora, ministar Erlić se osvrnuo na činjenicu kako je i sam karijeru započeo u razvojnoj Agenciji. Istaknuo je kako su novim sporazumima osigurani kapaciteti za pripremu i provedbu EU projekata na lokalnoj razini.
Dodao je i kako zna da regionalni koordinatori često ne dobiju priznanje za svoj rad jer su u ulozi pružatelja tehničke pomoći manje vidljivi, ali i isto tako zna da bi bez regionalnih koordinatora kapaciteti bili puno slabiji te bi apsorpcija EU sredstava bila puno manja.
Dane regionalnoga razvoja u Šibeniku svečano je govorom otvorio predsjednika Vlade Andrej Plenković, a okupljenima su se obratili i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, te šibensko-kninski župan Marko Jelić i gradonačelnik Šibenika Željko Burić. Ovogodišnji program konferencije bio je usmjeren na puno desetljeće Republike Hrvatske u Europskoj uniji te korištenje EU fondova i provedene EU projekte.
Četiri smjera razvoja
Govoreći o položaju Republike Hrvatske u današnjim okolnostima, premijer Plenković je rekao kako je Hrvatska jedina zemlja u povijesti europskih integracija koja je istoga dana ušla u europodručje i Schengenski prostor, a potom i u Europski stabilizacijski mehanizam, te je nadomak članstvu u Organizaciji za ekonomski razvoj i suradnju (OECD). Poručio je kako Hrvatska raste već jedanaest kvartala zaredom te iznio procjene Vlade o rastu gospodarstva od 2,8 posto u ovoj godini.
Predsjednik Vlade iznio je i četiri jasna smjera kojim Hrvatska treba ići u sljedećim godinama – demografski razvoj, energetska tranzicija i održivi razvoj ekonomije, digitalna transformacija te obrazovanje.
Ministar Erlić u svom se govoru osvrnuo na zatvaranje prve pune financijske omotnice koju Hrvatska koristi te zaključio kako smo proteklo desetljeće odradili iznimno uspješno, a Hrvatska se u Europskoj uniji često ističe kao pozitivan primjer kohezijske politike.
„U svim sektorima napravili smo značajne iskorake – danas smo zahvaljujući fondovima prometno povezaniji, zeleniji, socijalno uključeniji, poduzetnički inovativni i konkurentniji. Brojni su proizvodi razvijeni ulaganjima u istraživanje i razvoj upravo uz pomoć EU fondova, a samo iz kohezije provedeno je preko 12 tisuća projekata. Nema kraja Hrvatske koji nisu dotakli EU projekti i zahvaljujem svim korisnicima i tijelima u sustavu provedbe i kontrole EU fondova na efikasnom radu, jer danas zaista možemo reći – uspjeli smo, iskoristili smo sva EU sredstva strukturnih i investicijskih fondova“ – istaknuo je ministar Erlić.
Ubrzanje razvojnog ciklusa
Program konferencije obuhvatio je brojne teme i specifična područja regionalnog razvoja, uz fokus na iskustva korisnika EU fondova zahvaljujući kojima je unaprijeđeno gospodarstvo i kvaliteta života u svim dijelovima naše zemlje. Održani su raznovrsni paneli s predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali i poduzetnicima koji su uz pomoć EU sredstava pokrenuli investicijske cikluse u svojim poduzećima, razvili nove proizvode i osnažili gotovo svaku granu ekonomije.
Također, predstavljena je i nova internetska stranica eufondovi.gov.hr koja na jednom mjestu objedinjuje sve informacije o EU fondovima.
Profesorica s osječkog Ekonomskog fakulteta Nataša Drvenkar, ujedno i posebna savjetnica ministra Erlića, predstavila je publikaciju „Regionalni razvoj u Hrvatskoj“ u kojoj je prikupila i objedinila sve relevantne statističke podatke. Publikacija analizira hrvatske regije u desetogodišnjem periodu između dva popisa stanovništva uz pregled dinamike razvoja. To je prva takva građa kojom Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije potiče objedinjeno evidentiranje pokazatelja regionalnog razvoja te se očekuje kako će, uz godišnje praćenje, u narednom razdoblju omogućiti i ocjenu učinkovitosti instrumenata regionalne politike.
„EU sredstva pomogla su Republici Hrvatskoj da ubrza svoj razvojni ciklus i realizira potencijale rasta u značajno kraćem vremenu nego što bi to mogla ostvariti isključivo vlastitim kapacitetima. Sve veća ulaganja u hrvatske regije, kako uz pomoć nacionalnih programa, tako i kroz dostupne EU fondove, rezultiraju aktiviranjem potencijala slabije razvijenih regija, te u konačnici i smanjenjem regionalnih razlika. Međutim, razlike u razvijenosti i dalje su izražene pa će budućnost regionalne politike i ulaganja iz EU fondova biti vrednovani po tome koliko smo uspješni u pronalaženju optimalnih modela za dostizanje specifičnih ciljeva, stvaranje boljih životnih uvjeta ali i korištenje prilika koje nude zelena i digitalna tranzicija“ – istaknuo je ministar Erlić.
Dio konferencije bio je posvećen i ITU mehanizmu koji se bazira na teritorijalnom pristupu kroz direktne alokacije EU sredstava za 22 hrvatska urbana područja. Njihovim predstavnicima predsjednik Vlade Plenković i ministar Erlić uručili su sporazume na temelju kojih će provoditi svoje integrirane urbane projekte. Ukupna vrijednost ovih sporazuma je 680 milijuna eura, a tijekom drugog dana konferencije svaki je od tih gradova predstavio svoju strategiju s definiranim planovima razvojnih ulaganja.
Konferencija je završila u subotu na šibenskoj Poljani uz prigodni program za građane, a omogućen je i besplatan ulaz na tvrđave Svetog Ivana, Svetog Mihovila i Barone, čija je obnova sufinancirana sredstvima EU fondova.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





