Hrvatska
Hrvatski meteorolozi objavili veliku prognozu za zimu. Evo što nas čeka…
Meteorolozi Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda objavili su danas sezonsku prognozu za zimu u Hrvatskoj. U nastavku je prenosimo u cijelosti:
Prema dostupnom prognostičkom materijalu za dugoročnu prognozu vremena, vrlo je velika vjerojatnost da će zima 2023./24. u Hrvatskoj (klimatološka zima – prosinac, siječanj, veljača)* biti toplija od klimatološkog prosjeka (1981. – 2010.).
Gledajući po mjesecima, veće odstupanje srednje mjesečne temperature od srednjaka izgledno je u prosincu te siječnju, i na kopnu i na moru, dok se manje pozitivno odstupanje očekuje u veljači. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili čak osjetno ispod prosječnih, ali će zimu u cjelini najvjerojatnije obilježiti iznadprosječna toplina.
Manja pouzdanost kod prognoza na sezonskoj skali javlja se kod prognoze količine oborine zbog njezine složenosti, što kod interpretacije izračuna valja imati na umu. Za ovu se zimu predviđa količina oborine uglavnom veća od višegodišnjeg srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. U većem dijelu zemlje postoji signal za pozitivno odstupanje količine oborine od prosjeka u sva tri mjeseca, uz vjerojatnost nešto veću u veljači nego u prosincu i siječnju.
Dugoročne prognoze, odnosno prognozirano odstupanje meteoroloških parametara od sezonskog prosjeka, ne mogu dati detalje vezane za promjene na manjoj vremenskoj skali. Primjerice, u sezonskoj se prognozi ne može prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati razdoblja bez oborine s razdobljima kada je, ne samo lokalno, moguća izraženija oborina, točnije obilna kiša ili snijeg.
Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, potrebno je pratiti i vremenska izvješća, te upozorenja na opasne vremenske pojave koja se odnose na kraća vremenska razdoblja (dan ili dva unaprijed), osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).
Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) i Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike – MedCOF, kojih je Hrvatska članica.
*(kalendarska ili astronomska zima počinje 21. 12. 2023. u 4:27 po srednjoeuropskom vremenu)
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






