Connect with us

Hrvatska

Klimatolog: Naglo zahladnjenje je očekivano, a možemo očekivati i poplave na rijekama

Objavljeno

-

Hrvatsku je zahvatila drastična promjena vremena. Uz velike količine kiše, temperatura zraka je, posebno u unutrašnjosti zemlje, znatno pala.

Zabilježene su i neuobičajeno niske temperature za ovo doba godine. U prosjeku je u ovo doba godine uobičajena dnevna temperatura oko 25 Celzijevih stupnjeva, no i danas će biti znatno niža – jutros je, primjerice u Zagrebu i Osijeku, izmjereno 10 stupnjeva. 

Klimatolog Krešimir Pandžić je na HRT-u objašnjavao zašto dolazi do ovako nagle promjene vremena i pada temperatura. Kaže da je riječ o atmosferskim strujanjima. 

“Možemo očekivati i poplave na rijekama”

“Na području Europe postoji granica između toplije zračne mase na jugu i relativno hladnije zračne mase na sjeveru Europe i ta granica je gotovo postojana. Na njoj nastaju određeni valni poremećaji i dolazi do razmjene zračnih masa od juga na sjever, ovisno o smjeru vjetra ili obrnuto, od sjevera prema jugu.

Mi se sad nalazimo u zoni kada imamo strujanja sa sjevera prema jugu i ta relativno hladnija zračna masa sa sjevera je prodrla na naše područje, a ona je često povezana sa stvaranjem ciklonalnih vrtloga, koji u ovom slučaju nastaje na području Sredozemlja zbog položaja Alpi jer taj hladniji zrak privremeno zastane i on stvara sekundarni vrtlog na području Mediterana.

I te ciklone koje su najčešće vrlo duboke i jake, donose za područje Hrvatske znatnije količine oborina, dakle i preko 100 milimetara po kvadratnom metru, a to u ovom slučaju vrijedi i za šire područje, pa možemo očekivati i poplave na rijekama, rekao Pandžić na HRT-u.

Praćenja vremena pokazuju da su ekstremne prilike sve češće i jače izražene, uključujući i količine oborina, a istovremeno imamo izražene suše, kao što je slučaj u Hrvatskoj.

“Zatopljenje nije isto na cijeloj Zemlji”

“To je nepovoljno u odnosu na prethodno stanje, imamo duga sušna stanja, onda opet jake oborine koje se izluče u relativno kratkom razdoblju, a i to na neki način šteti formiranju stabilnih vodnih rezervi”, rekao je klimatolog Pandžić.

Podaci govore da je na globalnoj razini došlo do zatopljenja od 1.2 Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, od 1850. do 1900. godine.

“Taj prosjek nije jednolik na cijeloj Zemlji pa je tako najizraženije zatopljenje prema polovima, europskom kopnu, zatim dijelu Sjeverne Amerike, a na južnoj hemisferi to je zatopljenje manje. Postoje određene razlike i po sezonama. Na primjer, zatopljenje na području Sredozemlja tijekom ljeta je izraženije nego u drugim dijelovima Europe i svijeta, što može donekle utjecati na priljev turista koji su naučili da je recimo srpanj najpovoljniji mjesec.

“Zagrijavaju se i mora, ali nešto sporije”

Istraživanje je pokazalo, ako se ovakav trend zatopljenja nastavi, da mogu ti dijelovi godine postati razmjerno neugodni za turiste pa bi možda u posezonama, koje su inače toplinski gledano proširene, moglo doći do određene kompenzacije toga djelovanja u području turizma”, rekao je Pandžić. 

Globalno gledano, smanjila se snježna površina, kao i površina stalnog leda.

“Teško je reći da su ove varijacije samo posljedica globalnog zatopljenja jer je bilo u dalekoj prošlost razdoblja s manje snijega, recimo 10, 20 godina, pa bi uslijedilo razdoblje s više snijega. Još je upitnik je li manjak posljedica samo globalnog zatopljenja ili kombinacije s nekim drugim čimbenicima”, rekao je klimatolog.

Mora se zagrijavaju. 

“Slično kao i kopno, grije se more, ali nešto sporije. Ti procesi u moru su sporiji, ali mogu također uzrokovati znatne promjene u drugim elementima klime, kao što su pojave atmosferskih poremećaja, njihova učestalost, pa čak i snijeg indirektno”, pojasnio je Pandžić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

DRŽAVA “DAJE” 70 EURA / Provjerite tko sve ima pravo na vaučere za režije

Objavljeno

-

By

Oni koji pripadaju navedenim kategorijama, na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za socijalni rad moraju ispuniti zahtjev i predati ga nadležnom Zavodu za socijalni rad.

Prvo 6,5 posto u studenom pa još 3,5 posto u siječnju. Ukupno otprilike 10 posto skuplju struju i plin plaćat će Hrvati od sljedeće godine, a da će cijene rasti od sljedećeg mjeseca još je početkom rujna najavila Vlada koja od energetskih mjera nije odustala, ali ih je malo “olabavila”.

Kategorija ugroženog kupca energenata ipak je među mjerama ostala, što znači da će više od 88 tisuća osoba i dalje imati pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije, navodi Večernji list.

“Mjesečna naknada nastavak je mjere iz prethodnih paketa pomoći građanima te od 1. listopada 2024. iznosi 70 eura. Ukupna vrijednost mjere je 24 milijuna eura, a trajat će do 31. ožujka 2025.”, objavili su ranije iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Tko ima status ugroženog kupca

“Korisnici osobne invalidnine, prava na inkluzivni dodatak I., II. ili III. razine, zajamčene minimalne naknade, nacionalne naknade za starije osobe, novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i civilne stradalnike iz Domovinskog rata. Korisnici zajamčene minimalne naknade i dalje će imati pravo na naknadu troškova stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge”, rekli su u Ministarstvu.

Naknada za ublažavanje porasta troškova energije predviđena je i za pružatelje socijalnih usluga i udomitelje.

“Pružateljima socijalnih usluga, organiziranog stanovanja i boravka mjesečno će se, ovisno o broju korisnika, isplatiti od 140 do 540 eura, dok će se pružateljima usluge pomoći u kući – aktivnost priprema i dostava obroka, biti isplaćeno 80 eura mjesečno, a pružateljima usluge smještaja u udomiteljskoj obitelji 70 eura mjesečno. Mjerom je obuhvaćeno više od 500 pružatelja usluga i oko 2,500 udomiteljskih obitelji, a vrijednost mjere iznosi 2 milijuna eura i trajat će od 1. listopada 2024. do 31. ožujka 2025.”, kazali su u Ministarstvu.

Oni koji pripadaju navedenim kategorijama, na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za socijalni rad moraju ispuniti zahtjev i predati ga nadležnom Zavodu za socijalni rad, kod kojih se također zahtjev može zatražiti pa ispuniti na licu mjesta.

Zavod, zatim, donosi rješenje o priznanju prava na naknadu za ugroženog kupca energenata, a korisnik prava subvenciju dobije prilikom plaćanja računa za troškove energenta uz predočenje identifikacijske isprave, rješenja kojim je korisniku priznato pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata te uz predaju izvornog naloga za uplatu troškova električne energije poslovnici Financijske agencije (Fina).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Statistika ne laže: Stranci u prosjeku proveli duže na moru od Hrvata

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stranci su u prosjeku noćili 5,9 noći. Za usporedbu, Hrvati su na moru proveli dan manje, svega 5,1 dan. Podsjetimo i da si oko 50 posto stanovnika RH ne može priuštiti odlazak na ljetovanje.

5,8% više dolazaka i 1,1% više noćenja

U kolovozu je u komercijalnim smještajima bilo 4,7 4,7 milijuna dolazaka i 27,2 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 5,8% i porast noćenja za 1,1% u odnosu na kolovoz godinu ranije.

Domaći turisti ostvarili su 447 tisuća dolazaka i 2,3 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 19,9% i porast noćenja za 11,6% u odnosu na kolovoz 2023.

Prosječno su ostvarili 5,1 noćenje po dolasku.

Strani turisti ostvarili su 4,2 milijuna dolazaka i 24,9 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 4,5% i porast noćenja za 0,2% u odnosu na kolovoz 2023.

Prosječno su ostvarili 5,9 noćenja po dolasku.

Najviše Nijemaca i Poljaka

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su oni iz Njemačke, a slijede ih noćenja turista iz Poljske, Slovenije, Austrije i Italije.

U kolovozu 2024. turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista, i to 876 tisuća dolazaka i 6,8 milijuna noćenja, što čini 20,6% od ukupno ostvarenih dolazaka i 27,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Hrvatskoj.
Slijede noćenja turista iz Poljske (8,4%), Slovenije (8,0%), Austrije (7,8%), Italije (7,0%), Mađarske (5,5%), Češke (5,4%), Nizozemske (4,4%) i Slovačke (4,3%).

Domaći najviše u Crikvenici, a strani u Rovinju

Domaći su turisti najviše noćenja u kolovozu 2024. ostvarili u Crikvenici, i to 83 tisuće noćenja. Slijede noćenja domaćih turista u Biogradu na Moru (81 tisuću), Vodicama (80 tisuća), Malom Lošinju (74 tisuće) i Šibeniku (73 tisuće).

Strani su turisti najviše noćenja u kolovozu 2024. ostvarili u Rovinju, i to 1,0 milijuna noćenja, a slijede noćenja stranih turista u Medulinu (875 tisuća), Poreču (779 tisuća), Umagu i Dubrovniku (svaki po 749 tisuća) te Splitu (664 tisuće).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još jedna bolnica zabranila posjete zbog covida

Objavljeno

-

By

Opća bolnica u Koprivnici u petak je do daljnjeg zabranila sve posjete pacijentima.

“Zbog povećanja broja covid-19 pozitivnih pacijenata u Općoj bolnici “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica zabranjuju se posjeti do daljnjeg”, priopćili su iz bolnice.

Podsjetimo, nova varijanta koronavirus XEC nedavno je zabilježena u Hrvatskoj, kako je potvrđeno za N1 iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

“Predviđa se da će ova podvarijanta u sljedećih par mjeseci preuzeti dominaciju, ali takvih je predviđanja bilo i ranije pa se nisu uvijek obistinila. Vrijeme će pokazati”, poručili su tada iz HZJZ-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu