ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) PROMOCIJA 199 MAGISTRICA I MAGISTARA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Rektor Faričić: Budite graditelji novog društva usmjerenog prema čovjeku
Na Sveučilištu u Zadru danas je u dvije odvojene promocije promovirano 199 magistrica i magistara različitih struka. Rektor prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektorica prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić i promotor izv. prof. dr. sc. Sven Marcelić promoventima su čestitali na uspjehu i pozvali ih da stečena znanja i dalje produbljuju te koriste na dobrobit cijele zajednice.
– Ovo je prigoda da čestitamo i vašim obiteljima, koje su kolijevke u kojima ste izrasli i gnijezda iz kojih ste odletjeli. Hrabro pristupite svim izazovima! Bit će i problema u životu, ali postavite sebi dovoljno zahtjevne ciljeve kako biste u što većoj mjeri ostvarili sebe na polju struke i osobnosti. Ne morate postaviti previsok cilj, ali nemojte postavljati ni one visine ležećih policajaca koje lagano prijeđete pa da budete zadovoljni malim ostvarenjima, rekao je rektor Faričić, ističući istovremeno važnost i znanja i dobrote.
– Znanje bez dobrote može voditi do mnogih opasnih situacija i često im svjedočimo. S druge strane, dobrota bez znanja i kompetencije vodi naivnosti. Izvrsno bi bilo da to dvoje umješno kombinirate u svojim životima. Želim vam obilje uspjeha i da ostvarite svoje ideje i snove, da u domovini i izvan nje budete graditelji jednog novog društva, novog gospodarstva, usmjerenog prema čovjeku. Njegujte najviše standarde i vrijednosti, nadam se da ćete u svojim uspomenama čuvati i svoje sveučilište, poručio je rektor Faričić, čestitajući Božić svima koji ga slave i po julijanskom i gregorijanskom kalendaru.
Promotor izv. prof. dr. sc. Sven Marcelić evocirao je misao Bernarda iz Chartresa, koji je rekao da znanost znači stajati na ramenima divova. Znanje se kroz povijest gomila, odbacuje staro, usvaja novo, interpretira i reinterpretira, a to samo znači da će ono što ste naučili zastarijevati i da je život proces stalnog učenja.
– Iz Svečane dvorane ćete nakon ovog ritualnog čina izaći kao profesionalke i profesionalci u strukama koje ste izabrali za svoj poziv. Nastojte da u vama i dalje bude čovjek koji zna da je život stalno učenje, rast i prilagodba, ali da treba biti i etička kategorija. Živimo u doba ubrzanog tehnološkog razvoja u kojem mnoge ljudske funkcije preuzima umjetna inteligencija. Ljudskost se suočava s izazovima nepoznatim prethodnim generacijama, a možda i našoj evolucijskoj osnovi. Niti jedna generacija prije vas nije živjela u uvjetima tako brzih promjena kao što je vaša. Kao studentice i studenti društvenih i humanističkih znanosti nalazite se u privilegiranom položaju razumijevanja ne samo tehnologije, nego i ljudske dimenzije tih promjena. O vašem znanju ovisi budućnost našeg društva, poručio je Marcelić.
Promoventi su dali svečanu prisegu da će sve svoje snage upotrijebiti za dobrobit svog naroda i procvat Domovine, kao i da će produbljivati znanje stečeno na Sveučilištu, nakon čega se pristupili podjeli diploma. Svečanost je uveličao Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Zadru s voditeljem doc. dr. sc. Tomislavom Koštom, izvodeći južnoafričku tradicionalnu pjesmu Siyahamba i studentsku himnu Gaudeamus.
U 10 sati promovirani su: Karmen Anković, Ivan Arbanas, Svetlana Bajić, Jelena Ban, Marina Banović, Karla Blagaj, Laura Blažević, Lucija Blažević, Jakica Bleuš, Lucija Bronić, Tesa Buder, Leonarda-Lucija Bulum, Mateo Čalušić, Antonela Čelan, Karla Domazet, Pio Domines Peter, Marina Duk,Jelena Erceg Birkić, Ana Galić, Franka Gospić, Marija Gospić, Karmen Gregov, Luka Herceg, Tomislav Ivandić, Helena Ivanović, Maria Jonjić, Mia Juričić, Gordana Jurić Veselinović, Nikolina Karlo, Maritea Kaštropil, Ivana Klanac, Kata Kolčeg, Željka Kondić Dabo, Martina Koščak, Matteo Košta, Vlatka Košta, Petra Kotlar, Antonia Kovač, Lea Križanac, Zorica Lalić, Josipa Lukić, Igor Majetić, Mia Mandarić, Veronika Mandir, Martina Maričević, Antonija Marić, Renata Marstjepović, Sara Martinić, Lucia Matešić, Tina Matošević, Lucija Medak, Dominika Milatić, Katarina Miloloža, Petra Mladineo, Irena Močić Benetti, Nensi Mofardin, Žana Mrkić, Dario Oštrić, Jana Paradžiković, Mia Parčina, Nataša Pelc, Karmen Peran, Ivana Perica, Jasminka Perić, Krešimira Polegubić, Ivana Posavac, Valerija Posavec, Ana Pranić, Matea Prtenjača, Ivona Pustahija, Ana Radić, Matea Roglić, Katarina Stanić, Mato Stanić, Antonela Šantek, Sandro Šarunić, Dino Šimićev, Dino Škibola, Vesna Škugor, Nikolina Šušak, Lea Švec, Martina Tolja, Tina Topić, Lara Trošelj, Kristina Udovičić, Petra Uskok, Andrea Velić, Ivan Vicković, Petra Vojković, Gabriela Vrdoljak, Adrijana Vukelić, Maja Vukošić, Josipa Zelić, Filip Znaor, Nikolina Zrilić, Dario Žilić i Jelena Žižić
U 12 sati promovirani su: Gorana Badurina, Petra Baković, Vanessa Barić, Anđela Barjašić, Senka Batistić, Mirela Bilić, Karla Božin, Karla Buljat, Magdalena Čirjak, Lucija Demo, Antea Dijan, Ana Divić, Dorotea Dundov, Marija Durmanić, Josipa Dušević, Andrea Đuderija, Petra Erceg, Ariana Ergović, Katarina Ergović, Karlo Fabijan, Roberta Filić, Stella Frančišković, Dragana Funčić, Luka Fuzul, Lorena Gravić, Manuela Grgat, Bruna Grubišić, Tonka Guć, Iva Hrgović, Rafaela Juravić, Viktorija Klasić, Ivana Klepić, Patricia Kolarek, Marija Kožul, Larisa Krizmanić, Ivana Kujundžić, Katarina Lapaš, Duje Laušić, Daniela Lenart, Ana Lisica, Barbara Lišnić, Nikolina Lončar, Antea Lovrić, Domagoj Lovrić, Dora Lovrić, Daniela Lubina, Katarina Mabić, Ana Martinović, Matea Martinović, Domagoj Matak, Livio Meštrović, Matea Mihovilčević, Sunčica Milat, Mia Mitrić, Ive Mustać, Luka Mustapić, Franceska Ana Nazor, Madonna Ojurović Čačić, Ana Ostović, Iris Papac, Ivan Papić, Gloria Pedić, Izabela Peras, Ivana Doroteja Perica, Dolores Perković, Sara Peroš, Roko Petrov, Greta Pirjak, Alen Plahinek, Ivana Posavec, Rosana Prvinić, Josip Renić, Jurja Romić, Luka Smajo, Marita Strenja, Nikolina Šaić, Anđela Šango, Tea Šimović, Antonela Škarpa, Ivan Škorić, Ivana Šuplika, Ivona Tafra, Sara Tanfara, Eila Tudor, Sara Udovičić, Antonio Uglešić, Josip Uglešić, Erika Vastl, Ana Vdović, Nikolina Vranić, Ante Vranjeka, Iva Vučković, Grgur Vugdelija, Mirela Zore, Maria Zver, Diana Živković, Filip Živković, Marina Živković, Luka Žižić i Iva Žunić.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





