Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

25. LISTOPADA: Hrvatski Crveni križ u Zadru obilježava tri važne obljetnice

Objavljeno

-

Hrvatski Crveni križ, najveća humanitarna organizacija u Republici Hrvatskoj, ove godine obilježava tri važne obljetnice – 145 godina postojanja i djelovanja na tlu današnje RH, 70 godina dobrovoljnog davanja krvi u Hrvatskoj u organizaciji Crvenog križa te 30 godina od priznanja Hrvatskog Crvenog križa kao samostalnog društva.

Tim povodom Hrvatski Crveni križ organizira veliko cjelodnevno događanje 25. listopada u Zadru, gradu u kojemu je i osnovan 1878. godine.

Program obilježavanja počinje u jutarnjim satima u HNK Zadar akcijom dobrovoljnog darivanja krvi u vremenu od 8 do 10 sati. Nastavlja se u 11 sati u Dječjem vrtiću Sunce predstavljanjem slikovnice „Drvo dobrih djela“ te u 15 sati otkrivanjem spomen ploče osnivačici Crvenog križa u zadru grofici Ameliji Lantana, rođenoj Borelli na adresi Poljana pape Aleksandra III 5. U kontekstu osnutka Crvenog križa na prostoru današnje Republike Hrvatske, poseban spomen zaslužuje Amelia Lantana,  koja je 1878. bila prva potpredsjednica i osnivačica, Domoljubne gospojinske zadruge dalmatinske (Società patriotica dalmata di signore per soccorsi). Za zasluge ju je 1905. godine austrijski car odlikovao Elizabetinim ordenom 2. reda. Ovo društvo zadarskih žena utemeljeno je prema zaključcima međunarodne konferencije u Ženevi na kojoj je osnovana međunarodna organizacija Crvenog križa i priznato je kao prva organizacija Crvenog križa na Balkanu.

U 16 sati u HNK u Zadru bit će izvedena predstava „Da sam ja kontesa Dora“.

„Grofica Dora Pejačević koja je kao hrvatska skladateljica i violinistica ostavila veliki trag u svijetu glazbe, ostavila je i veliki trag u Crvenom križu. Obitelj Pejačević utrla je put Crvenom križu u Našicama. Dorina baka Lila bila je prva predsjednica Crvenog križa u Našicama. Tijekom prvog Svjetskog rata, obitelj Pejačević vodila je Bolnicu Crvenog križa u Našicama u kojoj je volontirala i Dora pomažući ranjenicima, te time promicala ideju humanosti i solidarnosti.“, navela je zamjenica izvršnog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa Marina Pinjagić Telak.

Dodala je kako je priča o Dori, osim o umjetnosti, ujedno  i priča o ljudskosti, plemenitosti i volontiranju – o onim vrijednostima na kojima se svako društvo treba zasnivati i koje bi svaka zajednica trebala njegovati, graditi, i promovirati, a što je Dora u svojoj skromnosti i ljubavi prema čovjeku odabrala i svakodnevno živjela.

„Umjetnost, baš kao i volontiranje povezuje ljude i budi u čovjeku empatiju i ono što je najbolje. I umjetnost i volontiranje su univerzalni komunikacijski kanali putem kojih šaljemo poruke humanosti, tolerancije i mira, a to su temeljne poruke Crvenog križa.“, istaknula je  Marina Pinjagić Telak.

U 17 sati održat će se pokazna vježba spašavanja iz mora, a u 18 i 30 u Kneževoj palači otvara se izložba „Baština humanosti u Zadru: 145 godina Crvenog križa u Hrvatskoj“ koju priređuje Znanstvena knjižnica Zadar.

„Upravo  Statut iz 1878. godine iz fonda Znanstvene knjižnice Zadar bio je jedan od povoda za organiziranje ove izložbe,”, rekla je v.d. ravnatelja Znanstvene knjižnice Zadar i jedna od autorica izložbe Marijana Senkić-Klapan.  Znanstvena knjižnica Zadar i Narodni muzej Zadar u svom bogatom fondusu čuvaju građu koja je povezana s osnivanjem i djelovanjem navedene udruge, a izložba kojoj su još autori Tomislav Blažević I Mihaela Šimat, bit će otvorena do 8. studenog.

Nakon otvaranja izložbe slijedi svečana sjednica te koncert “Baština humanosti” u izvedbi Nele Šarić, Nere Gojanović i Gordane Pavić.

Idrućega dana 26. listopada u Kneževoj palači bit će upriličeno tradicionalno primanje jubilarnih darivatelja krvi, a kako je istaknuo ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa u Zadru Šime Lisica, ove godine po prvi puta imamo darivatelja koji je krv dao čak 125 puta.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

IZLOŽBA U KNEŽEVOJ: “300 godina Arbanasa na zadarskom području”

Objavljeno

-

By

Državni arhiv u Zadru u suradnji s Narodnim muzejom Zadar priređuje izložbu „Tristo godina Arbanasa na zadarskom području“ koja će se otvoriti u ponedjeljak, 4. svibnja 2026. godine u 19:00 sati u izložbenim dvoranama Kneževe palače u Zadru.

Arbanasi kod Zadra jedna su od najzanimljivijih etničkih i kulturnih skupina na hrvatskom prostoru. Njihova povijest, koja seže u 18. stoljeće, važan je dio lokalne i nacionalne baštine, a istraživanje njihove prošlosti u institucijama poput Državnog arhiva u Zadru ima iznimno značenje za razumijevanje identiteta, migracija i kulturnih procesa na istočnoj obali Jadrana.  Doseljavanje Arbanasa u okolicu Zadra tijekom 18. stoljeća važan je primjer planske kolonizacije u Dalmaciji pod vlašću Mletačke Republike. Ovaj proces bio je uvjetovan geopolitičkim okolnostima na granici s Osmanskim Carstvom, odnosno potrebama mletačke uprave za demografskom i gospodarskom obnovom vlastitog teritorija s jedne i nastojanjem za demografskim i gospodarskim slabljenjem osmanskog dijela pograničnog područja s druge strane.

Prvi veći val doseljavanja dogodio se 1726. godine, a nastavio se u nekoliko faza do 1733. godine. Doseljenici su stigli iz područja oko Skadra (Shkodër), Bara i okolnih sela. Njihovo naseljavanje nije bilo spontano, već je bilo planski organizirano, što je imalo dugoročne posljedice za razvoj zajednice.

Arbanasi su u početku imali poseban status unutar mletačkog sustava, a imali pravo birati poglavara ili kapetana iz svoje sredine, čiji odabir je ipak morao biti potvrđen od strane generalnog providura.  Nakon dolaska Arbanasi nisu mnogo promijenili svoj način života. Njihovo gospodarstvo počiva na tradicionalnoj mediteranskoj poljoprivredi. Glavne djelatnosti uključuju vinogradarstvo, maslinarstvo te uzgoj žitarica i povrća. Zemlja je bila osnovni resurs, a proizvodnja većinom usmjerena na vlastite potrebe, uz ograničenu tržišnu razmjenu u Zadru. Zanimljivo je i to što prije dolaska Arbanasa u okolici Zadra nije bilo kukuruznih polja. Arbanasi su prvi uveli uzgoj kukuruza, a velike površine u kršu pretvarali su u vinograde, oranice i maslinike.

Nakon pada Mletačke Republike 1797., područje Dalmacije dolazi pod vlast Habsburške Monarhije; u takvim okolnostima Arbanasi iz prigradskog naselja postupno ulaze u širi društveni i gospodarski sustav Monarhije, što dovodi do promjena u načinu života, zanimanjima i identitetu. Izvorno ruralno naselje Arbanasi tijekom 19. stoljeća prolazi proces urbanizacije: izgradnja trajnih kamenih kuća, formiranje organiziranih ulica i razvoj komunalne infrastrukture, a naselje se postupno fizički i funkcionalno povezuje s gradom Zadrom. Ideje hrvatskog narodnog preporoda među šire pučanstvo u Arbanasima prvi su počeli širiti arbanaški intelektualci, školovani uglavnom u Zmajevićevu sjemeništu i Učiteljskoj školi u Arbanasima.

Nakon Prvoga svjetskoga rata Zadar i neposredna okolica mirovnim ugovorom u Rapallu 1920. godine pripali su Kraljevini Italiji. Talijanska uprava nastojala je učvrstiti kontrolu nad teritorijem protjerivanjem hrvatskih intelektualaca, jačanjem talijanskog nacionalnog identiteta i administrativnom izolacijom Zadra od okolnog hrvatskog prostora. Hrvatski nastrojeni arbanaški svećenici i učitelji napustili su rodni kraj. S druge strane, talijanska uprava provodila je modernizacijske zahvate koji su obuhvaćali izgradnju cesta, škola, vrtića, melioracijske radove na dotad močvarnim površinama te poticanje razvoja lokalnog obrtništva. Ovi procesi rezultirali su postupnim ukidanjem fizičke i funkcionalne odvojenosti Arbanasa, čime je naselje sve više integrirano u urbanističku i gospodarsku strukturu Zadra.

Nakon Drugoga svjetskoga rata novi komunistički režim obrušio se na Arbanase kao na talijanske pristaše, nalijepivši im etiketu talijanskih fašista, te izvršio prave čistke u kojima je gotovo stotinu Arbanasa izgubilo život, od kojih većina u izvansudskim likvidacijama. Poratno vrijeme bilo je obilježeno asimilacijskim pritiscima, političkim progonima i represijama, pa mnogi Arbanasi napuštaju svoj rodni kraj i odlaze najprije u Italiju, zatim u SAD i Australiju.

Na prvim slobodnim izborima krajem prošlog stoljeća Arbanasi su stali uz hrvatsku nacionalnu opciju. Vrlo brzo to su svoje opredjeljenje morali braniti i oružjem. Bio je to prvi put u njihovoj povijesti od doseljenja da im se pružila prilika iskazati se u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu. Linije bojišnice nalazile su se već na prvim brdima iznad njihova mjesta te su se borbe odvijale na samom pragu njihovih kuća i obitelji. Odaziv na obranu bio je potpun. Arbanasi su sudjelovali u svim fazama rata. U prvim danima obrane Zadra mladići iz Arbanasa, rame uz rame s ostalim braniteljima grada, dali su nemjerljiv doprinos.

Danas su Arbanasi sastavni dio Zadra, ali njihova posebnost i dalje izaziva interes znanstvenika i šire javnosti. Njihova povijest je vrijedan primjer migracijskih kretanja, kulturne prilagodbe i očuvanja identiteta. Njihova zajednica pokazuje kako je moguće uskladiti tradiciju i integraciju u širi društveni kontekst.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NOVIGRAD / Održana Smotra glazbenih aktivnosti učenika srednjih škola Zadarske županije

Objavljeno

-

By

U sklopu programa Županijskih dana, u Novigradu je održana Smotra glazbenih aktivnosti učenika srednjih škola Zadarske županije, koja je okupila velik broj učenika, mentora i ljubitelja glazbe.

Domaćin ovogodišnje smotre bila je Osnovna škola Novigrad, kojoj pripada posebna zahvala na srdačnom gostoprimstvu i uspješnoj organizaciji događaja. Smotra je održana i u organizaciji Glazbene škole Blagoje Bersa i Zadarske županije, koja kontinuirano potiče razvoj umjetničkog stvaralaštva i izražavanja mladih.

Tijekom smotre publika je imala priliku uživati u raznovrsnom glazbenom programu koji je obuhvatio zborske izvedbe, vokalne sastave, solističke nastupe i školske bendove. Mladi izvođači predstavili su širok repertoar domaćih i stranih skladbi, pokazujući zavidnu razinu glazbenog znanja, talent i predanost.

Na smotri su sudjelovali učenici Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar, Katoličke gimnazije Ivana Pavla II Zadar, Gimnazije Vladimira Nazora Zadar, Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar, Srednje škole Biograd na Moru te Gimnazije Franje Petrića- MIOC Zadar.

Posebno je zapažen velik broj mladih solista i instrumentalista koji su svojim nastupima pokazali hrabrost, muzikalnost i scensku sigurnost, dok su školski zborovi i sastavi dodatno obogatili manifestaciju zajedničkim muziciranjem i snažnom energijom.

Smotra je još jednom potvrdila važnost glazbenog obrazovanja i umjetničkog izražavanja u odgoju mladih te pokazala koliko su učenici srednjih škola Zadarske županije talentirani i motivirani za glazbeni rad.

Ovaj događaj ujedno je bio dio završnice ovogodišnjih Županijskih dana, koji će biti zaokruženi svečanim programom pod nazivom „Tamo gdje sam rođen“, posvećenim velikom zadarskom glazbeniku Tomislavu Ivčiću, čija glazbena ostavština i danas živi među generacijama.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SV. FILIP I JAKOV / Centar za starije pri kraju gradnje!

Objavljeno

-

By

Centar za starije u Sv. Filip i Jakovu je pri kraju gradnje.

U tijeku je opremanje objekta i uređenje okoliša s pristupnom cestom te priključci na vodovod i odvodnju.

Podsjetimo, riječ je o jednom od najvećih projekata u povijesti općine čija ukupna vrijednost prelazi 11 milijuna eura.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu