Hrvatska
Ovako od ponoći prelazimo granicu Hrvatske i Slovenije…
Od ponoći su krenule kontrole na hrvatsko-slovenskoj granici, što znači da granicu više ne možemo prelaziti bez prisustva policije i ikakvih kontrola kao što je to bio slučaj posljednjih gotovo deset mjeseci koliko je Hrvatska u Schengenu.
Slovenija od subote uvodi privremenu graničnu kontrolu na granici s Hrvatskom i Mađarskom, koja će za početak trajati do 30. listopada s mogućnošću produljenja. Odluku je Slovenija dovela nakon što je slične mjere njoj uvela Italija, a i Italija i Slovenija povratak kontrola na granice pravdaju povećanim rizikom od terorizma u Europi nakon napada Hamasa na Izrael i terorističkih napada koji su uslijedili u Belgiji i Francuskoj.
“Privremeno ponovno uvođenje kontrole krajnja je mjera proporcionalna utvrđenoj prijetnji. Mjere će se provoditi koordinirano i u suradnji s policijama Italije, Hrvatske i Mađarske”, kažu iz slovenskog MUP-a.
Index je danas prvi doznao detalje novih mjera na granici.
Za prelazak unutarnje kopnene granice s Hrvatskom uspostavljeno je 12 graničnih prijelaza za međunarodni cestovni putnički i teretni promet i sedam za željeznički promet koje mogu prelaziti i građani EU i državljani trećih zemalja te još 12 prijelaza koje mogu koristiti isključivo građani Europske unije i Europskog gospodarskog prostora.
Režim na velikim graničnim prijelazima na kojima mogu prelaziti i državljani trećih zemalja
Na velikim cestovnih graničnim prijelazima (prvospomenutih 12 prijelaza) će, kako je doznao Index, policija biti od 0 do 24 sata. Ovi granični prijelazi namijenjeni su i za državljane trećih zemalja, koji neće smjeti prijeći granicu na ostalim prijelazima.
U razgovoru sa slovenskom policijom doznali smo kako će režim na tim velikim graničnim prijelazima ipak biti bitno drukčiji nego u vremenu prije ulaska Hrvatske u šengenski prostor. Naime, kako Indexu pojašnjavaju iz slovenske policije, policijski službenici na granici neće zaustavljati sva vozila i provjeravati dokumente kao što je to bio slučaj do ove godine, nego će se kontrole provoditi selektivno.
Izdvajat će se tek pojedina vozila i provjeravati se dokumenti osoba koje se u njima nalaze. Naravno, moguća je i provjera samog vozila. Policajci će se u pravilu nalaziti uz prometne trake, a ne u kućicama, između ostalog i zbog toga što su one na nekim graničnim prijelazima uklonjene, kao što je primjerice slučaj na najvećem graničnom prijelazu između Slovenije i Hrvatske – Bregana/Obrežje.
Sve ovo ipak znači da na granicama ne bi trebalo biti većih gužvi i čekanja jer će velik dio vozila prolaziti bez zaustavljanja, a policija će izdvajati one koje će kontrolirati kako bi se promet odvijao neometano. Dobre su to vijesti za hrvatske građane, ali i one koji prolaze kroz Hrvatsku prema Sloveniji, jer se čini kako će se ostvariti najave da bi nove mjere na slovenskoj granice trebale izgledati kao mjere koje Austrija već niz godina provodi na granici sa Slovenijom.
Oni koji su proteklih godina prolazili slovensku granicu znaju kako to izgleda, pojedina vozila se izdvajaju radi kontrole dokumenta (ponekad i vozila), a ostala prolaze više-manje bez zaustavljanja, no često se stvore manje gužve jer vozila pored policijske kontrole prolaze sporije nego što je to slučaj kada nema kontrole, premda je brzina i inače na graničnim prijelazima, kada nema granične kontrole, ograničena na 30 ili 40 na sat.
Režim na manjim granicama na kojima smiju prelaziti samo građani EU i EEA
Režim na hrvatsko-slovenskoj granici osim velikih cestovnih prijelaza sadrži i drugu kategoriju prijelaza – manje granice koje smiju prelaziti samo građani EU i Europskog ekonomskog prostora (EEA).
Na njima, kako doznaje Index, policija neće biti prisutna 24 sata dnevno, no bit će prisutna u određenim razdobljima. Ako na njima budu uhvaćeni građani trećih zemalja, bit će u prekršaju.
Osobe koje imaju pravo na slobodno kretanje prema pravu Europske unije su državljani Europske unije i državljani Norveške, Islanda, Lihtenštajna, Švicarske i članovi njihovih obitelji bez obzira na nacionalnost.
Popis prijelaza
Cestovni granični prijelazi koje mogu prelaziti i građani EU i građani trećih zemalja su:
- Plovanija/Sečovlje,
- Kaštel/Dragonja,
- Požane/Sočerga,
- Pasjak/Starod,
- Rupa/Jelšane,
- Brod na Kupi/Petrina,
- Jurovski Brod/Metlika,
- Bregana/Obrežje,
- Lupinjak/Dobovec,
- Macelj/Gruškovje,
- Dubrava Križovljanska/Zavrč i
- Mursko Središće/Petišovci.
Željeznički granični prijelazi koje mogu prelaziti i građani EU i građani trećih zemalja su:
- Rakitovec,
- Ilirska Bistrica,
- Metlika,
- Dobova,
- Rogatec,
- Središče ob Dravi i
- Lendava.
Cestovni granični prijelazi koje mogu prelaziti samo građani EU i EEA su:
- Jelovice/Podgorje,
- Prezid/Babno Polje,
- Pribanjci/Vinica,
- Mala Bregana/Slovenska vas,
- Harmica/Rigonce,
- Mihanović Dol/Orešje,
- Razvor/Bistrica ob Sotli,
- Miljana/Imeno,
- Hum/Rogatec,
- Virje/Ormož,
- Trnovec/Središće ob Dravi i
- Gibina.
“Cilj kontrola nisu obični građani”
Iz slovenske policije Indexu su kazali kako je cilj ove mjere suzbijanje rizika od terorizma, a ne otežavanje putovanja običnim građanima koji prelaze granicu.
“Ovu odluku smo donijeli zbog povećane prijetnje terorizma u Europi i stoga primarni cilj naših provjera nisu obični građani koji se kreću preko granice”, kažu nam iz slovenske policije. Provjeravat će stoga ona vozila koja su im sumnjiva ili nasumično provjeravati neka vozila i putnike. Ne žele, kažu nam, značajnije otežavati kretanje običnih građana.
Jasno je da će se posebno kontrolirati krijumčarenje migranata, što slovenska i hrvatska policija uostalom pojačano rade već mjesec dana uz slovensko-hrvatsku granicu.
Iz slovenske policije napominju da se putnici na graničnim prijelazima trebaju pridržavati odredbi o podobnosti prelaska granice na svakom graničnom prijelazu, izmijenjenog režima prometa, pridržavati se uputa policije i podvrgnuti se graničnoj kontroli. Važno je napomenuti da ste dužni policajcima pokazati važeću putnu ispravu za prelazak granice ako vas policija to zatraži, pa prije prelaska granice trebaju provjeriti valjanost putnih isprava.
Što o tome kako će točno izgledati kontrole kaže šef slovenske granične policije
Robert More iz Sektora granične policije Slovenije na presici danas popodne potvrdio je da će se kontrole na granicama provoditi selektivno.
More je naveo da će policajci na svakom graničnom prijelazu donijeti procjenu koga će detaljnije pregledavati.
“Provjeravat će se dokumenti za ulazak, ali će policajci provjeravati i sve ostalo što bi moglo upućivati na terorizam, ekstremizam i ostale pojavne oblike”, naveo je.
Hoće li rampe biti podignute ili spuštene, zanimalo je dalje novinare. “Rampe na graničnim prijelazima bit će prilagođene gustoći prometa. Planiramo ih zatvoriti, ali kada budu dolazili putnici, one će se podizati”, objasnio je.
Na pitanje kako će izgledati kontrola na granici s Hrvatskom, kazao je da će biti ista kao i na granici s Mađarskom.
“Policajci će kontrolirati dokumente kao i opravdanost prelaska granice uz primjenu svih indikatora povezanih s terorizmom i ekstremizmom”, rekao je. Objasnio je da su još u tijeku pripreme za početak ponovnog nadzora granice, od okupljanja ljudstva do priključenja na informacijski sustav preko kojeg se provjere obavljaju.
“Bit će angažirano 500-600 policijskih službenika”, najavio je. More očekuje i povremene zastoje na onim graničnim prijelazima na kojima ima više prometa, ali će se truditi da to čim prije riješe.
Pitanja i odgovori slovenskog MUP-a
Koji su razlozi uvođenja privremene ponovne kontrole na unutarnjim schengenskim granicama s Hrvatskom i Mađarskom?
S obzirom na aktualna događanja u široj regiji, procjenjujemo da postoje uvjerljivi razlozi da Slovenija ponovno uvede kontrole na unutarnjim schengenskim granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Nedavni događaji potvrđuju da se pripadnici raznih terorističkih pokreta povlače iz područja oružanih sukoba kako bi izbjegli moguće posljedice za svoje djelovanje. Istovremeno, postoji rizik da bi se te osobe, također uz pomoć usluga krijumčarskih mreža, infiltrirale u mješovite migracijske tokove i pokušale neovlašteno ući u zemlje Europske unije. Slovenska sigurnosna tijela pomno prate moguće rizike i sigurnosne prilike u našoj zemlji i široj regiji, kao i čimbenike koji bi mogli utjecati na radikalizaciju pojedinaca i širenje nasilnog ekstremizma.
U kojim slučajevima Schengenski zakonik dopušta državi ponovno uvođenje kontrola na svojim granicama?
Zakonik o schengenskim granicama propisuje da u slučaju ozbiljne prijetnje javnom redu ili unutarnjoj sigurnosti država članica može ponovno uvesti kontrole na svim ili određenim dijelovima svoje unutarnje granice. Naime, sukladno članku 28. Zakonika, kontrola na unutarnjoj granici može se ponovno uvesti u slučajevima koji zahtijevaju hitno postupanje, na određeno vrijeme do deset dana. Istodobno, država mora službeno obavijestiti ostale države članice i Europsku komisiju te navesti razloge koji opravdavaju korištenje postupka. Trajanje privremene ponovne inspekcije može se produžiti u skladu sa Zakonom o schengenskim granicama. Ponovno uvođenje unutarnjih graničnih kontrola trebalo bi se koristiti samo u iznimnim slučajevima, kao posljednja mjera, poštujući načela proporcionalnosti i nužnosti. Privremeno ponovno uvođenje kontrole unutarnjih granica u Sloveniji definirano je i člankom 36. Zakona o nadzoru državne granice.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Hrvatska
Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.






