Pravilnikom o porezu na dohodak čije su izmjene i dopune objavljene početkom prosinca u Narodnim novinama, a većina ih stupa na snagu početkom iduće godine, zaposlenicima će u brojnim kategorijama porasti iznosi neoporezivih primitaka koje im poslodavci mogu isplatiti.

Tako će prema pravilniku koji je donijelo Ministarstvo financija, maksimalni godišnji iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade, što primjerice uključuje božićnicu i naknadu za godišnji odmor, od 1. siječnja iduće godine porasti na 700 eura, što je 36,38 eura više od trenutnih 663,62 eura.

Nadalje, nagrada za radne rezultate, što se odnosi na dodatnu plaću ili dodatke plaći, raste s 995,43 eura na 1.120 eura od iduće godine, što je skok od 124,57 eura.

Novčana paušalna nagrada za troškove prehrane radnika trenutno iznosi do maksimalnih 796,44 eura, a od iduće godine raste do 1.200 eura, što je više za 403,56 eura.

Predstavljajući prijedlog izmjena pravilnika o porezu na dohodak prilikom njegova upućivanja u javno savjetovanje, ministar financija Marko Primorac je 7. studenoga na konferenciji za medije istaknuo da će iznos neoporezivih primitaka koje poslodavac u jednoj godini može isplatiti svakom radniku, a kada je riječ o prigodnim nagradama, nagradama za radne rezultate i troškove prehrane, od 1. siječnja 2024. porasti za 564,5 eura.

Dakle, u ove tri kategorije neoporezivih primitaka trenutno i do zadnjeg dana 2023. maksimalni godišnji neoporezivi iznos koji se može isplatiti radnicima iznosi 2.455,49 eura, a od 1. siječnja 2024. godine raste za 564,51 euro, na 3.020 eura.

Rast neoporezivih primitaka i za “jubilarne” nagrade, korištenje privatnog automobila

Porast će neoporezivi izdaci i u nekim drugim kategorijama, pa tako primjerice naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe od 1. siječnja 2024. raste na 0,50 eura po prijeđenom kilometru, što je 25 posto više u odnosu na trenutnih 40 eurocenti.

Nadalje, dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu od iduće godine će biti neoporezive do iznosa od 30 eura, u odnosu na trenutnih 26,55 eura.

Potpora radniku zbog invalidnosti trenutno iznosi 331,81 euro, za smrt u užoj obitelji 398,17 eura, za dugotrajno bolovanje 331,81 euro, dok potpore djetetu umrlog radnika dosežu 232,27 eura.

Od iduće godine neoporezivo će se na ime tih potpora moći isplatiti do 560 eura u svakoj od kategorija.

Između ostalog, raste i neoporezivi iznos otpremnine radnika prilikom odlaska u mirovinu, s trenutno maksimalnih 1.327,24 eura na 1.400 eura od iduće godine.

Kada je riječ o mogućim neoporezivim primicima radnika za navršeni radni staž, nagrada za navršenih 10 godina raste s trenutnih 199,09 eura na 280 eura od 1. siječnja 2024., za 15 godina gornji limit se diže s 265,45 na 336 eura, za 20 godina s 331,81 na 392 eura, dok će se za 25 godina radnog staža radnicima od iduće godine moći neoporezivo isplatiti do 448 eura, u odnosi na trenutnih 398,17 eura.

Nadalje, neoporezive nagrade za navršenih 30 godina rastu s 464,53 na 504 eura, za 35 godina s 530,90 na maksimalnih 560 eura, a za 40 godina i svakih narednih pet godina sa 663,62 na 672 eura.

Policija često upozorava građane na razne oblike prevara, a prevaranti se služe raznim metodama kako bi iskoristili žrtvu. U ovom razdoblju dok cijene najmova stanova divljaju, prevaranti se služe i raznim oglasnicima za iznajmljivanje stanova, a žrtve nažalost, misleći da je u pitanju dobra prilika, uplate novac za koji ne dobiju – ništa.

O tome se u zadnje vrijeme pisalo i u raznim grupama vezanim uz najam stanova, gdje korisnici upozoravaju jedni druge na potencijalne prevarante. Iz policije su nam također potvrdili da je ove godine zabilježen porast prijevara u odnosu na lani.

“U devet mjeseci 2023. godine evidentirali smo ukupno 1.537 kaznenih djela Prijevara, a prošle godine u istom periodu 1452 kaznena djela”, kazali su nam iz MUP-a.

Iz policije pojašnjavaju da je prevara “radnja koja uključuje namjerno obmanjivanje, varanje ili manipulaciju drugih ljudi kako bi se stekla neka vrsta koristi, obično materijalne ili financijske prirode (kod osoba starije životne dobi to je najčešće novac). To može uključivati lažno predstavljanje, skrivanje informacija ili izvršavanje nečega što je suprotno očekivanjima ili prethodnom dogovoru.”

Savjeti policije

Već smo ranije pisali o prevarama vezanim za smještaj, a treba dodati da prevaranti posebno iskorištavaju situacije kada je povećana potražnja, primjerice tijekom ljeta kada je povećan broj turista, ali i u blagdansko vrijeme. Tako je primjerice žena u kolovozu skupo platila apartman u Rovinju, da bi po dolasku u grad shvatila da apartman – ne postoji.

I njemačka policija je o tome ljetos upozoravala turiste koji idu na odmor na Jadran.

Spomenimo i slučaj muškarca koji je u Zagrebu navodno iznajmljivao stanove i uzimao pologe za iste. Zainteresirani iznajmljivači novac su uplaćivali bez da su pogledali stan, no ispostavilo se da je u pitanju prevara te da su oglasi bili lažni, a muškarac je završio u pritvoru.

“Savjetujemo građane da budu oprezni te da pripaze putem kojih oglasa, internetskih stranica ili društvenih mreža pronalaze smještaj. Dobro je provjeriti putem otvorenih izvora tko je vlasnik stana i je li to osoba koja ga oglašava. Ako ste u mogućnosti, osobno ili putem osobe od povjerenja, probajte provjeriti na samoj adresi iznajmljuje li se stan koji vas zanima. Preporuka je da ne šaljete novac nikome koga ne poznajete i razmislite biste li taj isti iznos novca dali nepoznatoj osobi koju sretnete na cesti.

Također preporučamo dodatan oprez kod uplata ili ostavljanja pologa za najam stana/apartmana putem poštanske službe odnosno organizacije za prijenos gotovog novca, a uplate su naznačene primateljima u inozemstvu ili brojevi računa nisu u bankama na području Republike Hrvatske, a za koje navodni iznajmljivači često zbog velike potražnje traže uplatu u cijelosti ili samo polog pod izgovorom velike potražnje za navedenu nekretninu, što je već navedeno kao dodatni razlog za detaljnije provjere”, savjetuju iz MUP-a.

Kako prepoznati prevaru?

Iz policije također navode da internet nudi razne mogućnosti prevarantima pri čemu oni “koriste lažne WEB stranice ili profile društvenih mreža prodavača ili pružatelja različitih usluga” kako bi namamili žrtve.

Kako ne biste nasjeli na prevaru, policija savjetuje da pripazite na ove glavne indikatore prevare:

Osnovni preventivni savjet koji želimo uputiti građanima je da prilikom ugovaranja usluge ne daju svoje osobne i bankovne podatke prije nego provjere vjerodostojnost podataka o identitetu oglašivača usluge odnosno osobe koja iznajmljuje stan.

Jedan od indikatora da je riječ o prijevarnom ponašanju je nespremnost tzv. najmodavca da zaključi pisani ugovor o najmu odnosno odgađanje njegovog zaključivanja pa svakako savjetujemo građane da inzistiraju na toj stavci. Također, indikator može biti i nerealna cijena najma, znatno povoljnija od stvarne tržišne cijene.

Također savjetujemo građanima da novac nikako ne uplaćuju pod pritiskom navodne potrebe za žurnošću (jer im je “najmodavac” predočio da postoji ogroman interes baš za taj stan) – dakle, provjerite da stan uistinu postoji, neka Vam osoba s kojom komunicirate predoči dokaz o vlasništvu odnosno dokumentaciju temeljem koje pruža uslugu najma i pokaže stan.

Obratite pozornost na svako neuobičajeno ponašanje osobe s kojom ugovarate najam stana, a ako ipak i postanete žrtva takvog kaznenog djela, prijavite to policiji na broj 192.

Kakva je kazna predviđena?

Kazna za prevaru ovisi o tome kolika je imovinska korist pribavljena i može se kretati od šest mjeseci do pet godina zatvora.

“Kazneno djelo protiv imovine, Prijevara iz članka 236. Kaznenog zakona, (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21), je djelo koje počini osoba koja s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovog članka pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zavora od jedne do osam godina. Ako je kaznenim djelom pribavljena mala imovinska korist, a počinitelj je išao za pribavljanjem takve koristi, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine”, pojašnjavaju iz MUP-a.

Hrvatska je u skupini zemalja EU-a s najvećim udjelom građana koji žive u vlastitoj nekretnini, uz bok Rumunjskoj i Slovačkoj i Mađarskoj i znatno iznad europskog prosjeka, pokazuju podaci statističkog ureda za 2022. godinu.

Na razini EU-a 68 posto stanovništva živjelo je lani u vlastitom domu, a 32 posto u iznajmljenom stambenom prostoru, utvrdio je Eurostat.

Najviši je udio građana koji žive u vlastitoj nekretnini bilježila Rumunjska, čak 93 posto. Slijedi Slovačka s 92 posto.

Na trećem je mjestu Hrvatska s 91 posto građana koji su lani živjeli u vlastitoj nekretnini, a na četvrtom Mađarska s 90 posto.

Vlasnici su lani bili u većini u čak 26 zemalja EU-a, uz Austriju s gotovo ravnopravnim udjelom stanara i podstanara.

Samo u Njemačkoj podstanari su u većini, od 53,3 posto.