Hrvatska
I DALJE RASTU! / Cijene u listopadu više za 5,8 posto na godišnjoj razini
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je drugu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u listopadu stopa inflacije iznosila 5,8 posto u odnosu na listopad 2022. godine, a 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, to jest rujan ove godine.
Time je DZS potvrdio prvu procjenu, objavljenu 31. listopada, o kretanju inflacije na godišnjoj razini, dok je blago na više korigirao njezinu stopu na mjesečnoj razini, koja je po prvoj procjeni iznosila 0,4 posto.
Inflacija je tako u 10. mjesecu znatno usporila na godišnjoj razini, s obzirom da je u rujnu iznosila 6,7 posto. Stopa od 5,8 posto najniža je stopa inflacije od siječnja prošle godine, kada je iznosila 5,7 posto.
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u kategoriji restorana i hotela, 12,1 posto. Slijede hrana i bezalkoholna pića s 8,7 posto, rekreacija i kultura sa 6,7 posto, dok su kategorije odjeće i obuće te raznih dobara i usluga zabilježile skok za po 6,6 posto.
Nadalje, cijene u kategoriji zdravlja porasle su 6,4 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva za 6,3 posto, obrazovanja za 5,5 posto, a alkoholnih pića i duhana za 5,4 posto.
Komunikacije bilježe rast od 5,1 posto, prijevoz 4,2 posto, dok su najblaže porasle cijene u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 0,3 posto.
Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), u komponenti hrana, piće i duhan porast cijena na godišnjoj razini iznosio je 8,2 posto. Cijene usluga porasle su za 7,3 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 5,8 posto. S druge strane, pad cijena zabilježen je u komponenti energije, za 0,3 posto, priopćili su iz DZS-a.
Na mjesečnoj razini najviše porasle cijene odjeće i obuće, najveći pad u rekreaciji i kulturi
Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće, za 11,1 posto, te komunikacija, za 2,7 posto. Slijedi obrazovanje s rastom od 1,2 posto, zdravlje s 0,5 posto, razna dobra i usluge s 0,3 posto, dok je u kategorijama pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva te alkoholnih pića i duhana rast iznosio 0,1 posto.
Najveći pad cijena je, pak, zabilježen u rekreaciji i kulturi, 0,8 posto, slijedi prijevoz s 0,6 posto, cijene u kategorijama hrane i bezalkoholnih pića te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva pale su za po 0,5 posto, a u restoranima i hotelima za 0,1 posto.
Prema glavnim komponentama indeksa, na mjesečnoj razini, porast cijena ostvaren je u komponentama industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,7 posto, te uslugama, 0,4 posto, dok je pad cijena zabilježen u komponentama energije, za 1,2 posto, te hrane, pića i duhana, za 0,4 posto, podaci su DZS-a.
HIPC – inflacija na godišnjoj razini 6,7 posto
DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije. Po tim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u listopadu su u odnosu na rujan u prosjeku bile više za 0,3 posto, a u odnosu na listopad 2022. godine za 6,7 posto.
Cijene i dalje rastu
Inflacija nije u svim zemljama Europske unije jednako raspoređena.
Inflacija u Hrvatskoj najviše se vidi na cijenama hrane – kažu građani. Poskupljenjima na tržnicama kao da nema kraja.
Ni teret troška hrane i režija nije jednak svim građanima. Oni s manjim primanjima inflaciju teže podnose. Jednako je i s europskim državama. One bogatije – lakše se nose s inflacijom.
– Sve zemlje središnje i istočne Europe imaju višu stopu inflacije nego zapadneuropske zemlje jer imaju niži stupanj razvoja i BDP per capita, pa je u košaricama veći udio energije i hrane čije cijene najviše rastu, rekao je Boris Vujčić.
Iako su od lanjskog rujna stope inflacije u Hrvatskoj uglavnom sve niže, cijene i dalje rastu.
Potrošači u Hrvatskoj još će teže pratiti i uspoređivati cijene kada se za malo više od mjesec dana ukine dvojno iskazivanje, u kunama i eurima. Udruge potrošača traže produljenje.
– Da se produži dvojno iskazivanje cijena i na iduću godinu, jer nam se stalno javljaju ljudi koji više ne mogu pratiti cijene. Kada bi cijene bile stabilne ne bi se bio problem naviknuti na euro. Da ljudi znaju da mlijeko košta jedan euro i 6 centi onda ne bi bilo problema, ali kad se dolazi u dućan i svaki puta su druge cijene, onda se problem naviknuti, istaknula je Ana Knežević, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača.
Uspoređivati cijene s onim nekadašnjima također nije rješenje. Jer one se, i kada jednom inflacija padne ispod ciljanih dva posto, ionako neće vratiti na prijašnje razine.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




