Connect with us

Hrvatska

Ogorec: Mjera o nadzoru granice stiže prekasno, teroristi su već u Europi

Objavljeno

-

Prof. dr. sc. Marinko Ogorec, vojni analitičar, Foto: HTV/HRT

Italija je prva uvela nadzor granice i reakcija vlade Slovenije je bila vraćanje nadzora s Hrvatskom i Mađarskom kao odgovor.

Vojko Volk, državni tajnik u Kabinetu predsjednika Vlade Republike Slovenije, rekao kako je odluka Slovenije bila teška, ali neminovna.

– Slovenska je vlada još u ožujku razmatrala stanje u Europi, nakon što je Austrija osam godina produžavala nadzor Sloveniji. Mi s Austrijom nemamo Schengen već 8 godina i bio je dogovor, da ako Italija uvede isti nadzor koji radi Austrija, da Slovenija neće imati izbora nego da isto učini Hrvatskoj, rekao je.

Dodao je kako se povećao broj migracija, tokovi su se pojačali za 300 posto, no smatra kako je to bilo i za očekivati.

– Odlučili smo kako ćemo to s hrvatskom policijom, s hrvatskim prijateljima to održati i tako je i bilo, no sada je došlo do novog izazova. I Italija je svoj nadzor na granici podignula zbog terorizma, a u Austriji je bilo podignut stupanj na najviši stupanj. Podignula ga je i Slovenija, tako da je prijetnja terorizma ozbiljna i postoji te je ovaj put razlog za zatvaranje granica terorizam, naglasio je Volk.

Volk je istaknuo da će se pokušati što manje otežati život ljudima koji žive uz granicu, stoga što se žele targetirati oni koji rade ilegalne radnje na granici.

– Kontrola se uvodi 21.10. i trajat će 10 dana s mogućnošću produženja, naglasio je.

Dodao je kako je strah od terorizma osnovan, ali kako kaže, odgovorne države moraju raditi preventivno.

Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu, rekao je kako razumiju refleksnu odluku Slovenije no smatra da su operativne mjere, koje je je Hrvatska policija primjenjivala u suradnji sa slovenskom policijom, pokrivale i taj segment.

– Ova odluka talijanske vlade pa posljedično i slovenske dovodi do toga da su oni objavili da će to biti 12 graničnih prijelaza za međunarodni promet, odnosno prijelaza na kojima će se dozvoljavati promet državljanima trećih zemalja i ostalih graničnih prijelaza koji će biti dozvoljeni državljanima EU. Na tih 12 graničnih prijelaza će slovenska policija biti stalno nazočna i na neki način profilirati one putnike za koje smatraju da su njima operativni. 

Ante Letica, Institut za istraživanje hibridnih sukoba, kaže da se radi o normalnoj mjeri koja može služiti kao filter s jedne strane i s druge strane kao preventivna, odvraćajuća mjera.

– Međutim, ta mjera kao takva ne može i neće spriječiti ilegalne migracije, neće spriječiti ni terorizam. Ona će u jednom kumulativnom nizu dati jedan svoj doprinos tome, ali glavne mjere su u ovom području sigurnost obavještajnih službi i suradnja svih sastavnica domovinske odnosno nacionalne sigurnosti po tim pitanjima, kazao je Letica.

Marinko Ogorec, vojni analitičar, smatra da odluka o posebnom nadzoru granice dolazi prekasno.

 – Ova mjera neće imati nikakvov utjecaja na sprječavanje terorizma iz prostog razloga što su teroristi već odavno u Europi. Oni su u Europi odavno prije svega zbog toga što Europska unija i pojedine zapadne zemlje imaju pogrešan pristup prema ilegalnim migracijama. I to je u konačnici dovelo do toga da se sada jedan veliki dio problematičnih osoba, radikaliziranih ljudi nalazi u Europskoj uniji. Samo se čeka kada će se aktivirati, kada će krenuti u svoje terorističke aktivnosti, upozorio je Ogorec.

Na pitanje što stoji iza terorističkih napada na sjeveru Francuske i u Bruxellesu, Ogorec je rekao kako su to radikalizirani ljudi koji imaju određene zadaće.

– Radi ilegalnih migracija, veliki dio zapadne Europe je destabiliziran. Najbolji primjer je Švedska koja je bila primjer uljuđene zemlje s visokim standardom i potpunom sigurnošću. Sada tamo vojska pokušava napraviti red na ulicama, naglasio je Ogorec.

Eskalacija terorizma

Smatra kako su potrebne preventivne mjere kako bi se spriječile ozbiljnije eskalacije terorizma.

Letica govori kako je riječ o drugoj ili trećoj generaciji migranata koji žive u getoima, oni imaju svoje zakone i ne poštuju zakone u zemljama u kojima su. Smatra kako su oni pogodna meta za radikalne elemente koji ih regrutiraju za terorističke akcije.

– Povećava se rizik od terorističkih akcija, ne smijemo biti naivni već budni i oprezni, naglasio je.

Strah nije dobar

Letica govori kako je riječ o drugoj ili trećoj generaciji migranata koji žive u getoima, oni imaju svoje zakone i ne poštuju zakone u zemljama u kojima su. Smatra kako su oni pogodna meta za radikalne elemente koji ih regrutiraju za terorističke akcije.

– Ne smijemo pokazati strah jer on nije dobar. Teroristi su u jednom dijelu uspjeli jer strah nije dobar i ako se povedemo za time jer je teroristima jedan od ciljeva izazivanje panike i nesigurnosti, naglasio je.

Ničeno ističe kako je Hrvatska izuzetno uspješna u europskim razmjerima po otkrivanju krijumčarskih mreža.

– Mi smo ove godine uhvatili tisuću četrdeset i jednog krijumčara, što je 60 posto više nego prošle godine, istaknuo je.

Naglašava kako Hrvatska nije naivna i ona je spremna. Ona ne dočekuje nespremno bilo kakve nezakonite migracije, ali ni potencijalnu prijetnju terorizmom.

Ogorec napominje da kada dođe do kopnene invazije na pojas Gaze da će doći do ozbiljnih eskalacija sukoba.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše

Objavljeno

-

By

Screenshot / X @severweatherEU

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.

Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.

Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša

Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.

U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.

Kad slijedi promjena vremena?

U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.

Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.

Nastavi čitati

Hrvatska

Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne

Objavljeno

-

By

Pixabay

Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.

Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.

To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.

Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.

Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.

Nastavi čitati

Hrvatska

DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka

Objavljeno

-

By

Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.

Delta Logistic International

Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.

Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.

Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.

Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama

Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.

Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.

Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna

Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.

General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu