Na blagdan Prijenosa moći sv. Nikole biskupa, ujedno i svetkovinu 17. godišnjice posvete župne crkve sv. Nikole u Kistanjama, svečano koncelebrirano misno slavlje u četvrtak, 9. svibnja, u župnoj crkvi sv. Nikole u Kistanjama s početkom u 11 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Nakon mise, mons. Zgrablić predvodi i procesiju s moćima sv. Nikole biskupa.

Župu Kistanje nastanjuju Janjevci koji se osobito utječu zagovoru svoga zaštitnika sv. Nikole. Kistanje od 2015. godine imaju relikvijar u kojem se nalazi ampula koja sadrži Mannu sv. Nikole, svijetlu tekućinu koja prokapljuje iz kostiju sv. Nikole. Tu je relikviju župi Kistanje darovao mons. Francesco Cacucci, nadbiskup metropolit Barija i papinski delegat tamošnje bazilike Sv. Nikole u kojoj se čuvaju moći sv. Nikole.

Posmrtni ostaci sv. Nikole prenijeti su u talijanski grad Bari i pohranjeni u crkvu izgrađenu njemu u čast, 9. svibnja 1087., uz veliko slavlje u kojem je sudjelovao i Papa. Do tada je tijelo sv. Nikole počivalo u katedrali u Miri, u današnjoj Turskoj. Pred opasnošću muslimanskog osvajanja Mire, mornari iz Barija uzeli su iz grobnice kosti sv. Nikole i prenijeli ih na sigurno, u Bari, 9. svibnja 1087. godine.

Na zavjetnu svetkovinu Gospe od Zečeva u Ninu, središnjem marijanskom svetištu Zadarske nadbiskupije i jednom od najstarijih Gospinih svetišta u Hrvatskoj, svečano koncelebrirano večernje misno slavlje u ponedjeljak, 6. svibnja, u ninskoj župnoj crkvi sv. Anselma predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

„Bogatstvo koje je Marija primila od Boga nije samo Marijino. Pozvani smo Marijinim srcem i Marijinim pogledom uzdići misli i molitve Bogu jer nam je po njoj Bog pokazao koje blago života želi i nama darovati. Marija nam je sigurni put koji nas vodi Kristu, Bogu. Marijina vjera nije ostala na razini misli i osjećaja, samo na priznavanju Božjeg postojanja, na obavljanju određenih pobožnosti i osobnih molitava, samo na obdržavanju religioznih običaja i rituala, tradicije i kulture svoga jezika i naroda. Marija je ušla u posjed Božjeg bogatstva dijalogom s anđelom, Božjom riječi, u kojem joj je objavljen Božji plan. Marija je pristala da Duh Sveti u njoj započne novi život. Marija je Riječ Božju, Isusa, utjelovila u svom životu. I tu je sve njeno bogatstvo koje može dijeliti i nama“, poručio je mons. Zgrablić.

Razmatrajući navješteno Evanđelje po Luki, nadbiskup je rekao da „Marija prihvaća i slijedi Božji poziv u poslušnosti Božjem Duhu. Marija, ispunjena Duhom Svetim, ustaje i hitno napušta svoj dom, svoju kuću i odlazi kamo je Duh potiče. ‘Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi’ Marijin je odgovor na Božji plan u njenom životu. Marijin životni put oblikuje Duh Sveti. Marijina vjera je suradnja s Božjim planom i prihvaćanje vodstva Duha Svetoga u njenom životu“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da sve što Duh Sveti čini u Marijinom i životu njenog sina Isusa, Marija pohranjuje i prebire u svom srcu.

„Marija tijekom cijelog svog života uvijek sve dublje otkriva veličinu i bogatstvo Božjeg plana za sebe i spasenje svakog čovjeka, za spasenje cijelog svijeta. Marija slijedi Isusa u njegovom skrovitom tridesetogodišnjem životu, u  začeću, rođenju u Betlehemu, bijegu u Egipat, hodočašću u Jeruzalemski Hram, kao i u javnom djelovanju od svadbe u Kani Galilejskoj i prvog javnog znamenja, do naviještanja Kraljevstva nebeskog i svih popratnih čudesa. Slijedi ga u muci, na križnom putu, u trenutku razapinjanja na križu, umiranja i skidanju s križa; slijedi ga u uskrsnoj stvarnosti i primanju dara Duha Svetoga na Pedesetnicu; slijedi ga do slavnog uzdignuća dušom i tijelom u nebesku slavu“, rekao je nadbiskup Zgrablić.

„Marija se potpuno predaje u Božje ruke i time postaje uzor za Crkvu, uzor svakome od nas. Marija postaje uzor koji trebamo nasljedovati na svom životnom putu i u svojim životnim okolnostima. Marija postaje cilj prema kojem trebamo usmjeriti naše životne korake. Marija živi svoj uspon prema Bogu u trenucima radosti i blagoslivljanja kao kod susreta s Elizabetom, ali i u trenucima mraka i kada joj mač boli razdire dušu, kao što joj je to proročki izrekao starac Šimun“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Razmatrajući zapis evanđeliste Luke „Marija usta i pohiti u gorje“, nadbiskup je rekao da je „cijeli naš život duhovno ustajanje i žurba u Gorje. Ustajanje od naše navezanosti na ovozemaljsko i prolazno, materijalno i propadljivo, tjelesno i grešno. Cijeli naš život je ‘sveta žurba’ u kojoj Bog ima uvijek bezuvjetno prvenstvo i u kojoj ništa drugo nije važnije i potrebnije. Cijeli naš život je odlaženje iz naše kuće, naše naravi, našeg života, naše tjelesnosti, naše sebičnosti i grešnosti i uspinjanje prema Gorju nadnaravi Božje ljubavi i dobrote, gdje Duh Sveti sve oživljuje, preporađa, obnavlja i hrani. Cijeli naš život je uspinjanje u Gorje života po Duhu, a ne po tijelu. Marijino uspinjanje u Gorje, na nebo, k Bogu, u konačnici u vječnost, podsjeća nas da je njen život, kao i život svakog kršćanina, put kojim slijedimo Krista. Marijino uspinjanje ‘u gorje’, njena sveta žurba koja ne trpi odgode, nama je podsjetnik kako naš život ima određeni cilj i kako nam je k tom cilju pripravljen put kako bismo i mi stigli do konačne pobjede nad grijehom i smrću i postigli vječno zajedništvo s Bogom“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da u nama još nije dovršeno sjedinjenje s Kristom, naše uskrsnuće i uzašašće k Bogu, kao što je dovršeno u Mariji.

„Marija je ušla po djelovanju Duha Svetoga u puno zajedništvo s Bogom, sa svojim uskrslim Sinom. Od tuda nas Marija prati i privlači na našem životnom hodu. U bogatstvu Marijinog života razmatramo okrunjenu Marijinu vjeru, put vjere kojeg pokazuje svakome od nas. Marija je znak naše sigurne nade i bogatstva od kojega i za koje živimo”, istaknuo je nadbiskup.

Podsjetio je na misli bl. Alojzija Stepinca o Mariji koje je zapisao dok je boravio u zatvoru u Lepoglavi, da nitko nije isključen od bogatstva koje je Bog položio u Mariju i da se svi imaju pravo obraćati Mariji: nevina djeca da sačuvaju svoje djevičanstvo, zabrinute majke da im djeca odrastu u strahu Božjem, očevi u brigama za opstanak i napredak svojih obitelji, muževi da izdrže u olujama života, žene da sačuvaju slogu i mir bračnih zajednica, stari da preminu u milosti Božjoj.

„Neka nam Gospa od Zečeva koju pod tim imenom s ljubavlju i ponosom već stoljećima častimo u ovim krajevima kao i mnogi naši prethodnici u vjeri, bude primjer, poticaj, zagovor i pomoć. Neka Marijin zagovor bude pomoć našim obiteljima i mladima da pronađu neprolazno bogatstvo u Bogu. Neka bolesni, stari, nemoćni, razočarani, pronađu u Mariji bogatstvo koje nadilazi svako zemaljsko siromaštvo. Neka svako ljudsko srce bude ispunjeno Marijinim bogatstvom”, poručio je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup Zgrablić je predvodio procesiju s kipom Gospe od Zečeva kroz središte Nina. Procesija se zaustavila na mjestu tzv. Gospine stine gdje je bio položen Gospin kip i gdje je navješteno Evanđelje. U proslavi svetkovine sudjelovali su i članovi KUD-ova iz Zadarske nadbiskupije.

Tijekom blagdana slavljene su još četiri mise, od kojih je središnje prijepodnevno slavlje i procesiju s Gospinim kipom predvodio mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije. Svetkovina Gospe od Zečeva tradicionalno okuplja tisuće vjernika iz svih dijelova Zadarske nadbiskupije. Ukazanje Gospe od Zečeva 5. svibnja 1516. g. pastirici Jeleni Grubišić autentičnim je potvrdio tadašnji ninski biskup Juraj Divnić, koji je 1517. ustanovio blagdan Gospe od Zečeva. Bila su to teška vremena za hrvatski narod kojem su prijetila pustošenja od strane Osmanlija, kada su i uništili samostan redovnika pustinjaka na otočiću Zečevo.

Ukazanje Gospe od Zečeva obilježava se tri puta u godini: 5. svibnja vjernici hodočaste na otočić Zečevo, kada se u procesiji lađama nosi Gospin kip na otočić Zečevo. Središnja proslava je na zavjetnu svetkovinu s podnevnom i večernjom procesijom središtem Nina (to bude u ponedjeljak prije svetkovine Uzašašća Gospodinova, datum je promjenjiv) te 5. kolovoza, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, kada se Gospin kip u procesiji također odnosi na otočić Zečevo.

Ove godine središnja svetkovina Gospe od Zečeva 6. svibnja proslavljena je dan poslije spomendana Ukazanja, koji se uvijek obilježava 5. svibnja, kada su brojni vjernici hodočastili pješice i lađama na otočić Zečevo, gdje je misu u crkvici na otočiću Zečevo predvodio fra Anselmo Stulić, rodom iz Nina. Svetkovina Gospe od Zečeva završava u četvrtak, 9. svibnja, na svetkovinu Uzašašća Gospodinova, večernjim misnim slavljem nakon kojeg slijedi procesija s Gospinim kipom kroz središte Nina.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

U povodu obilježavanja 20. obljetnice Odjela za informacijske znanosti na Sveučilištu u Zadru predstavljen je novi broj Libellariuma, časopisa za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti, kao i knjižna izdanja Odjela za informacijske znanosti.

Riječ je o časopisu koji je pri odjelu pokrenut 2008. godine, tada s ciljem obrađivanja tema iz povijesti pisanje riječi, povijesti knjige i baštinskih ustanova. Od godine 2012. objavljuje se u suradnji s Odsjekom za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Nakon nekoliko prvih brojeva koji su otisnuti, već godinama izlazi isključivo u elektroničkom formatu te je u cijelosti dostupan na Hrčku i platformi Morepress.

Pozdravnu riječ održala je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, koja je podsjetila kako su znanstveni časopisi izuzetno značajan medij komunikacije u znanosti.

– Bez obzira u tiskanom ili drugom obliku, razlozi zašto istraživači objavljuju radove su uvijek isti,  kako bi rezultate svojih spoznaja prenijeli drugima. Znanstveni radovi nisu samo puko otisnuto slovo, već svjedoče o kontinuiranom radu punom kreativnosti i unaprjeđenju dobre prakse, rekla je prorektorica Mirošević.

Aktualni broj predstavili su glavna urednica prof. dr. sc. Jelena Lakuš i zamjenica glavne urednice  doc. dr. sc. Drahomira Cupar.

– Riječ Libellarium označava knjižni ormar ili ladicu u kojoj se čuvaju pisma i dokumenti. U međuvremenu je modificiran, pa je dobio podnaslov „časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti“. Pokriva dosta širok spektar tema, od teorija informacijske znanosti povijesti knjige i tiskarstva, zaštite baštine, suvremenih trendova u nakladništvu, otvorene znanosti itd. Nastojimo održati kontinuitet kvalitete i biti prepoznati u inozemstvu, a nadamo se i većem broju inozemnih autora u budućnosti, rekla je Lakuš.

U novom broju Tatjana Aparac Jelušić pružila je pogled na razvoj dokumentalistike i informacijske znanosti u 20. stoljeću u zemljama njemačkog govornog područja, Sanjica Faletar predstavila je rezultate istraživanja o informacijskim potrebama skrbnika osoba s demencijom u Hrvatskoj, a Bernarda Bošnjak i Boris Bosančić donose metapodatkovne standarde za opis građe Kongresne knjižnice. Paula Raguž, Tina Di Reda i Damjan Polić autori su članka o zaštiti kulturne baštine u ratnim i poslijeratnim uvjetima 1990-ih na primjeru Znanstvene knjižnice u Dubrovniku.

– Plan nam je održati kontinuitet izlaženja, privući što više i domaćih i stranih autora kako bismo dobili na vidljivosti izvan granica Hrvatske te ušli u SCOPUS, rekla je Cupar.

Pročelnica Odjela za informacijske znanosti izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić i doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović predstavile su 13 drugih izdanja odjela.

– Šest izdanja dostupno je u otvorenom pristupu. Jedan od prioriteta nam je da osiguramo da publikacije koje pišemo budu dostupne svima, rekla je Tomić.

Posebno su zapažene monografije UNIMARC bibliografski format, Velimir Deželić, Nevidljivo nakladništvo, Josip Badalić te više zbornika radova, a u pripremi je i zbornik u povodu 20 godina postojanja, što će biti kruna njihovog izdavaštva.