Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je drugu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u listopadu stopa inflacije iznosila 5,8 posto u odnosu na listopad 2022. godine, a 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, to jest rujan ove godine.

Time je DZS potvrdio prvu procjenu, objavljenu 31. listopada, o kretanju inflacije na godišnjoj razini, dok je blago na više korigirao njezinu stopu na mjesečnoj razini, koja je po prvoj procjeni iznosila 0,4 posto.

Inflacija je tako u 10. mjesecu znatno usporila na godišnjoj razini, s obzirom da je u rujnu iznosila 6,7 posto. Stopa od 5,8 posto najniža je stopa inflacije od siječnja prošle godine, kada je iznosila 5,7 posto.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u kategoriji restorana i hotela, 12,1 posto. Slijede hrana i bezalkoholna pića s 8,7 posto, rekreacija i kultura sa 6,7 posto, dok su kategorije odjeće i obuće te raznih dobara i usluga zabilježile skok za po 6,6 posto.

Nadalje, cijene u kategoriji zdravlja porasle su 6,4 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva za 6,3 posto, obrazovanja za 5,5 posto, a alkoholnih pića i duhana za 5,4 posto.

Komunikacije bilježe rast od 5,1 posto, prijevoz 4,2 posto, dok su najblaže porasle cijene u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 0,3 posto.

Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), u komponenti hrana, piće i duhan porast cijena na godišnjoj razini iznosio je 8,2 posto. Cijene usluga porasle su za 7,3 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 5,8 posto. S druge strane, pad cijena zabilježen je u komponenti energije, za 0,3 posto, priopćili su iz DZS-a.

Na mjesečnoj razini najviše porasle cijene odjeće i obuće, najveći pad u rekreaciji i kulturi

Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće, za 11,1 posto, te komunikacija, za 2,7 posto. Slijedi obrazovanje s rastom od 1,2 posto, zdravlje s 0,5 posto, razna dobra i usluge s 0,3 posto, dok je u kategorijama pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva te alkoholnih pića i duhana rast iznosio 0,1 posto.

Najveći pad cijena je, pak, zabilježen u rekreaciji i kulturi, 0,8 posto, slijedi prijevoz s 0,6 posto, cijene u kategorijama hrane i bezalkoholnih pića te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva pale su za po 0,5 posto, a u restoranima i hotelima za 0,1 posto.

Prema glavnim komponentama indeksa, na mjesečnoj razini, porast cijena ostvaren je u komponentama industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,7 posto, te uslugama, 0,4 posto, dok je pad cijena zabilježen u komponentama energije, za 1,2 posto, te hrane, pića i duhana, za 0,4 posto, podaci su DZS-a.

HIPC – inflacija na godišnjoj razini 6,7 posto

DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije. Po tim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u listopadu su u odnosu na rujan u prosjeku bile više za 0,3 posto, a u odnosu na listopad 2022. godine za 6,7 posto.

Cijene i dalje rastu

Inflacija nije u svim zemljama Europske unije jednako raspoređena. 

Inflacija u Hrvatskoj najviše se vidi na cijenama hrane – kažu građani. Poskupljenjima na tržnicama kao da nema kraja.

Ni teret troška hrane i režija nije jednak svim građanima. Oni s manjim primanjima inflaciju teže podnose. Jednako je i s europskim državama. One bogatije – lakše se nose s inflacijom.

– Sve zemlje središnje i istočne Europe imaju višu stopu inflacije nego zapadneuropske zemlje jer imaju niži stupanj razvoja i BDP per capita, pa je u košaricama veći udio energije i hrane čije cijene najviše rastu, rekao je Boris Vujčić.

Iako su od lanjskog rujna stope inflacije u Hrvatskoj uglavnom sve niže, cijene i dalje rastu.

Potrošači u Hrvatskoj još će teže pratiti i uspoređivati cijene kada se za malo više od mjesec dana ukine dvojno iskazivanje, u kunama i eurima. Udruge potrošača traže produljenje.

– Da se produži dvojno iskazivanje cijena i na iduću godinu, jer nam se stalno javljaju ljudi koji više ne mogu pratiti cijene. Kada bi cijene bile stabilne ne bi se bio problem naviknuti na euro. Da ljudi znaju da mlijeko košta jedan euro i 6 centi onda ne bi bilo problema, ali kad se dolazi u dućan i svaki puta su druge cijene, onda se problem naviknuti, istaknula je Ana Knežević, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača.

Uspoređivati cijene s onim nekadašnjima također nije rješenje. Jer one se, i kada jednom inflacija padne ispod ciljanih dva posto, ionako neće vratiti na prijašnje razine.