Connect with us

Hrvatska

Ogorec: Mjera o nadzoru granice stiže prekasno, teroristi su već u Europi

Objavljeno

-

Prof. dr. sc. Marinko Ogorec, vojni analitičar, Foto: HTV/HRT

Italija je prva uvela nadzor granice i reakcija vlade Slovenije je bila vraćanje nadzora s Hrvatskom i Mađarskom kao odgovor.

Vojko Volk, državni tajnik u Kabinetu predsjednika Vlade Republike Slovenije, rekao kako je odluka Slovenije bila teška, ali neminovna.

– Slovenska je vlada još u ožujku razmatrala stanje u Europi, nakon što je Austrija osam godina produžavala nadzor Sloveniji. Mi s Austrijom nemamo Schengen već 8 godina i bio je dogovor, da ako Italija uvede isti nadzor koji radi Austrija, da Slovenija neće imati izbora nego da isto učini Hrvatskoj, rekao je.

Dodao je kako se povećao broj migracija, tokovi su se pojačali za 300 posto, no smatra kako je to bilo i za očekivati.

– Odlučili smo kako ćemo to s hrvatskom policijom, s hrvatskim prijateljima to održati i tako je i bilo, no sada je došlo do novog izazova. I Italija je svoj nadzor na granici podignula zbog terorizma, a u Austriji je bilo podignut stupanj na najviši stupanj. Podignula ga je i Slovenija, tako da je prijetnja terorizma ozbiljna i postoji te je ovaj put razlog za zatvaranje granica terorizam, naglasio je Volk.

Volk je istaknuo da će se pokušati što manje otežati život ljudima koji žive uz granicu, stoga što se žele targetirati oni koji rade ilegalne radnje na granici.

– Kontrola se uvodi 21.10. i trajat će 10 dana s mogućnošću produženja, naglasio je.

Dodao je kako je strah od terorizma osnovan, ali kako kaže, odgovorne države moraju raditi preventivno.

Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu, rekao je kako razumiju refleksnu odluku Slovenije no smatra da su operativne mjere, koje je je Hrvatska policija primjenjivala u suradnji sa slovenskom policijom, pokrivale i taj segment.

– Ova odluka talijanske vlade pa posljedično i slovenske dovodi do toga da su oni objavili da će to biti 12 graničnih prijelaza za međunarodni promet, odnosno prijelaza na kojima će se dozvoljavati promet državljanima trećih zemalja i ostalih graničnih prijelaza koji će biti dozvoljeni državljanima EU. Na tih 12 graničnih prijelaza će slovenska policija biti stalno nazočna i na neki način profilirati one putnike za koje smatraju da su njima operativni. 

Ante Letica, Institut za istraživanje hibridnih sukoba, kaže da se radi o normalnoj mjeri koja može služiti kao filter s jedne strane i s druge strane kao preventivna, odvraćajuća mjera.

– Međutim, ta mjera kao takva ne može i neće spriječiti ilegalne migracije, neće spriječiti ni terorizam. Ona će u jednom kumulativnom nizu dati jedan svoj doprinos tome, ali glavne mjere su u ovom području sigurnost obavještajnih službi i suradnja svih sastavnica domovinske odnosno nacionalne sigurnosti po tim pitanjima, kazao je Letica.

Marinko Ogorec, vojni analitičar, smatra da odluka o posebnom nadzoru granice dolazi prekasno.

 – Ova mjera neće imati nikakvov utjecaja na sprječavanje terorizma iz prostog razloga što su teroristi već odavno u Europi. Oni su u Europi odavno prije svega zbog toga što Europska unija i pojedine zapadne zemlje imaju pogrešan pristup prema ilegalnim migracijama. I to je u konačnici dovelo do toga da se sada jedan veliki dio problematičnih osoba, radikaliziranih ljudi nalazi u Europskoj uniji. Samo se čeka kada će se aktivirati, kada će krenuti u svoje terorističke aktivnosti, upozorio je Ogorec.

Na pitanje što stoji iza terorističkih napada na sjeveru Francuske i u Bruxellesu, Ogorec je rekao kako su to radikalizirani ljudi koji imaju određene zadaće.

– Radi ilegalnih migracija, veliki dio zapadne Europe je destabiliziran. Najbolji primjer je Švedska koja je bila primjer uljuđene zemlje s visokim standardom i potpunom sigurnošću. Sada tamo vojska pokušava napraviti red na ulicama, naglasio je Ogorec.

Eskalacija terorizma

Smatra kako su potrebne preventivne mjere kako bi se spriječile ozbiljnije eskalacije terorizma.

Letica govori kako je riječ o drugoj ili trećoj generaciji migranata koji žive u getoima, oni imaju svoje zakone i ne poštuju zakone u zemljama u kojima su. Smatra kako su oni pogodna meta za radikalne elemente koji ih regrutiraju za terorističke akcije.

– Povećava se rizik od terorističkih akcija, ne smijemo biti naivni već budni i oprezni, naglasio je.

Strah nije dobar

Letica govori kako je riječ o drugoj ili trećoj generaciji migranata koji žive u getoima, oni imaju svoje zakone i ne poštuju zakone u zemljama u kojima su. Smatra kako su oni pogodna meta za radikalne elemente koji ih regrutiraju za terorističke akcije.

– Ne smijemo pokazati strah jer on nije dobar. Teroristi su u jednom dijelu uspjeli jer strah nije dobar i ako se povedemo za time jer je teroristima jedan od ciljeva izazivanje panike i nesigurnosti, naglasio je.

Ničeno ističe kako je Hrvatska izuzetno uspješna u europskim razmjerima po otkrivanju krijumčarskih mreža.

– Mi smo ove godine uhvatili tisuću četrdeset i jednog krijumčara, što je 60 posto više nego prošle godine, istaknuo je.

Naglašava kako Hrvatska nije naivna i ona je spremna. Ona ne dočekuje nespremno bilo kakve nezakonite migracije, ali ni potencijalnu prijetnju terorizmom.

Ogorec napominje da kada dođe do kopnene invazije na pojas Gaze da će doći do ozbiljnih eskalacija sukoba.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Istraženo kada mladi u Hrvatskoj ulaze u spolne odnose. Ovo su rezultati

Objavljeno

-

Prosječna dob stupanja mladih u spolne odnose u Hrvatskoj je 16 godina, pokazali su rezultati Istraživanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju, koje je predstavljeno danas u Edukacijskom centru HZJZ-a. Istraživanje je provedeno 2022. godine, a sudjelovala su 2532 učenika trećih razreda u 100 srednjih škola diljem Republike Hrvatske.

Važnost ulaganja u zaštitu i unaprjeđenje spolnog i reproduktivnog zdravlja proizlazi iz činjenice da se u svijetu svakoga dana milijun ljudi zarazi nekom spolno prenosivom infekcijom, što je na godišnjoj razini oko 274 milijuna novih infekcija, dok je u Hrvatskoj u 2022. godini zabilježeno 57 infekcija sifilisom, 21 gonorejom i 101 klamidijom, objasnila je voditeljica istraživanja Diana Jović Burić.

Odnos bez zaštite

Rezultati istraživanja pokazuju da je gotovo trećina učenika stupila u neki oblik spolnog odnosa te da je prosječna dob stupanja u spolne odnose 16 godina. Zabrinjavajući su podaci o uporabi kondoma jer od skoro 90 posto učenika koji su imali vaginalni odnos, 40 posto njih nije koristilo zaštitu.

“Učenici koji su imali oralne odnose u najvećoj mjeri nisu nikada koristili zaštitu, i to čak njih 72.7 posto. Zaštitu tijekom analnog odnosa nikad nije koristilo 47.5 posto učenika”, istaknula je Jović Burić.

Istraživanje pokazuje da učenici zaštitu koriste u najvećoj mjeri zbog straha od neželjene trudnoće i zaštite od spolno prenosivih infekcija. Povjerenje u partnera ključni je razlog zbog kojeg mladi ne koriste kondome. Kao dodatne razloge navode činjenicu da ih nemaju trenutno pri ruci te da ih ne vole koristiti.

Spolni odnos pod utjecajem opijata

Kao još jedan problem ističe se odnos pod utjecajem opijata. Polovina učenika koja je imala spolni odnos izjavila je da ga je imala pod utjecajem alkohola, a gotovo petina njih imala ga je pod utjecajem psihoaktivnih droga.

Više od polovine učenika razgovara sa svojim partnerima o prošlim seksualnim iskustvima, a dva primarna načina informiranja o spolnim odnosima i zaštiti su informiranje preko interneta i razgovorom s vršnjacima. Jović Burić ističe kako je zanimljivo da mladići navode razgovor s ocem kao način informiranja na četvrtom mjestu, dok je za djevojke razgovor s majkom na trećem mjestu.

U dijelu istraživanja koje se tiče ocjene vlastitog znanja o spolnim odnosima najveći udio učenika ocijenio je svoje znanje vrlo dobrom ocjenom, dok je provjera znanja pokazalo puno lošije rezultate. Najveći broj mladića i djevojaka ima tek dovoljnu razinu znanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju.

“Mislim da nam ovi podaci daju glavne smjernice o važnosti rada na edukaciji i njihovom znanju o spolnom i reproduktivnom zdravlju”, zaključila je Jović Burić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HŽ Infrastrukturi i Putničkom prijevozu 56,5 milijuna novih kredita

Objavljeno

-

By

Vlada je u četvrtak dala prethodnu suglasnost i odobrila jamstvo za kredit HŽ Infrastrukturi radi financiranja financijskih obveza prema izvođačima u iznosu od 32,5 milijuna eura, kao i prethodnu suglasnost za kredite HŽ Putničkog prijevoza ukupne vrijednosti 24 milijuna eura, za obnovu voznog parka i radionica.

Rok korištenja kredita HŽ Infrastrukturi kod Erste&Steiermärkische Bank Rijeka je 12 mjeseci od potpisa ugovora, korištenje i način otplate kredita je po revolving principu, dok je dospijeće kredita 31. prosinca 2025. godine uz kamatu od 1,99 posto.

Instrument osiguranja je bezuvjetno i neopozivo jamstvo RH koje pokriva sto posto obveza po kreditu izdano od strane Ministarstva financija.

Vlada je također izglasala da se HŽ Putničkom  prijevozu da prethodna suglasnost za sklapanje ugovora o predfinanciranju i to između društava HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i EUROFIMA – Europskog društva za financiranje nabavki željezničkog materijala, za financiranje obnove lokomotiva i vlakova u iznosu od deset milijuna eura. Kredit je na 15 godina, po fiksnoj kamatnoj stopi od 3,44 posto.

Prihvaćen je i prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora o predfinanciranju i najmu između HŽ Putničkog prijevoza i  EUROFIME za financiranje ulaganja u objekte za održavanje željezničkih vozila. Visina tog kredita je 14 milijuna eura.

Novac će biti utrošen za obnovu voznog parka i radionica koje održavaju željeznička vozila. Te se radionice nalaze u Osijeku, Koprivnici Puli, Splitu, Varaždinu i Vinkovcima. I taj je kredit na 15 godina uz fiksnu kamatnu stopu od 3,44 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HZMO ima obavijest za 15.000 korisnika

Objavljeno

-

By

U ponedjeljak 17. lipnja 2024. počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za svibanj 2024. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama, objavio je HZMO.

Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 15.773 korisnika (79,40 % žena i 20,60 % muškaraca), za što je osigurano 2.347.515,00 eura iz Državnog proračuna.

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe (NN 156/23), nacionalna naknada od 1. siječnja 2024. iznosi 150,00 eura.

Evo tko ima pravo na nacionalnu naknadu

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području Republike Hrvatske u neprekidnom trajanju od 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su:

  • da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju
  • da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe (300,00 eura)
  • da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
  • da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
  • da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora.

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Iz HZMO-a napominju da se zahtjev za nacionalnu naknadu može se podnijeti bilo kada i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu