Connect with us

Svijet

Europi prijeti arktička oluja: Evo što čeka Hrvatsku

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Meteorolozi upozoravaju da će zbog arktičke oluje diljem Europe temperature pasti ispod nule, a takva situacija potrajat će neko vrijeme. Iako će ponegdje padati snijeg, u dijelovima Europe svjedočit ćemo jakim kišama i olujama. Posebno se to odnosi na dio južnog Balkana, odnosno, dijelove Hrvatske.

Primjerice, diljem Balkanskog poluotoka bit će snježna oluja, a poveće količine snijega očekuju se od Rumunjske do Ukrajine.

Dok će temperature na zapadu ostati gotovo normalne, arktička hladnoća ojačat će diljem istočne Europe, posebice na Balkanskom poluotoku, tijekom nedjelje i ponedjeljka. Tako će hladnoća tijekom vikenda donijeti osjetno niže temperature nego što je inače normalno za studeni.

Stoga, nedjelja i ponedjeljak će diljem istočne i srednje Europe i Balkanskog poluotoka donijeti prilično hladno jutro. Predviđa se i razvoj još hladnije zračne mase na Balkanskom poluotoku.

Zimska oluja počet će jačati nad zemljama južnog Balkana, uključujući Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Grčku i Bugarsku. Velikih bi problema sa snježnom mećavom moglo biti na jugu Bosne i Hercegovine, ali i većim dijelovima južnog dijela Balkana. Ipak, najveće hladnoće zadržat će se nad Skandinavijom i Baltikom, a bit će i do dvadeset stupnjeva ispod nule.

Što se Hrvatske tiče, crveni alarm upaljen je za Velebitski kanal i srednju Dalmaciju. U noći i ujutro oblačno s kišom, u gorju susnježicom i snijegom uz moguće stvaranje tanjeg snježnog pokrivača. Malo snijega može pasti i u nizinama. Popodne smanjenje naoblake uz sve rjeđu oborinu. Vjetar slab, u drugom dijelu dana i umjeren sjeverni i sjeverozapadni, ponegdje s jakim udarima.

Na Jadranu umjerena do jaka bura i sjeverni vjetar, mjestimice s olujnim udarima, a krajem dana na sjeveru okretanje na sjeverozapadni. U nedjelju će oborina na moru izostati, a na kopnu će tek rijetko padati slab snijeg. Ponedjeljak će biti oblačniji, uz izgledniju oborinu, uglavnom kišu. A na Jadranu će zapuhati jugo i južni vjetar.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Vatikan Međugorju dao status “Nihil Obstat”. Evo što to znači

Objavljeno

-

By

Vatican News / YouTube / Screenshot

Sveta Stolica priznala je brojne pozitivne plodove koji se događaju u Međugorju, svjetski poznatome hodočasničkome mjestu u BiH, ali nije dala svoj stav o nadnaravnosti fenomena koji se vezuje uz tvrdnje vidjelaca da im se tamo ukazuje Gospa i šalje poruke.

U tekstu kojega je objavio Vatican News portal Svete Stolice, navodi se kako dokument Dikasterija za nauk vjere kojega je odobrio papa Franjo ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove vezane za župu-svetište Kraljice mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama uz nekoliko pojašnjenja.
U Noti o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje koju je potpisao kardinal Víctor Manuel Fernández, pročelnik Dikasterija za nauk vjere, navodi se da pozitivna ocjena većine međugorskih poruka “ne podrazumijeva proglašenje izravnoga nadnaravnog podrijetla”.

Pa ipak prepoznaje se vrijednost duhovnih plodova povezanih s međugorskim iskustvom, ovlašćujući vjernike da ga se pridržavaju budući da su se “dogodili brojni pozitivni plodovi i nisu se među Božjim narodom proširili nikakvi negativni ili rizični učinci”.

Dodaje se kako su mjesta vezana uz međugorski fenomen odredišta hodočašća iz cijeloga svijeta.

„Pozitivni se plodovi očituju ponajviše kao promicanje zdrave prakse života vjere“ u skladu s tradicijom Crkve. Dogodila su se “brojna obraćenja” ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili vjeru; povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna zvanja, “brojna pomirenja supružnika i obnove bračnoga i obiteljskoga života”. Zabilježena su i “vrlo brojna ozdravljenja”.

Vatican News dodaje kako Nota Dikasterija koju je službeno odobrio i papa Franjo razmatra i glavne aspekte poruka, počevši od poruke mira shvaćenoga ne samo kao odsutnost rata nego i u duhovnom, obiteljskom i društvenom smislu najoriginalniji naslov koji Gospa sebi pripisuje je, naime, ‘Kraljica mira’.

“Taj se aspekt bolje razumije „u ekumenskom i međureligijskom kontekstu Bosne i Hercegovine, obilježenom strašnim ratom s jakim religijskim elementima“, dodaje se, a navodi Vatican News.

Dokumentom se upozorava i na lažne proroke i navode takve poruke.

„Oni koji daju katastrofična predviđanja lažni su proroci.“

Vatican News navodi kako ovo tumačenje ne podrazumijeva proglašenje nadnaravnosti, i podsjećaj da nitko nije obvezan vjerovati u to, nihil obstat (nema zapreka) – koje je izdao mostarski biskup u dogovoru sa Svetom Stolicom – upućuje da vjernici “mogu putem tog duhovnog prijedloga dobiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život te dopušta javno štovanje”.

Dikasterij na kraju potiče one koji idu u Međugorje “da prihvate kako se na hodočašće ne ide radi susreta s navodnim vidiocima, nego radi susreta s Marijom, Kraljicom mira”.

Međugorski fenomen vezuje se uz tvrdnje šestero vidjelaca da im se od 1981. godine u tome hercegovačkome mjestu ukazuje Gospa i šalje poruke mira zbog čega se i naziva Kraljicom mira.

Sveta Stolica utemeljila je posebno povjerenstvo koje je svoje izvješće o međugorskome fenomenu dostavilo papi Franji. U međuvremenu je imenovan i posebni Papin izaslanik koji je zadužen za ovu župu. Od početka fenomena do danas Međugorje je posjetilo 50 milijuna hodočasnika.

 
Nastavi čitati

Svijet

Vatikan danas objavljuje odluku o Međugorju

Objavljeno

-

Pixabay

Vatikan je za danas najavio tiskovnu konferenciju na kojoj će objaviti odluku o Međugorju.

Kardinal Víctor Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, vodit će konferenciju za novinare o “duhovnom iskustvu” Međugorja, najavio je Vatikanski tiskovni ured.

Konferencija će se održati u 11:30, a Fernándezu će se pridružiti monsinjor Armando Matteo, tajnik Doktrinarnog odjela dikasterija, i Andrea Tornielli, ravnatelj Dikasterija za komunikaciju. Konferenciju će prenositi uživo na YouTube kanalu Vatican Newsa.

Iako nisu objavljeni nikakvi dodatni detalji, tiskovna konferencija održava se u okviru novih Normi ​​za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih pojava, koje je u svibnju objavio Dikasterij za nauk vjere. Od tada je Sveta Stolica izdala odluke o raznim navodnim marijanskim ukazanjima i pobožnostima.

Što misli Papa?

Sam papa Franjo iznosio je o Međugorju dvojake stavove.

On je u studenom 2013. izjavio da Gospa “nije šef pošte koji bi svaki dan slao poruke”, ne spominjući posebno Međugorje. No 2017. je kazao da “ljudi idu tamo i obraćaju se”. “Ljudi susreću Boga, mijenjaju svoje živote.” Od svibnja 2019. službeno je odobrio organizaciju hodočašća u Međugorje.

I dok pojedini vjernici smatraju da su ukazanja stvarna i da nose duhovnu poruku, postoje oni koji sve skupa smatraju bedastoćom, ničim drugim nego dobrim marketinškim trikom.

 
Nastavi čitati

Svijet

Večeras možete vidjeti jedinstvenu pojavu na nebu, evo o čemu se radi

Objavljeno

-

By

U noći s utorka na srijedu, ovisno gdje se nalazite, moći ćete vidjeti rijedak fenomen na nebu. Djelomična pomrčina Mjeseca obojit će njegovu površinu u mutnu crveno-smeđu boju kada se Zemljina sjena spusti na površinu Mjeseca. Djelomična pomrčina Mjeseca bit će vidljiva iz većeg dijela Sjeverne Amerike, cijele Južne Amerike, Europe, svih osim najistočnijih dijelova Afrike, zapadnih dijelova Azije i Rusije te dijelova Antarktika. Djelomična pomrčina Mjeseca pada u vrijeme “supermjeseca”, drugog od četiri ove godine.

Točno vrijeme djelomične pomrčine Mjeseca ovisi o vašoj lokaciji, a možete koristiti stranice poput Timeanddate.com da biste pronašli određena vremena na temelju svoje lokacije. Za one koji se nalaze u istočnoj vremenskoj zoni SAD-a, pomrčina će dosegnuti svoju najmračniju fazu, s Mjesecom koji će biti najviše zaklonjen Zemljinom sjenom, otprilike u 22:44. EDT 17. rujna. U Europi i Africi pomrčina će se dogoditi u ranim jutarnjim satima 18. rujna.

Ako ne možete osobno gledati pomrčinu Mjeseca, moći ćete gledati događaj online na Space.com.

U djelomičnoj pomrčini Mjeseca samo dio Mjeseca prelazi u Zemljinu sjenu, stvarajući dojam maglovitog “zalogaja” s Mjesečeve površine. Sjena će zatamniti stranu Mjeseca okrenutu prema Zemlji. Veličina tog “zalogaja” određena je rasporedom Sunca, Zemlje i Mjeseca.

Oko 3,5 posto Mjesečeve vidljive površine bit će prekriveno najtamnijim dijelom Zemljine sjene, umbrom. Ostatak punog Mjeseca poprimit će blago crvenkasto-smeđi izgled jer će se svjetliji dio Zemljine sjene koji ne blokira u potpunosti sunčevu svjetlost spustiti na veći dio Mjesečeve površine.

Djelomična pomrčina Mjeseca posebna je jer također pada u vrijeme “supermjeseca”, drugog od četiri supermjeseca u nizu za 2024. godinu.

Supermjesec nastaje kada se pun Mjesec poklopi s Mjesečevom točkom najbližom Zemlji u njegovoj orbiti (koja je eliptičnog oblika). Kao rezultat toga, mjesec izgleda malo svjetliji i veći nego inače, iako je razlika suptilna i teško vidljiva golim okom.

Izraz supermjesec općenito se odnosi na pun Mjesec unutar 90 posto od njegovog najbližeg pristupa Zemlji. Prema Fredu Espanaku, stručnjaku za pomrčine i umirovljenom NASA-inom astrofizičaru, 2024. ćemo vidjeti četiri supermjeseca, u kolovozu, rujnu, listopadu i studenom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu